Pojedini strahuju da bi Tramp mogao tražiti izlazak iz vojnog saveza

NATO između kritika i podrške američkih predsjedničkih kandidata

Kontrast između Trampovih i Bajdenovih reakcija naglašava njihov izrazito različit stav u javnosti prema 71-godišnjem vojnom savezu

4262 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Prije godinu dana, kada je američki Senat izglasao odobrenje da Sjeverna Makedonija postane najnovija članica NATO saveza, sadašnji demokratski kandidat za predsjednika Džo Bajdena narednog dana otvoreno je podržao tu odluku na Tviteru.

"Države Zapadnog Balkana zaslužuju da budu dio Evrope, slobodne i u miru, a mi bi trebali da podržavamo evroatlantske integracije širom ove regije", tvitao je 23. oktobra, 2019.

Sjeverna Makedonija se zvanično pridružila u martu, i postala je treća nacija sa Zapadnog Balkana koja ulazi u ovaj savez. Rusija se protivila njenom članstvu jer je to bio novi udarac naporima Moskve da održi svoj uticaj u regiji.

Predsjednik SAD-a Donald Trump odobrio je dugoočekivani pristup Sjeverne Makedonije, ali nije tome pridavao previše značaja. Nije komentarisao na Tviteru, što je njegovo osnovno sredstvo komunikacije sa svijetom.

Takođe nije tvitao čestitke kada se Crna Gora, još jedna država sa Zapadnog Balkana, pridružila NATO-u tokom prve godine njegovog predsjedničkog mandata.

Kontrast između Trampovih i Bajdenovih reakcija naglašava njihov izrazito različit stav u javnosti prema 71-godišnjem vojnom savezu.

Bez obzira na ograničenja predsjedničke moći i drugih činilaca koji mogu osigurati kontinuitet pod različitim liderima, to znači da bi ishod izbora 3. novembra mogao imati veliki uticaj na američki pristup NATO-u u naredne četiri godine - ali i posljedice na samu alijansu tokom dužeg vremena.

Trump je često ponavljao da NATO iscrpljuje američki budžet od kojeg tako imaju koristi uglavnom Evropljani. On je takođe pozivao na propitivanje posvećenosti SAD-a suštinskim principima NATO-a za kolektivnu odbranu, poznatim kao Član 5 , postavivši pitanje o tome da li američke trupe treba da idu u rat kako bi zaštitile malu državu kao što je Crna Gora.

"Trump na zaštitu američke domovine gleda kao na svoj gotovo ekskluzivni cilj nacionalne sigurnosti i ne pridaje veliku vrijednost američkom vojnom prisustvu u inostranstvu", rekla je proljetos u komentaru za Foreign Affairs Mira Rapp-Hooper, viša saradnica u Vijeću za vanjske odnose koja je napisala knjigu o američkim savezima.

Biden je, s druge strane, rekao da NATO unapređuje američke interese u vezi nacionalne sigurnosti i da je pomogao da se stvori napredak ne samo u Evropi već u SAD-u.

Neki članovi Kongresa, bivši članovi Trumpove administracije i zvaničnici u Evropi su rekli da strahuju da bi Trump mogao da traži da se SAD povuče iz NATO-a ako osvoji drugi mandat što je potez koji bi osakatio savez. Biden je ukazivao na ovakva upozorenja rekavši u junu "Mi znamo da će se NATO raspasti ako (Trump) bude izabran za naredne četiri godine".

Usred tih zabrinutosti, Senatski odbor za vanjske odnose u decembru je dvostranačkom većinom odobrio rezoluciju koja bi zahtijevala pristanak Senata za povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a. Zakon još uvijek nije iznesen na glasanje.

NATO je stvoren 1949. godine, sa 12 članova osnivača, uključujući Sjedinjene Države, kako bi zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet ratom rastrgane zapadne Evrope od potencijalne sovjetske prijetnje. Imao je 16 članova početkom 1980-ih, a povećavao se u decenijama nakon sovjetskog raspada 1991., primajući u savez tri baltičke države i nekoliko bivših članica Varšavskog pakta u Srednjoj Evropi, koje su dugo bile pod dominacijom Moskve.

Biden, koji je bio senator od 1973. do 2009., podržavao je proširenje NATO-a na istok tokom 1990-ih i 2000-ih kao član Senatskog odbora za vanjske odnose. Tokom puta u Kijev 2009., kao potpredsjednik SAD-a rekao je da će Amerika podržati Ukrajinu ako zatraži prijem u savez odbijajući da prizna da je ova država pod ruskom sferom uticaja.

Ruska okupacija poliostrva Krim 2014. i njena agresija bez vojne sile prema susjednim državama – kao što su cyber napadi i kampanje dezinformacija, povećala je pažnju Washingtona na potencijalne prijetnje iz Moskve.

Međutim, Trump je 2017. došao na položaj s obećanjem “Amerika prvo” kada se radi o učešću SAD-a u savezima, trgovinskim sporazumima i međunarodnim organizacijama, tvrdeći da su druge nacije nepošteno iskorištavale Sjedinjene Države.

On je konstantno kritikovao evropske članove NATO-a zato što nisu uspjeli da ispune godišnje ciljeve oko troškova optužujući ih da se besplatno voze na račun Washingtona.

Dok su predsjednici SAD-a decenijama pokušavali da poguraju Evropu da više troši na odbranu, nijedan nije to radio tako javno kao Trump i nijedan nije tražio da veže američku odbranu Evrope da transatlantskim trgovinskim odnosima.

"Predsjednici su godinama bezuspješno pokušavali da Njemačka i druge bogate članice NATO-a plate više za njihovu zaštitu od Rusije. Oni plaćaju samo dio njihovih troškova. SAD plaćaju desetine milijardi dolara previše za subvencioniranje Evrope, a trpe velike gubitke u trgovini!", napisao je Trump 2018. u jednom od mnogo svojih tvitova na tu temu.

Trump je dosta fokusirao na svoj javno iskazivani bijes zbog NATO troškova za Njemačku, drugu po veličini članicu alijanse u odnosu na broj stanovnika i bruto nacionalni dohodak (BDP). Ranije ove godine je najavio da će povući govoto 12.000 američkih trupa iz Njemačke zbog neslaganja oko troškova.

Takođe se sukobio s Njemačkom zbog velikog trgovinskog viška sa Sjedinjenim Državama i ta su dva pitanja postala povezana.

Fiona Hill, bivša visoka savjetnica za Rusiju i Evropu u Trumpovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, izjavila je 5. oktobra da Trump na NATO gleda "gotovo kao na neku vrstu zaštitne sheme" - na mafijaški stil reketiranja u kojem manje institucije plaćaju moćnijeg pokrovitelja da osigura njihovu sigurnost.

Trump misli da bi evropski partneri NATO-a trebali da daju Sjedinjenim Državama bolje trgovinske preferencije, jer ih on štiti kroz NATO, rekla je Hill na konferenciji u Brookings Institution-u, vašingtonskom think tank-u, gdje je ona viši saradnik.

Trumpov pristup NATO-u zaoštrio je odnose sa mnogim od njegovih članova. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u novembru 2019. rekao da Sjedinjene Države pod Trumpom kao da "nam okreću leđa" i da je savez prošao kroz iskustvo "moždane smrti" zbog onoga za šta je rekao da je nedovoljna koordinacija i vođstvo iz Washingtona.

Ali Trump je davao kontradiktorne komentare o NATO-u, nisu svi bili negativni, a viši zvaničnici njegove administracije ponekad su povlačili njegove primjedbe ili su ih predstavljali u boljem svjetlu od predsjednika.

"Svijet se mnogo promijenio, a NATO se sada mijenja. Sada sam veći pristaša NATO-a jer su postali fleksibilniji", rekao je Trump u decembru 2019. na NATO samitu u Londonu kada je savez proslavljao 70. godišnjicu.

U novembru prošle godine, državni sekretar Mike Pompeo pokušao je da ublaži zabrinutosti saveznika zbog Trumpovih primjedbi o zajedničkim principima odbrane, rekavši drugim NATO ministrima da je "Član 5. kao od čelika".

"Stajali smo uz svoje saveznike više od 70 godina i nastavićemo da budemo uz njih protiv bilo koje prijetnje našoj transatlantskoj sigurnosti", rekao je Pompeo.

Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg je rekao da će do kraja 2020. Kanada i evropske članice saveza povećati troškove odbrane za 130 milijardi američkih dolara tokom Trumpovog mandata.

"Ovo je bez presedana. To jača NATO", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s Trumpom na samitu u Londonu.

Luke Coffey, analitičar istraživačkog centra Heritage Foundation iz Washingtona, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je, uprkos predsjedničkoj retorici i odluci da povuče trupe iz Njemačke, Trumpova administracija "učinila neke dobre stvari" kako bi ojačala NATO.

Rekao je da je administracija potrošila znatno više od Obamine na Evropsku odbrambenu inicijativu (EDI); izvela više vojnih vježbi; podržala Inicijativu tri mora; povećala broj trupa u Poljskoj; i poslala oružje u Ukrajinu.

Evropska odbrambena inicijativa je postavljena 2014. nakon aneksije Krima da uvjeri NATO saveznike u američku predanost sigurnosti od ruske agresije. Ona uključuje rotacijsko raspoređivanje snaga i ulaganja u infrastrukturu.

Inicijativa tri mora ima za cilj da olakša međusobnu povezanost energetskih i infrastrukturnih projekata u centralnoj i istočnoj Evropi, dijelom kako bi smanjila zavisnost od Rusije.

Coffey je takođe rekao da je Trump pokazao veću spremnost za interakciju sa članicama NATO-a iz srednje i istočne Evrope, i da se ne oslanja samo na tradicionalne veze sa zapadnoevropskim prijestonicama.

Trump je pozvao mnoge lidere iz centralne i istočne Evrope u Bijelu kuću, među kojima je i poljski predsjednik Andžej Duda, mađarski premijer Viktor Orban i bugarski premijer Bojko Borisov – svi su oni optuživani da se udaljavaju od demokratskih principa.

Trump nije javno govorio o njihovom odnosu prema pravima i demokratiji.

U izjavi iz decembra 2019. Biden je rekao da "rastući autoritarizam, čak i među nekim članicama NATO-a", predstavlja prijetnju savezu. Rekao je da će, ako bude izabran, ukazati na demokratsko nazadovanje na samitima i bilateralnim sastancima.

Biden je rekao da će "dati prioritet jačanju nacionalnih demokratskih institucija u državama članicama koje ne ispunjavaju temeljne vrijednosti NATO-a. Demokratske i slobodne institucije temelj su našeg saveza i moraju se braniti kako bi ojačale našu kolektivnu sigurnost".