"Što duže traje, to će se jasnije vidjeti posljedice“

Začepljen Suecki kanal ugrožava lance snabdijevanja

Jedan od najvećih teretnjaka na svijetu potpuno je blokirao Suecki kanal, žilu kucavicu međunarodne trgovine. Za sada se ne zna kada će se sve vratiti u normalu. U međuvremenu, cijena nafte snažno varira

3778 pregleda 0 komentar(a)
Oslobađanje teretnjaka, Foto: REUTERS
Oslobađanje teretnjaka, Foto: REUTERS

Poput kita, brod dugačak 400 i širok 59 metara ukoso se nasukao u Sueckom kanalu, koji je na tom mestu širok manje od 300 metara. Tako je blokirana jednu od arterija svjetske ekonomije.

Pješčana oluja, slaba vidljivost i jednosmjerna vodena ulica u sred pustinje: to su sastojci drame o teretnom brodu Ever Given koji plovi pod zastavom Paname. Došao je iz Kine i bio na putu za Roterdam u Holandiji.

Bageri pokušavaju da "izgrizu" komade s obala kanala, tegljači vuku čudovište svom snagom svojih moćnih dizel-motora kako bi otkočili brod – za sada bez uspjeha. Na oba ulaza u kanal čeka oko 200 brodova.

Japanski vlasnik broda nada se da će teretnjak ovog vikenda biti oslobođen. Međutim, prema informacijama novinske agencije Blumberg, to bi ipak moglo još da potraje – nedjelju dana ili više. Sidrišta oko grada Sueca već su pretrpana.

Kao blokada auto-puta – i još gore

Udruženje njemačkih brodovlasnika upozorava na posljedice, ako blokada kanala potraje duže. „To je kao potpuno zatvaranje nekog velikog njemačkog auto-puta. Što duže traje, to će se jasnije vidjeti posljedice“, rekao je jedan predstavnik tog udruženja.

Blokiran je dakle značajan dio svjetske trgovine: prema trgovinskim stručnjacima, deset do 15% globalnog teretnog saobraćaja prolazi kroz Suecki kanal.

Od plišanih životinja do automobila

Prema podacima firme koja upravlja Sueckim kanalom, 19.000 brodova svake godine pređe tu prečicu između Crvenog mora i Sredozemlja dugačku 200 kilometara. To je oko 50 brodova svakog dana u godini i riječ je o milijardama tona tereta.

„Od plišanih igračaka, pa do mobilnih telefona, štampača i drugih elektronskih uređaja. Brodski kontejneri sadrže mašine, odjeću ili namještaj. Čak i automobili prolaze Sueckim kanalom na specijalnim teretnim brodovima“, podsjeća Gabrijele Vidman iz Deka banke.

Što se tiče Njemačke, prema ekonomistima Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila (IfV), radi se o osam do devet procenata cjelokupnog izvoza i uvoza. Posebno je pogođeno poslovanje sa Kinom, najvažnijim njemačkim trgovinskim partnerom. Kroz Suecki kanal se, naime, prevozi oko dvije trećine sve robe.

„Ako se ova nesreća ne otkloni u narednih nekoliko dana može doći do problema u lancima snabdevanja u Njemačkoj“, rekao je za DW ekspert za trgovinu IfV Vinsent Stamer. Prema njegovim proračunima, gotovo svi brodovi između Kine i Nemačke koriste Suecki kanal, njih oko 98 odsto.

Zastoj u morskom saobraćaju – cijena nafte u pokretu

I dok je saobraćaj oko kolosa u zastoju, na finansijskim tržištima se dosta toga pokrenulo: u srijedu je cijena nafte znatno porasla – barel sjevernomorskog Brenta poskupio je za više od šest odsto. Naime, veliki dio energije za svjetsku trgovinu takođe se prevozi morskim putem, u „stomacima“ super-tankera. Cijena najvažnije vrste goriva u globalnoj ekonomiji u četvrtak je pala, a u petak ponovo skočila.

Ahilova peta

Geografski položaj čini Suecki kanal „Ahilovom petom“ globalne ekonomije i to iz dva razloga: s jedne strane, većina nafte sa Bliskog i Srednjeg istoka tim kanalom putuje do Evrope i Severne Amerike, a s druge – prave alternative nema. Zbog toga ono slikovito poređenje kanala kao auto-puta nije sasvim ispravno. Problem sa zastojem na kopnu relativno lako je riješiti – preusmjeravanjem saobraćaja. Suecki kanal je malo veći problem.

Preusmjeravanje saobraćaja u ovom slučaju znači – put oko Afrike, otprilike 6.000 kilometara. Brodovi u svjetskoj trgovačkoj floti putuju u proseku 15 čvorova ili 28 kilometara na sat. To znači produžavanje puta za plus-minus deset dana. I ne samo što je put duži – on je i opasniji. Rt dobre nade je po zlu poznat, kada se radi o vremenskim prilikama. A tu su i pirati.

Upravo zbog toga brodovlasnici su spremni da plate malu putarinu operateru Sueckog kanala – Egiptu: prolaz košta oko četvrt miliona evra. Prošle godine Uprava Sueckog kanala zaradila je 5,6 milijardi dolara.

Preporučujemo za Vas