"pokušao da riješi razlike, ne i da poboljša odnose"

AP: Bajden u prvom razgovoru s Putinom vršio pritisak zbog Navaljnog, hakovanja, Avganistana

Po izjavama zvaničnika Bijele kuće, Bajden je pokušao da "naglo zaustavi toplu retoriku" svog prethodnika Donalda Trampa prema Putinu

31982 pregleda 435 reakcija 48 komentar(a)
Bajden, Foto: Reuters
Bajden, Foto: Reuters

Novi predsjednik SAD Džozef Bajden je danas prvi put razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, izrazivši zabrinutost zbog hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog, a ukazao je i na umiješanost Rusije u kampanju sajber špijunaže i pogibije američkih vojnika u Avganistanu.

Po izjavama zvaničnika Bijele kuće, Bajden je pokušao da "naglo zaustavi toplu retoriku" svog prethodnika Donalda Trampa prema Putinu. Ali, novi predsjednik je takođe nastojao da ostavi mjesta za diplomatiju, rekavši ruskom lideru da bi njhove države trebalo da finaliziraju petogodišnje produženje sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START prije no što istekne početkom sljedećeg mjeseca.

Za razliku od svog prethodnika, Bajden nije pokazivao nadu u "resetovanje" odnosa s Rusijom, već je nagovijestio da želi da pokuša da riješe razlike, a ne da nužno poboljšaju odnose.

Po zvaničnicima, Moskva je prošle nedjelje zatražila razgovor, Bajden se složio, ali je htio da se prvo pripremi njegov tim i da on razgovara sa evropskim saveznicima, uključujući lidere Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Prije razgovora s Putinom, Bajden je danas razgovarao i s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, obećavaši posvećenost Sjedinjenih Država tom savezu.

Bajden je rekao Putinu da njegova administracija razmatra upade u kompjuterski sistem i navode da je Rusija nudila novac talibanima koji ubijaju američke vojnike u Avganistanu.

Bajden je rekao da su Sjedinjene Države spremne da se odbrane i da će preduzeti mjere koje bi mogle da uključuju i dalje sankcije, kako bi se osiguralo da Moskva ne djeluje nekažnjeno, kažu zvaničnici administracije.

Bajdenov tim je već snažno reagovao na suzbijanje demonstracija za oslobađanje Navaljnog, održanih u više od 100 ruskih gradova tokom vikenda, kada je uhapšeno više od 3.700 ljudi, uključujući 1.400 u Moskvi.

Tramp je dugo bio "zaljubljen" u Putina i tražio je njegovu podršku, često izražavajući sumnju u tvrdnje da je bilo ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Takođe je umanjivao učešće Rusije u hakovanju federalnih vladinih agencija prošle godine i navode da je Rusija ponudila novac talibanima.

Uprkos tom pomirljivom pristupu, Trampova administracija je postavila oštru liniju prema Moskvi, namećući sankcije ruskoj državi, kompanijama i poslovnim ljudima zbog Ukrajine, isporuke energenata i napada na neistomišljenike.

Bajden je razgovoru s Putinom naglo odustao od Trampove linije izjavivši da zna da je Rusija pokušala da se umiješa i u izbore 2016. i 2020. godine.

Ali, naglasio je potrebu za produženjem sporazuma Novi START, posljednjeg preostalog američko-ruskog ugovora o kontroli naoružanja, koji ističe početkom februara. Američki zvaničnici očekuju postizanje dogovora o produženju koji bi obezbijedio transparentnost nuklearnog arsenala svake države.

Bajden je u ponedjeljak rekao novinarima da se nada da bi SAD i Rusija mogle da sarađuju u oblastima u kojima obe države vide korist.

"Smatram da i jedni i drugi možemo djelovati u obostranom interesu, svako u svom, u vezi s Novim START-om i uz to jasno staviti do znanja Rusiji da smo veoma zabrinuti zbog njenog ponašanja, bilo da se radi o Navaljnom, bilo da je riječ o 'Solar Vindsu' (slučaju hakovanja) ili o izveštajima o nagrađivanju za glave Amerikanaca u Avganistanu", rekao je Bajden.

Bajdenov pristup naišao je na odobravanje nekih bivših američkih diplomata koji su imali posla sa Rusijom i očekuju da vide politiku prema Rusiji koju će utvrditi Bajdenov tim, uključujući savjetnika za državnu bezbjednost Džejka Salivena i kandidatkinju za "mjesto broj tri" u Stejt departmentu, Viktoriju Nuland, ocrtavaju konture ruske politike.

Nuland koja je u drugom mandatu predsjednika Baraka Obame držala u Stejt departmentu portfelj Evrope, Putin i njegovi pomoćnici su osuđivali posebno zbog podrške prozapadnim političarima u Ukrajini.

Govori se da ona i Saliven imaju isti stav o tome kako postupati s Moskvom: čvrsto o ljudskim pravima i namjerama Rusije u Istočnoj i Srednjoj Evropi, a istovremeno držeći otvoreni kanal za Kremlj o drugim pitanjima.

Ali njihov početak je složen, kako kažu, posebno s obzirom na Putinovo iskustvo u odnosima s Trampom koji je često podrivao stav "jastrebova" sopstvene administracije prema Rusiji time što je privatno pokušavao da se dopadne ruskom lideru.

Tramp je takođe često bio loše pripremljen za razgovore sa stranim liderima, ignorisao upozorenja svog osoblja, ograničavajući broj onih koji su mogli da slušaju te razgovore i, posebno posle razgovora s Putinom, govoreći vrlo malo svojim pomoćnicima o čemu su razgovarali.

"Teško je, ali je izvodljivo", rekao je Daniel Frid, američki ambasador u Poljskoj i pomoćnik državnog sekretara za evropske poslove u administraciji Džordža V. Buša. "Moraće da shvate u hodu, ali važno je bez oklijevanja nastaviti s novim START-om gurati u vezi s hapšenjem Navaljnog i drugim pitanjima".

"Moraju da učine i jedno i drugo, i da ne dozvole da im Putin kaže da neće prihvatiti novi START ukoliko ne odustane od Navaljnog, "SolarVindsa" ili Avganistana", rekao je Frid koji je sada član Atlantskog savjeta. "Ne može se dozvoliti Putinu da postavlja uslove".

Preporučujemo za Vas