Hatidže Čengiz, udovica Džamala Hašogija, pozvala je novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena da objavi povjerljivi izvještaj CIA o ubistvu novinara “Vašington posta” kada uđe u Bijelu kuću. Ona je kazala da bi taj potez “uveliko pomogao” u otkrivanju istine, prenio je “Gardijan”.
Povjerljiva obavještajna procjena nikad nije objelodanjena, ali su mediji objavili da ona “sa srednjom do visokom sigurnošću” zaključuje da je saudijski princ prestolonasljednik, Muhamed bin Salman, naručio ubistvo.
Objavljivanjem verzije izvještaja sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti, Bajden bi dokazao da je posvećen tome da Saudijska Arabija “plati cijenu za ubistvo”, kako je obećao tokom kampanje 2020, poručuju Čengiz i drugi aktivisti.
Na pitanje da li se to razmatra, izvor upućen u tranziciju i Bajdenove planove, rekao je za “Gardijan”: “Novoizabrani predsjednik ostaje pri onome što je rekao u kampanji u vezi sa ubistvom Džamala Hašogija. Znamo da tu ima još posla, uključujući to da se pruži neophodna transparentnost”.
Hašogi je nestao prilikom posjete saudijskom konzulatu u Istanbulu u oktobru 2018, gdje je došao po dokumenta za vjenčanje. Njegovi ostaci nikad nisu nađeni. Rijad je na kraju priznao da su ga ubili saudijski agenti, navodno u operaciji ekstradicije koja je pošla naopako, ali princ Muhamed tvrdi da nije učestvovao u ubistvu niti je znao za njega.
Bajden je tokom kampanje kritikovao princa i rekao da će SAD prestati da prodaju oružje toj kraljevini ako on pobijedi na izborima.
Većina analitičara i saudijskih disidenata koji žive izvan kraljevine saglasni su da će se odnos SAD prema Saudiskoj Arabiji promijeniti po Bajdenovom dolasku u Bijelu kuću, suprotno bliskim vezama Donalda Trampa sa princom Muhamedom.
Međutim, pitanje je dokle će Bajden ići i na koja pitanja može uticati. SAD bi mogle ubrzati kraj rata u Jemenu, ali bi vršenje pritiska na kraljevinu povodom kršenja ljudskih prava kod kuće mogao biti veći izazov, piše “Gardijan”. Pitanje je i da li je Bajden spreman da poljulja odnose sa Saudijcima na početku mandata, a navodno postoje i praktični rizici u vezi sa objavljivanjem obavještajnih podataka.
“Mislim da je to vrlo nevjerovatno. Da bi se zaštitili izvori i metode, oni bi morali biti uveliko redigovani. Takav dokument ne bi bio zadovoljavajući”, kaže Brus Ridel, bivši analitičar CIA i saradnik Brukings instituta.
Specijalna izvjestiteljka UN Anjes Kalamar, koja je istraživala ubistvo Hašogija, vjeruje da dokument može biti objavljen bez kopromitovanja izvora i metoda CIA.
“Muka mi je od toga da obavještajni podaci uvijek imaju prednost u odnosu na pravdu. SAD drže u tajnosti toliko informacija o ubistvima novinara, uključujući identitet organizatora, korumpiranih zvaničnika i ljudi koji zloupotrebljavaju položaj. Traganje za pravdom, borba protiv nekažnjivosti nalažu da se te informacije objave”, kazala je Kamalar.
Bonus video:
