Oslobađanje bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa optužbi za podsticanje na smrtonosni napad na Kapitol ostavilo je duboke podjele i pokazalo razmjere njegovog uticaja u Republikanskoj partiji, za koju mnogi tvrde da ju je nemoguće reformisati.
Suđenje u nedjelju u Senatu završeno je sa 57 glasova protiv Trampa dok su 43 senatora glasala za oslobađajuću presudu. Demokratama i nezavisnim senatorima pridružilo se sedam republikanskih senatora koji su smatrali da bivši predsjednik treba da snosi odgovornost za podstrekivanje na napade 6. januara u kojima je stradalo pet osoba.
Za osuđujuću presudu protiv Trampa bila je potrebna dvotrećinska većina, što znači glasove najmanje 17 republikanaca, a unaprijed je bilo prilično jasno da je to nemoguće.
List „Fajnenšl tajms” u uredničkom komentaru ističe da je procedura i glasanje pokazala jasnu liniju između prinicipijelnog krila republikanaca i, nažalost, dominantnog ostatka partije. FT ističe da se tradicionalno smatra da je Republikansku partiju nemoguće reformisati, što je vjerovatno istina, ali upravo zbog toga je potez sedmoro senatora značajnijim. Oni su odluku donijeli potpuno svjesni da će glas protiv Trampa od njih napraviti mete za napade republikanskih kolega i aktivista.
Prema pisanju Rojtersa neki od sedam republikanaca koji su se pridružili demokratama i nezavisnim senatorima glasajući za osudu, odmah su se suočili su se sa posljedicama svoje odluke.
Senator Bil Kesidi iz Luizijane je kazao da vjeruje da će njegovi birači, kako činjenice budu izlazile na površinu, vremenom uvidjeti ispravnost njegove odluke. Lideri Republikanske partije u Luizijani tražili su u subotu za njegovo isključenje.
„Ja imam tu privilegiju da baratam činjenicama. Kako te činjenice budu više izlazile u javnost... a građani dobijali uvid u njih, sve više njih će se složiti sa mnom“, kazao je Kesidi za ABC.
Senator Pet Tumi takođe se našao na meti lidera Republikanske partije u njegovoj rodnoj Pensilvaniji.
Republikanski senatori koji su takođe glasali za osudu su Ričard Bur iz Sjeverne Karoline, Suzan Kolins iz Mejna, Liza Murkovski iz Aljaske, Ben Sase iz Nebraske i Mit Romni.
Murkovski je jedina od njih sedmoro koja će se kandidovati za reizbor 2022. godine. Ostalih šest se ili povlače iz Kongresa ili njihov šestogodišnji mandat ne ističe te godine.
Tramp je u više navrata prijetio da će se osvetiti republikancima koji ga ne podrže tako što će na izborima podržati njihove rivale.
List „Ekonomist“ ističe da je glasanje u američkom Senatu pokazalo razmjere uticaja koji Donald Tramp ima u Republikanskoj partiji, ali je takođe pokazalo i da taj uticaj počinje da slabi.
Činjenica da se sedam senatora okrenulo protiv i dalje popularnog bivšeg predsjednika iz redova njihove partije je upečatljiva. To se znatno razlikuje u odnosu na prošlu godinu, kada je Predstavnički dom opozvao Trampa zbog zloupotrebe dužnosti pošto je vršio pritisak na ukrajinsku vladu da odobri istragu protiv sadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena. Tada, Mit Romni je bio jedini republikanski predsjednik koji je bio spreman da podrži impičment. To je bio i prvi put da je neki senator glasao protiv predsjednika iz njegove partije na suđenju za opoziv.
Listi uglednih republikanaca koji su okrenuli leža Trampu treba dodati i Niki Hejli, bivšu ambasadorku u Ujedinjenim nacijama koja je u intervjuu za „Politiko“ kazala da joj se „zgadio“ način na koji se ponašao prema potpredsjedniku Majku Pensu.
„Ekonomist“ ističe da bi broj republikanaca u Senatu koji bi glasali za osuđujuću presudu bio vjerovatno veći da Mič Mekonel, nije posustao i poručio kolegama da neće glasati za osuđujuću presudu. Mekonel, kako piše „Ekonomist“ to nije uradio zbog njegove naklonjenosti Trampu budući da je 19. januara vidno ljut u Senatu kazao da je „rulja hranjena lažima“ i da su je „isprovocirali predsjednik i drugi moćni ljudi“. Mekonel je međutim glasao da Tramp „nije kriv“, tvrdeći da Senat nema nadležnost da kazni Trampa pošto je napustio dužnost.
Desetine bivših republikanskih zvaničnika, razočarani zbog neuspjeha stranke da se usprotivi Trampu, pregovarali su o osnivanju nove partije desnog centra, mada je više republikanskih kongresmena odbacilo tu ideju.
Savjetnici tvrde da je i sam Tramp pričao o formiranju Patriotske partije, što je produbilo podjele među republikancima.
Mada je Tramp zadržao kontrolu nad partijom, pojedini smatraju da će mrlja zbog opsade Kapitola osujetiti njegove šanse da ponovo osvoji vlast 2024.
„Nakon što američka javnost vidi cijelu priču... ja ne vidim kako bi Donald Tramp mogao ponovo biti izabran za predsjednika“, kazala je Murkovski nakon suđenja u Senatu.
Sjedinjene Države nijesu uspjele da prognaju Trampa iz javnog života. Međutim, kroz moralni i zakonski pritisak njegov povratak bi mogao biti znatno otežan. Mekonel je, nakon što je glasao za Trampa, nagovijestio je da njegove nedaće nijesu gotove.
„Mi u ovoj zemlji imamo krivični sistem“, kazao je on. „Imamo građanske parnice“, kazao je Mekonel, a to su riječi uticajnog partijskog kolege koje bi trebalo da zabrinu bivšeg predsjednika.
Bonus video:
