„istrajnu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred stalnom ruskom agresijom“

Bajden posreduje u ukrajinskom konfliktu: nova nada?

„Pozitivno smo primili“ Bajdenov predlog, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Kao mogući domaćini samita već su se prijavile dvije vojno neutralne zemlje – Finska i Austrija

2872 pregleda 9 komentar(a)
Bajden, Foto: Reuters
Bajden, Foto: Reuters

Njemačka i Francuska već godinama ulažu napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je u igri i američki predsjednik Džozef Bajden. Šta bi to novo moglo da donese?

Pojavljuje se nova nada u konfliktu između Rusije i Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin nije protiv predloga američkog kolege Džozefa Bajdena da se njih dvojica sastanu ovog ljeta.

„Pozitivno smo primili“ Bajdenov predlog, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Kao mogući domaćini samita već su se prijavile dvije vojno neutralne zemlje – Finska i Austrija.

Šef američke diplomatije Entoni Blinken već sredinom ove sedmice otputovaće u Ukrajinu, kako bi Kijev uvjerio u „istrajnu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred stalnom ruskom agresijom“ – kako je to izjavila portparolka Ministarstva spoljnih poslova SAD.

Vojska na granicama

Činjenica je da se Ukrajina osjeća ugroženom. Moskva danima raspoređuje desetine hiljada vojnika na istočnoj granici Ukrajine i na anektiranom Krimu, i vrši pripreme za blokadu Azovskog mora, preko kojeg važna ukrajinska luka, Mariupolj, ima pristup Crnom moru. Osim toga, na istoku zemlje borci odani Rusiji već godinama kontrolišu dvije „narodne republike“.

Vlade Njemačke i Francuske već godinama ulažu napore posredujući u konfliktu, počevši od 2014, odmah nakon što je Rusija anektirala poluostrvo Krim. U takozvanom „Normandijskom formatu“ (nazvanom po prvom sastanku u sjevernoj Francuskoj), više puta su se sastajali šefovi država ili vlada Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. Godinu dana kasnije, dogovoren je čak i mirovni sporazum, ali sukob i dalje tinja, i često izbija otvoreno nasilje.

„Možda Putinu treba neko poput SAD“

Pod utiskom akutne prijetnje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij hvata se za slamku. On je, nakon razgovora sa predstavnicima vladama u Berlinu i Parizu, zahtijevao održavanje još jednog samita u normandijskom formatu, ali se isto tako, u jednom intervjuu za britanski „Fajnenšel tajms“, pokazao se otvorenim i za veću ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Da li to znači da Njemačka i Francuska gube diplomatsku inicijativu? Poslanik njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Evropskom parlamentu zadužen za spoljnu politiku, Mihael Galer, tu „ne vidi konflikt“. On je, kaže za DW, „veoma saglasan s tim da se i SAD takođe angažuju“.

Njemačka i Francuska su već ranije u Normandijskim pregovorima bile „u tesnoj saradnji sa SAD“, a Galer u novom angažmanu uočava i mogući psihološki aspekt: „Možda je Putinu, i njegovoj predstavi o sopstvenoj veličini, potreban neko poput SAD, kako bi se došlo do rešenja.“

Njemačko-američka razmimoilaženja

Ipak, između Berlina i Vašingtona postoji jedna ključna tačka sporenja: njemačka vlada čvrsto se drži stava da bi trebalo završiti izgradnju gasovoda u Baltičkom moru Sjeverni tok 2 koji vodi od Rusije do Njemačke. Mnoge evropske zemlje, a naravno i SAD, protiv su tog gasovoda, jer strahuju da će Njemačka postati suviše zavisna od Rusije.

Za razliku od preovlađujućeg stava u CDU, evropski poslanik te stranke Mihael Galer političku podršku Njemačke Sjevernom toku 2 „više vidi kao grešku“. Ipak, on kaže da njemačka pozicija oko gasovoda nije prepreka „vjerodostojnom posredovanju, jer čitav svijet zna da mi ne stojimo na istoj udaljenosti od Ukrajine, kao od Rusije“. Ili preciznije, Galer kaže da je njemački stav da je međunarodno pravo prekršila samo Rusija i „njene jedinice i vojnici su na teritoriji onih drugih“. Njemačka, tvrdi poslanik, „jasno označava Rusiju kao krivca“.

Berbok kao nova Merkel?

Pokretačka snaga Normandijskih pregovora do sada je uvijek bila Angela Merkel. No, s obzirom da će se ona, nakon izbora u septembru, povući sa mjesta kancelarke, Merkel u spoljnopolitičkom smislu više nema toliku moć.

Istovremeno, i drugi članovi vlade u Berlinu uzdržani su kada je riječ o ukrajinskom pitanju. Ministar spoljnih poslova Hajko Mas (SPD) prije svega želi da spriječi „vojnu eskalaciju“ i izjašnjava se protiv sankcija Rusiji.

Ministarka odbrane, Anegret Kramp-Karenbauer (CDU), smatra da je važno „da Ukrajina zna da na nas može da se osloni“ – kako je to rekla njemačka ministarka u razgovoru s francuskom koleginicom Florans Parli. Ipak, ostalo je otvoreno na šta to konkretno Ukrajina može da se osloni.

Zanimljivo je da prije svih u Njemačkoj kandidatkinja Zelenih za kancelarku Analena Berbok zagovara nastavak pregovora u Normandijskom formatu. Berbok istovremeno smatra da je „Sjeverni tok 2 geostrateški loš“, kako je to u februaru rekla za DW na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti. „Ta linija je“, kaže, „masovno korišćena s ciljem destabilizacije Ukrajine“.

Ukrajina u EU i NATO?

Čini se da predsjednik Ukrajine Zelenski razmišlja dalekosežnije od moguće nove runde pregovora. On konstantno traži zaštitu u zapadnim političkim savezima, a posebno u bezbjednosnim strukturama. Ukrajina ne može „vječno da sjedi u čekaonici Evropske unije i NATO“, rekao je Zelenski početkom aprila.

Ali, takvi očajnički pozivi slabo se čuju i u Briselu i u Berlinu.

Preporučujemo za Vas