Broj krivičnih djela raste, a stopa otkrivanja počinilaca stagnira

Kibernetički kriminal cvjeta -zahvaljujući koroni

Pritom se procjenjuje da je tzv. siva zona, dakle napadi na mreži koji nisu prijavljeni, „iznad prosjeka“, kaže stručnjak BKA Karsten Mejvirt

2213 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Korona podstiče kriminal na internetu. Broj krivičnih djela raste, a stopa otkrivanja počinilaca stagnira. Ipak, njemački Savezni kriminalistički ured uvjeren je da će uspjeti da suzbije opasnost.

Granica od 100.000 već je premašena 2019. godine: za 514. To je broj kibernetičkih zločina koje je Savezni ured kriminalističke policije (BKA) registrovao u svom godišnjem „Saveznom izvještaju o kibernetičkom kriminalu“.

Godinu dana bilo je tačno 108.474 takvih slučajeva, što je rast od gotovo osam odsto.

Pritom se procjenjuje da je tzv. siva zona, dakle napadi na mreži koji nisu prijavljeni, „iznad prosjeka“, kaže stručnjak BKA Karsten Mejvirt. On je na čelu specijalnog odjeljenja Ureda za taj oblik kriminala na internetu koji je osnovan u aprilu 2020.

Zbog svoje ekonomske snage i brojnih tehnoloških inovacija, Njemačka je posebno privlačna hakerima iz čitavog svijeta. Uz to, tu je i geostrateški položaj u centru Evrope.

„Uticaj na Evropsku uniju i članstvo u NATO pretvaraju Njemačku u važan cilj sajber-kriminalaca“, navodi Mejvirt.

On i njegov tim registrovali su tokom pandemije i nove ciljeve: portale za prijavu za vakcinaciju, platforme za učenje i servere za rad od kuće. Lanac snabdijevanja vakcinama posebno je zanimljiv počiniocima, „jer bi neuspjeh čak i jedne firme imao značajne efekte na društvo“.

Digitalno ucjenjivanje

Stopa otkrivanja stagnira na niskom nivou od 32,6 odsto. U generalnoj policijskoj statistici kriminala u Njemačkoj (PKS) ona je gotovo dvostruko veća i iznosi 58,4 odsto. Pogođene firme očigledno još uvijek zaziru od podnošenja krivičnih prijava. Zbog toga će mnogi kibernetički napadi koji su skupi za firme vjerovatno zauvjek ostati nerasvijetljeni.

Prema BKA, posebno je visok rizik od digitalne ucjene korišćenjem tzv. ransomwarea. Na taj se način napadnuti računari ne samo zaključavaju šiframa, već se istovremeno i kradu podaci „kako bi žrtvama moglo istovremeno da se prijeti objavljivanjem tih podataka na internetu“, ukazuje Mejvirt. To je kriminalni poslovni model koji, ako je uspješan, obećava ogromnu dobit.

Za Svena Herpiga iz berlinske Fondacije za novu odgovornost, takav razvoj nije iznenađenje. U intervjuu za DW on kaže da se očekivao još veći porast, jer „kriminalci koji stoje iza toga veoma dobro zarađuju“.

Prema njegovom mišljenju, Njemačka je za borbu protiv te vrste kriminala prilično dobro opremljena, ako se poredi sa svijetom. Kritične infrastrukture zakonski su bolje zaštićene nego u drugim zemljama.

BKA: Procvat kriminala

Ipak, Herpig upozorava da praksa sve više zaostaje za teorijom. Uočava se određena nebriga kada se radi o prevenciji kibernetičkih napada.

Herpig vjeruje da je napad, poput ovog najnovijeg na naftovod u SAD, moguć u bilo kojem trenutku i u Njemačkoj. S obzirom na to da se počinioci rijetko otkriju, oni napadaju „tamo gdje mogu da zarade novac“. Cilj napada može da bude sve što je digitalizovano, „ako od početka ne razmišljamo o digitalnoj bezbjednosti“, upozorava Herpig.

Savezni ured kriminalističke policije smatra da sajber-kriminalci operišu prije svega iz istočne Evrope, a posebno iz Rusije. To se podudara sa informacijama koje ima i Sven Herpig, ali on upozorava i na aktivnost hakera iz azijskih zemalja.

Dok je Kina prije svega zainteresovana za patente kao dio klasične industrijske špijunaže, s ciljem „jačanja domaće ekonomije“, interes Sjeverne Koreje prvenstveno je usmjeren ka sopstvenom vlastitom nuklearnom programu. Prema procjeni njemačkog udruženja digitalne industrije Bitkom, šteta nanijeta njemačkim firmama u 2019. godini iznosila je oko 1,3 milijarde eura. Osiguravajuća društva te troškove najčešće pokrivaju.

Podaci – osnovna sirovina

Prema BKA, analiza gotovo 25.000 identifikovanih hakera pokazuje da se tu radi, kako o pojedincima, tako i o međunarodno organizovanim grupama. U sferi kibernetičkog kriminala postoji „prava industrija pružanja usluga“. Na internetu se može kupiti sve „što nekome treba“, kaže Mejvirt.

„Tu je čak moguće i ocijeniti kvalitet pružene usluge nakon obavljenog posla, baš kao što to rade milioni kupaca na legalnim portalima.“

Jedan od najvažnijih instrumenata koji koriste sajber-kriminalci i dalje su ukradeni identiteti i podaci o računima u bankama. Radi se o punim imenima, adresama i brojevima kreditnih kartica. U posljednje vrijeme su sa društvenih mreža ukradeni stotine miliona takvih podataka. „Oni su baza podataka koju sajber-kriminalci koriste za planiranje i izvođenje svojih akcija.“

Traže se stručnjaci

Njemačka policija ponosna je na to što je u januaru otkrila i zaustavila „Emotet“, jedan od najopasnijih programa za krađu podataka na internetu. Taj uspjeh postignut je uz saradnju sličnih službi iz osam zemalja: uz Njemačku u akciju su bile uključene i Holandija, Ukrajina, Litvanija, Francuska, Velika Britanija, Kanada i SAD.

U vrijeme korone ti stručnjaci imaju više posla nego inače i zbog toga BKA ulaže mnogo novca i osoblja u svoju specijalnu jedinicu. Koliko tačno, to Mejwirt ne želi da otkriva, ali naglašava da „tu ima značajnih pomaka“. Između ostalog, intenzivno se ulaže u obrazovanje i osposobljavanje službenika „kako bi tehnički mogli da pariraju hakerima“.

Preporučujemo za Vas