poslije šokantnih prizora potvrđen izbor bajdena za predsjednika

Šta očekuje Ameriku: Opasnih 12 dana do odlaska Trampa

Nakon nasilja u Kapitolu, članovi kabineta predsjednika SAD suočeni sa pozivima da aktiviraju amandman za njegovu smjenu

40285 pregleda 77 reakcija 22 komentar(a)
Policija Kapitola u sali Predstavničkog doma tokom upada Trampovih pristalica, Foto: Beta/AP
Policija Kapitola u sali Predstavničkog doma tokom upada Trampovih pristalica, Foto: Beta/AP

Sjedinjene Američke Države su suočene sa 12 teških i potencijalno opasnih dana do odlaska vrhovnog komandanta i predsjednika Donalda Trampa.

On je prvo nahuškao svoje pristalice da napadnu Kapitol, da bi zatim obećao mirnu predaju vlasti, ali i ponovio lažne tvrdnje da je on pobijedio na izborima u novembru.

Kongres SAD je poslije šokantnih prizora u Kapitolu, gdje su demonstranti nezamislivom lakoćom savladali bezbjednosne snage, juče i zvanično potvrdio izbor demokrate Džoa Bajdena za predsjednika sa 306 elektorskih glasova, dok je Tramp imao 232.

U Trampovom saopštenju nakon zasjedanja Kongresa navodi se da će mirno predati vlast Bajdenovoj administraciji „iako se apsolutno ne slažem sa ishodom izbora, a činjenice su na mojoj strani“.

Tramp
Trampfoto: Screenshot

„Iako je ovo kraj najvećeg prvog manadata u predsjedničkoj istoriji, to je samo početak naše borbe da ponovo učinimo Ameriku velikom“, napisao je Tramp.

Ovo saopštenje su na Tviteru objavili Trampovi saradnici pošto su društvene mreže ugasile naloge odlazećeg predsjednika do kraja njegovog manadata kako bi spriječile širenje dezinformacija i podsticanje na nasilje.

CNN ocjenjuje da je i Trampovo obećanje o mirnoj predaji vlasti 20. januara motivisano prvenstveno sopstvenim interesima, a ne osjećajem dužnosti i da na taj način on želi da spriječi talas ostavki u Bijeloj kući kao i aktiviranje Amandmana 25, koji bi omogućio većini u kabinetu da proglase Trampa neposobnim da obavlja svoje dužnosti.

U tom slučaju bi potpredsjednik Majk Pens postao vršilac dužnosti predsjednika.

Veliki broj saradnika u Bijeloj kući najavio je ostavke, uključujući Mika Malvejnija, bivšeg Trampovog šefa kabineta, i glavnog savjetnika za Rusiju Rajana Talija.

Prilikom potvrđivanja Bajdenove pobjede, dugogodišnji Trampovi saveznici, poput Pensa i lidera republikanaca u Senatu Miča Mekonela, odbili su poslušnost Trampu i odbacili njegove molbe da intervenišu.

Bajden
Bajdenfoto: Reuters

Mekonel, koji je do juče tiho posmatrao kako Tramp pokušava da poništi izborni rezultat, uputio je otvorene kritike republikancima koji su odugovlačili proces potvrđivanja novog predsjednika.

On je napad na Kapitol nazvao „propalom pobunom“.

„Pokušali su da napadnu našu demokratiju. Nijesu u tome uspjeli“, kazao je Mekonel.

Republikanski predstavnik Adam Kinziger juče je pozvao na aktiviranje 25. amandmana za smjenu Trampa. „Sve ukazuje na to da je predsjednik poremećen, ne samo kada su u pitanju njegova dužnost i zakletva, već i kada je u pitanju realnost“, objavio je Kinziger na Tviteru.

Na aktiviranje 25. amandmana pozvao je i Čak Šumer, lider demokrata u Senatu, kao i još najmanje 18 članova Predstavničkog doma, prenio je Rojters.

„Ono što se juče dogodilo u Kapitolu je pobuna protiv SAD, koju je podstakao predsjednik“, kazao je Šumer. „Ovaj predsjednik ni dana više ne smije da ostane na dužnosti. Ukoliko potpredsjednik i kabinet ne budu djelovali, Kongres treba da opozove predsjednika“.

Upućeni izvor je kazao za Rojters da su pojedini članovi kabineta i Trampovi saveznici razgovarali o mogućnosti pokretanja 25. amandamana. Drugi izvor je, međutim, izrazio sumnju da će se ta opcija realizovati budući da Tramp do kraja mandata ima još samo dvije nedjelje.

Predsjednički istoričar Daglas Brinkli je izjavio za CNN da strahuje zbog štete koju bi ljutiti i plahoviti predsjednik mogao nanijeti u naredne dvije nedjelje.

„Neko iz FBI bi trebalo da pomno prati šta Tramp radi, jer se on ponaša i razmišlja iracionalno“, kazao je Brinkli.

Napad na Kapitol je kulminacija višemjesečne razdorne i huškačke retorike Trampa i njegovih saveznika nakon 3. novembra. Izgrednici su u srijedu veče polomili prozore Predstavničkog doma dok su poslanici bili u sali.

Pripadnici obezbjeđenja su namještajem zabarikadirali vrata i potegli oružje prije nego što su pomogli zvaničnicima da pobjegnu.

Četiri osobe su izgubile život u neredima.

U neredima u srijedu veče u Vašingtonu stradale su četiri osobe
U neredima u srijedu veče u Vašingtonu stradale su četiri osobefoto: Reuters

Mediji su prenijeli da je žena, identifikovana kao Ešli Babit, preminula nakon što ju je policija ranila u holu Kapitola. Babit je prema pisanju Rojtersa bila veteranka američkih vazduhoplovnih snaga, a njene aktivnosti na društvenim mrežama ukazuju na to da je bila pobornik desničarskih teorija zavjere.

Ona je na Tviteru u utorak objavila. „Ništa nas neće zaustaviti... mogu pokušavati i pokušavati, ali oluja je ovdje i obrušiće se na Vašington za manje od 24 sata“.

Babitova je na Tviteru objavila fotografiju sa Trampovog skupa u septembru na kojoj sa još jednom osobom pozira u majici sa obilježjima Kjuanona (QAnon), pokreta koji promoviše teorije zavjere o uticaju duboke države, 5G tehnologije i štetnosti nošenja maski i vakcinisanja.

Policija Vašingtona je saopštila da su još tri osobe preminule „u blizini Kapitola“ usljed „teških zdravstvenih problema“, ali nije navela više detalja.

FBI je juče zatražio od građana da pomognu da identifikuju izgrednike koji su upali u Kapitol, dok je Ministarstvo pravde saopštilo da će politika usvojena prošlog ljeta o optužbama za pobunu, koja se odnosila na demonstrante protiv rasizma, primijenjivati i u ovom slučaju.

Bajden je u sinoćnjem obraćanju kazao da je napad na Kapitol jasan primjer da se u SAD pravda ne sprovodi ravnopravno, naročito ako se reakcija bezbjednosnih snaga u srijedu uporedi sa reakcijom na proteste „Životi crnaca su bitni”. Novoizabrani predsjednik je poručio da je vrijeme da se povrate „čast, integritet i nezavisnost američkog pravosuđa”.

Oko 68 osoba je uhapšeno nakon nereda, a većina je suočena sa optužbama za kršenje policijskog sata.

Oko 14 osoba je uhapšeno zbog nezakonitog upada u Kapitol.

 Najmanje 68 osoba je uhapšeno zbog nereda u Vašingtonu u srijedu
Najmanje 68 osoba je uhapšeno zbog nereda u Vašingtonu u srijedufoto: Reuters

Opsada Kapitola je jedan od najtežih bezbjednosnih propusta u novijoj istoriji SAD, ocijenili su policijski zvaničnici.

Uprkos brojnim upozorenjima da bi protesti Trampovoh pristalica mogli prerasti u nasilje, policija Kapitola nije unaprijed tražila pomoć za obezbjeđivanje zgrade.

Upad u Kapitol prvi put od 1814. godine bacio je u drugi plan inače značajne rezultate izbora koji su održani u Džordžiji, a zahvaljujući kojima su demokrate dobile kontrolu nad Senatom.

Dominacija demokrata će osnažiti mandat Džoa Bajdena koji će početi u podijeljenoj državi koja pokušava da izađe na kraj sa ekonomskom krizom i smrtonosnom pandemijom.

Neprijatelji demokratije imaju razlog da likuju

Demokratske države širom svijeta izrazile su zaprepaštenost scenama iz Amerike, dok neki strahuju da bi one mogle osnažiti njene geopolitičke rivale.

Britanski premijer Boris Džonson je napad na Kapitol nazvao „sramnim”. On je na Tviteru napisao da „SAD podržavaju demokratiju širom svijeta i da je sada od vitalnog značaja da dođe do mirne i uredne predaje vlasti”.

„Fajnenšl tajms” piše da su drugi saveznici NATO prekršili diplomatske norme podstičući na akciju u domaćoj političkoj krizi. Premijer Holandije Mark Rute se putem Tvitera direktno obratio Trampu i pozvao ga da „danas prizna Bajdena kao novog predsjednika”.

Njemački šef diplomatije Hajko Mas uputio je sličnu poruku, rekavši da ignorisanje demokratskih institucija ima pogubne efekte i da će neprijateljima demokratije biti „drago zbog ovih nevjerovatnih prizora iz Vašingtona”.

„Iz zapaljivih riječi nastaju nasilne akcije - na stepenicama Rajhstaga, a sada u Kapitolu”, rekao je Mas, u očiglednoj aluziji na požar u zgradi njemačkog parlamenta 1933. koji su nacisti iskoristili kao izgovor za osvajanje vlasti u Njemačkoj. „Tramp i njegove pristalice bi trebalo da konačno prihvate odluku američkih birača i prestanu da gaze demokratiju”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je osudio nerede i rekao da je Francuska snažno uz američki narod koji želi da bira lidere na slobodnim i demokratskim izborima.

„I nećemo ni na koji način popustiti pod nasiljem nekolicine pojedinaca koji žele da to ospore”, poručio je.

„Ono što se desilo u Vašingtonu, nije Amerika, definitivno. Vjerujemo u snagu naših demokratija. Vjerujemo u snagu američke demokratije”, dodao je Makron na engleskom.

Jedan evropski diplomata je rekao da će haos koji se desio u srijedu podriti kredibilitet SAD u korist autoritarnih lidera kao što su predsjednik Kine Si Đinping i Rusije Vladimir Putin.

„Stvarna šteta je dugoročna. Na međunarodnom planu, Putin i Si zadovoljno trljaju ruke.”

Tramp je tokom četvorogodišnjeg mandata uveliko hvalio autoritarne lidere, između ostalih i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Međutim, djelovalo je da se i on u srijedu distancirao od Trampa, rekavši da „sa zabrinutošću prati” pometnju u Vašingtonu.

Kina je napravila poređenje između upada u Kapitol i prošlogodišnjih često nasilnih protesta u Hong Kongu, ali je naglasila da niko nije stradao kada su demonstranti zauzeli tamošnji parlament.

Predsjednik Irana je rekao da su prekjučerašnji događaji dokaz slabosti zapadne demokratije, a Rusija ih je uporedila sa protestima u Ukrajini.

„Prizori u stilu Majdana stižu iz Vašingtona”, rekao je zamjenik ruskog ambasadora pri UN Dmitrij Poljanskij, aludirajući na proteste u Ukrajini kojima je 2014. zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič.

„Neki od mojih prijatelja pitaju da li će se demonstrantima dijeliti krekeri, kao Viktorija Nuland nekad”, rekao je Poljanskij, misleći na posjetu Ukrajini 2013. tadašnje pomoćnice državnog sekretara SAD Viktorije Nuland.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je podijelila Fejsbuk objavu Džil Doerti, ekspertkinje za Rusiju iz Međunarodnog centra centra za naučnike „Vudro Vilson” u Vašingtonu.

„SAD nikad više neće moći da govore svijetu da smo uzor demokratije”, napisala je Doerti.

Preporučujemo za Vas