kritike zbog uticaja na životnu sredinu

Bitkoin troši struje kao cijela Argentina

Da bi karbonski otisak kriptovaluta bio manji, rudarima treba obezbijediti napajanje iz obnovljivih izvora energije

8490 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Za nešto više od decenije postojanja, bitkoin je prošao put od tehnologije na ivici, popularne samo kod kriptografa, pa sve do devetog resursa po vrijednosti na svijetu, prenosi Indipendent.

Dramatičan uspon kriptovaluta stvorio je milionere, ponovo definisao novac i pokrenuo industriju vrijednu više milijardi dolara inspirisanu njihovom revolucionarnom decentralizovanom tehnologijom.

Ipak, donio je i neke neželjene efekte.

Snaga koja je potrebna za funkcionisanje osnovne mreže bitkoina, sada zahtijeva gotovo isto onoliko energije koliko je potrebno cijeloj Argentini. To izaziva brojne kritike zbog uticaja na životnu sredinu.

Analiza Univerziteta Kembridž sugeriše da bitkoin godišnje koristi više od 121 teravat čas, što bi ga da je svrstalo među 30 najvećih potrošača električne energije na planeti.

Potreba za energijom dodatno je povećana posljednjih mjeseci zbog rekordne vrijednosti bitkoina, koja je tokom marta porasla sa ispod 5.000 američkih dolara na blizu 50.000 dolara.

Energetska neefikasnost bitkoina

Zabrinutost zbog potrošnje energije postoji od samih početaka ove kriptovalute. Kriptopionir Hal Fini, još 27. januara 2009. godine, tvitovao je o potrebi da se smanji emisija ugljendioksida koja ima veze sa kriptovalutom. To je bilo samo dvije nedjelje nakon što je Fini svedočio prvoj transakciji u bitkoinima, prenosi RTS.

Količina energije koju mreža bitkoina troši nije poprimila ozbiljan značaj sve do 2017. godine, kada je veliki skok njegove vrijednosti drastično povećao i njegove energetske potrebe na nivo male zemlje.

Kako se narednih godina tržište hladilo, tako su se povećavali i zahtjevi za energijom.

„Količina energije koju bitkoin troši četvorostruko je veća nego što je to bio slučaj u vrijeme njegove maksimalne vrijednosti 2017. godine. Situacija će postajati sve gora jer je energetska neefikasnost ugrađena u DNK bitkoina“, rekao je za Indipendent Čarls Hoskinson, izvršni direktor kompanije IOHK i jedan od tvoraca kriptovalute eter i blokčejna eterijum.

Prema njegovim riječima, bitkoinov karbonski otisak (ukupna količina emitovanih gasova sa efektom staklene bašte potrošena direktno ili indirektno zbog njega) eksponencijalno će se pogoršati, jer što više raste vrijednost kriptovalute, to se više traži, a samim tim trošiće se više energije.

Uticaj bitkoina na životnu sredinu pogoršava činjenica da je većina rudara u Kini, gdje više od dvije trećine energije potiče od uglja.

Potraga za bitkoinima (rudarenje), to jest proces potreban za generisanje novih jedinica kriptovalute uključuje rješavanje složenih matematičkih jednačina, što zahtijeva ogromne količine računarske procesorske snage.

Kriptorudari stoga gravitiraju ka mjestima gdje je električna energija najjeftinija, što znači da osnovno pitanje nije bitkoin, već nedostatak jeftine proizvodnje obnovljive energije.

Preporučujemo za Vas