Uspjeh vakcine koju je proizvela kompanija Moderna protiv kovida-19 juče je slavio cijeli svijet. Rezultati analize podataka kliničkog ispitivanja su slični onima koje su prije nedjelju dana saopštile kompanije Fajzer i BioNTEch. Većina učesnika u ispitivanju - Moderna tvrdi da je taj procenat 94,5, a Fajzer preko 90 odsto - zaštićena je od bolesti.
To je fantastična vijest koja pokazuje da koncept funkcioniše, piše britanski „Gardijan“, ali otvara pitanje koliko država će sebi moći da priušti vakcinu kompanije Moderna koja je prilično skupa.
Modernina i Fajzerova vakcina su razvijene na principu nove tehnologije koja nikada do sada nije dovela do registrovane vakcine. Radi se o takozvanoj „mesindžer RNA” (mRNA) tehnologiji koja podrazumijeva da se dio genetskog koda korona virusa ubrizgava u tijelo. Ono počinje da proizvodi virusne proteine, ali ne i cijeli virus, što je dovoljno za osposobljavanje imunološkog sistema da se izbori. Mnogi eksperti smatraju da će to biti budućnost svih vakcina, jer ima potencijal da jeftino i bezbjedno dovede do vakcina za razne vrste bolesti.
Istraživanje koje je sprovela Moderna, u kojem je učestvovalo je 30 000 doborvoljaca, pokazalo je da je vakcina spriječila teže slučajeve kovida-19. Od ukupno 95 slučajeva zaraze u istraživanju Moderne, devedeset je bilo među dobrovoljcima koji su dobili placebo, a pet među onima koji su primili vakcinu. Među tih 95 slučajeva obolijevanja njih 11 je razvilo tešku kliničku sliku, a svi su primili placebo. Istraživanje je takođe pokazalo da vakcina štiti i osobe starije od 65 godina, koje se smatraju najrizičnijom grupom. Neželjeni efekti su uglavnom bol u ruci i malaksalost i većinom su blagi i kratko traju.
Ovo je najbolji rezultat kojem su se mogli nadati proizvođači vakcine, piše „Gardijan“. Rezultati i dalje treba da budu potvrđeni u konačnoj studiji za nekoliko nedjelja, kada 151 osoba koja učestvuje u studiji bude zaražena virusom. Međutim, prilično je vjerovatno da u sjedištu Moderne u Masačusetsu već ispijaju šampanjac.
Još jedan razlog za slavlje je taj što Modernina vakcina može biti mjesec dana čuvana u običnom rashladnom uređaju na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa. Veliki razlog za brigu kod Fajzerove i BioNTechove vakcine je u tome što je njoj potreban ultra hladni lanac - zamrzivači koji održavaju temperaturu između minus70 i minus 80 stepeni Celzijusa. To značajno otežava određenim državama transport i skladištenje vakcine, a siromašnim zemljama je to praktično nemoguće bez značajne donatorske pomoći.
Dakle u roku od nedjelju dana saopšteni su fenomenalni rezultati preliminarnih rezultata. Jedna lasta ne čini proljeće, ali se dvije već mogu tumačiti kao nagovještaj lijepog vremena, piše britanski list.
„Vakcina zaista jeste svjetlo na kraju tunela“, kazao je doktor Entoni Fauči, glavni američki ekspert za infektivne bolesti. On je međutim pozvao Amerikance da se ne opuštaju i da nastave sa praksom nošenja maski i držanja socijalne distance.
Međutim, postoji ključno pitanje koje se odnosi na Moderninu vakcinu. Ona je veoma skupa, ističe „Gardijan“ i dodaje da je na ljeto Moderna predviđala da će jedna doza vakcine koštati 37 dolara, što je znatno više od vakcine na kojoj radi kompanija Džonson&Džonson koja košta deset dolara i Fajzerove vakcine koja košta 20 dolara. Ove cijene se odnose na male količine, i izvjesno je da će biti ugovoreni popusti na veće količine, ali Moderna je komercijalna kompanija koja je jasno stavila do znanja da želi da zaradi.
Jedan evropski zvaničnik kazao je juče za Rojters da Evropska komisija pregovara sa Modernom o kupovini više miliona doza vakcina po cijeni manjoj od 25 dolara za jednu dozu. Pregovori prema pisanju britanske agencije traju od jula mjeseca, kada je vakcina bila u eksperimentalnoj fazi.
„Gardijan“ međutim ističe da je američko tržište primarna meta ove kompanije. Moderina vakcina je razvijena uz pomoć američke vlade od koje je ova kompanije dobila 2,48 milijardi. Ova vakcina je bila najsvjetlija tačka programa „Operacija brzinom vorpa” predsjednika Donalda Trampa.
Do kraja godine, kompanija planira da proizvede 20 miliona doza dostupnih za upotrebu u SAD od čega su prema pisanju Rojtersa milioni doza već spremni za distribuciju i samo čekaju odobrenje nadležnih agencija.
„Ukoliko bismo dobili vanredno odobrenje, spremni smo da počnemo sa distribucijom u roku od nekoliko sati“, kazao je predsjednik Moderne Stiven Houg za Rojters.
Upravo zbog cijene i veze sa američkom vladom, ostatak svijeta će morati da čeka, a siromašne zemlje će možda čak morati da traže vakcine negdje drugo. Program Kovaks Ujedinjenih nacija će pomoći u obezbjeđivanju vakcina za siromašnije zemlje, ali po cijeni koju Moderna traži to bi moglo biti preksupo. Modernina vakcina, kao i većina drugih, daje se u dvije doze.
Sa druge strane, Moderna je priznala da postoji problem kada je u pitanju pristupačnost njihovog proizvoda. Svaka kompanija koja učestvuje u trci za vakcinu svjesna je mogućnosti negativne reakcije ukoliko u nekim zemljama ljudi i dalje budu umirali od kovida-19, a u drugim to postane stvar prošlosti. Moderna je saopštila da neće patentirati vakcinu dok bude trajala pandemija. To znači da će proizvođači u Indiji ili Kini moći da proizvode jeftinije verzije. Aktivisti ipak nijesu zadovoljni jer tvrde da kompanije ne smiju biti te koje će biti u mogućnosti da određuju kada je pandemija završena i kada će podići cijene. Ljekari bez granica ističu da je kompanija AstraZeneka saopštila da neće ostvarivati profit od vakcine koju razvija u saradnji sa Oksford univerzitetom do jula sljedeće godine.
Efikasna vakcina koja će nas osloboditi od mjera ograničavanja kretanja, usamljenosti i ekonomske katastrofe je na pomolu, piše britanski list. Od ključne važnosti je da ona pomogne svima, jer kao što je kazao generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus, „nije gotovo dok ne bude gotovo svuda“.
Rusi našli način da riješe problem transporta i skladištenja
Rusija planira da do proljeća većina doza njene vakcine Sputnjik V bude tretirana metodom liofilizacije, odnosno sušenjem na niskim temperaturama, što bi eliminisalo potrebu za transportom na izuzetno niskim temperaturama u okviru ambicioznog plana imunizacije cijele populacije.
Proizvođači vakcina širom svijeta suočeni su sa izazovom transporta i skladištenja vakcina od kojih pojedine moraju biti čuvane u specijalizovanim zamrzivačima na izuzetno niskim temperaturama.
Transport je veliki izazov u Rusiji, koja ima izuzetno zabačene naseljene djelove i gdje je već počeo program masovne vakcinacije medicinskih radnika širom zemlje, mada klinička ispitivanja Sputnjika V nijesu završena.
Neovisno od toga da li se tranportuje preko Sibira ili do Arktika, vakcina mora biti čluvana na temperaturi od minus 18 stepeni ili niže, saopštio je Gamaleja institut koji je razvio vakcinu.
Međutim, Rusija takođe testira verziju vakcine podvrgnutu metodi liofilizacije, čime bi se tečna vakcina pretvorila u suvu bijelu masu koja može biti čuvana na temperaturi od dva do osam stepeni. Prije ubrzigavanja ona se razblažuje.
„Očekujemo da ćemo od početka februara uglavnom preći na liofilizovani oblik“, kazao je Kiril Dmitrijev, šef ruskog Fonda za direktne investicije koji finansira proizvodnju vakcine. „Sproveli smo istraživanja koja su potvrdila da je reakcija imunog sistema na liofilizovani oblik ista kao i kod standardnog oblika vakcine“, kazao je Dmitrijev.
Preliminarni rezultati ukazuju da je efikasnost vakcine u tečnom obliku 92 odsto.
Glavni naučnik u Gamaleja institutu, Aleksandar Gintsberg, kazao je prošle godine u intervjuu za Rojters za liofilizacija vakcina nije u primarnom fokusu jer je to skup proces i iziskuje dosta vremena. Dmitrijev je međutim kazao da proces nije značajnije skuplji, ali da je potrebno vrijeme za nabavku opreme. Rusija planira da ove godine proizvede oko dva miliona doza Sputnjika V, a do proljeća naredne godine 15 miliona doza.
Bonus video:
