Sve brojniji dokazi da prva runda globalne imunizacije nudi trajnu zaštitu

O revakcini da odlučuju eksperti, a ne oni koji profitiraju

Glavni proizvođači vakcina su izričiti da će svijetu uskoro biti potrebna dodatna vakcinacija protiv kovida-19 kako bi se održao visok nivo imuniteta. Nije jasno, međutim, ko bi trebalo da donese tu odluku i na osnovu kojih dokaza

24472 pregleda 83 reakcija 15 komentar(a)
Naučnici dovode u pitanje potrebu za revakcinom, Foto: REUTERS
Naučnici dovode u pitanje potrebu za revakcinom, Foto: REUTERS

Proizvođači vakcina protiv kovida-19 iznose sve smjelije tvrdnje da će svijet morati godišnje da prima dodatne doze, ili da će biti potrebne nove vakcine za borbu protiv zabrinjavajućih sojeva koronavirusa. Međutim, neki naučnici dovode u pitanje to kada će, i da li će te vakcine biti potrebne.

Desetak uticajnih eksperata za zarazne bolesti i razvoj vakcina kazali su agenciji Rojters da postoji sve više dokaza da prva runda globalne vakcinacije možda nudi trajnu zaštitu od koronavirusa i njegovih do sada otkrivenih sojeva koji izazivaju najviše zabrinutosti.

Neki od tih naučnika su izrazili zabrinutost da očekivanja javnosti u vezi sa takozvanim buster (booster) dozama koje pojačavaju imuni odgovor, kreiraju direktori farmaceutskih kompanija, a ne stručnjaci za zdravlje, iako su mnogi saglasni da bi bilo pametno pripremiti se za takvu potrebu iz predostrožnosti.

Oni strahuju da će pritisak bogatih država za revakcinaciju već ove godine produbiti jaz sa siromašnijim zemljama koje se muče da kupe vakcine i možda će im biti potrebne godine da imunizuju svoje stanovništvo čak i jednom.

„Još ne vidimo podatke koji bi bili presudni za odluku u vezi sa potrebnom dodatne vakcine,” kaže Kejt O’Brajen, direktorka Odsjeka za imunizaciju, vakcine i biološke proizvode Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

O’Brajen je kazala da SZO formira panel eksperata koji će procijeniti sve podatke o efikasnosti vakcina i novim sojevima i potom preporučiti vladama promjene programa vakcinacije u slučaju potrebe.

Izvršni direktor kompanije Fajzer Albert Burla kaže da će „vjerovatno” biti potrebna buster doza te vakcine svakih 12 mjeseci - slično godišnjoj vakcini protiv gripa - da bi se održao visok nivo imuniteta protiv virusa SARS-CoV-2 i njegovih sojeva.

Tom Friden, bivši direktor Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, nije saglasan sa tim.

„Postoji nula dokaza koji pokazuju da je to slučaj,” izjavio je Friden za Rojters.

„Potpuno je neumjesno reći da će nam godišnja revakcina vjerovatno biti potrebna, zato što nemamo pojma kolika je ta vjerovatnoća, kazao je Friden, komentarišući Fajzerove tvrdnje o buster dozi. Fridmen predvodi globalnu inicijativu „Odlučnost da se spasu životi”.

THE CREDIT “GRAPHIC NEWS” MUST APPEAR WITH ALL USES OF THIS GRAPHIC. Graphic News
THE CREDIT “GRAPHIC NEWS” MUST APPEAR WITH ALL USES OF THIS GRAPHIC. Graphic Newsfoto: Graphic News

U odgovoru na kritike, Fajzer je saopštio da očekuje da revakcina bude potrebna dok virus i dalje uveliko cirkuliše. To bi se moglo promijeniti kada se uspostavi čvršća kontrola nad pandemijom, rekla je portparolka kompanije.

Izvršni dikrektor Moderne Stefan Bansel namjerava da do jeseni proizvede vakcinu protiv soja koji je prvi put otkriven u Južnoj Africi i očekuje da će biti potrebne redovne buster doze.

SAD se spremaju da te doze učine dostupnim za Amerikance, dok su Evropska unija, Britanija i Izrael naručili nove zalihe vakcina protiv kovida-19 koje će primjenjivati kao zaštitni buster.

Neki zdravstveni eksperti, uključujući Ričarda Hačeta, direktora Koalicije za epidemiološku pripravnost za inovacije (CEPI), koja finansira mnoge vakcinalne projekte, kaže da proizvođači vakcina s pravom unaprijed planiraju revakcinisanje s obzirom na to da je neizvjesno šta će biti potrebno na duži rok. Vlade potom moraju same odlučiti hoće li kupiti te proizvode, kazao je.

Fajzer i njemački partner Bajontek su do sada otkrili da su njihove vakcine više od 91 odsto efikasne šest mjeseci nakon druge doze, u poređenju sa skoro 95 odsto iz njihovog kliničkog testiranja. Te kompanije će pratiti koliko će ta zaštita ostati snažna vremenom.

Doktor Vilijam Gruber, potpredsjednik Fajzera za klinična istraživanja i razvoj vakcina, rekao je Rojtersu ranije ovog mjeseca da se predviđanja za godišnje bustere zasnivaju na „malo dokaza” o padu imuniteta tokom tih šest mjeseci.

Kompanija Fajzer očekuje da vakcine protiv kovida-19 godinama budu glavni izvor prihoda i predviđa prodaju vakcina u vrijednosti od 26 milijardi dolara u 2021. Globalna potrošnja na vakcine i revakcine protiv kovida mogla bi iznositi 157 milijardi dolara do 2025. godine, prema podacima američke kompanije za prikupljanja podataka u oblasti zdravstva, IQVIA holdings.

Predsjednik Moderne Stiven Houg očekuje da će buster vakcina biti potrebna kako bi se sačuvao visoki stepen imuniteta, dijelom zbog oklijevanja, budući da se procjenjuje da oko 30 odsto američke populacije možda neće pristati da se vakciniše. Sve dok virus cirkuliše u široj populaciji, ljudi koji su izloženi visokom riziku od teškog obolijevanja, možda će morati da jačaju imunološku zaštitu, kazao je Houg.

„Sve vlade su u pregovorima sa Modernom i drugim kompanijama oko buster vakcina”, dodao je.

Naučnici su krajem prošle godine bili optimisti da bi izuzetno efikasne vakcine mogle brzo suzbiti globalnu pandemiju koja je poharala ekonomije i usmrtila više od 3,4 miliona ljudi.

Te nade su se raspršile do februara usljed dokaza da vakcine možda ne nude dovoljnu zaštitu od mutiranih sojeva. Laboratorijske studije su pokazale da južnoafrički soj virusa može smanjiti nivo antitijela šest do osam puta kod osoba vakcinisanih Fajzerovom ili Moderninom vakcinom.

Podaci kliničkih testiranja su takođe pokazali da su vakcina Astra Zeneke, Džonson&Džonson i Novavaksa manje efikasne u sprečavanju zaraze u Južnoj Africi, gdje je ovaj soj virusa rasprostranjen.

Ove studije su podstakle farmaceutske kompanije da počnu da testiraju buster doze vakcina i razvijaju vakcine namijenjene konkretnim sojevima virusa.

Međutim, novija istraživanja ukazuju na to da vakcine Moderne i Fajzer proizvode visok stepen zaštitnih antitijela za stvaranje takozvanog „efekta jastuka” protiv poznatih sojeva, kazao je doktor Entoni Fauči, šef Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID) i glavni savjetnik Bijele kuće.

Cijela priča se ne svodi samo na antitijela - koja sprečavaju koronavirus da napadne ljudske ćelije. Nekoliko studija ukazuje na to da T ćelije - vrsta bijelih krvnih zrnaca koja napadaju i uništavaju već zaražene ćelije - mogu pomoći u sprečavanju razvijanja teških oblika bolesti i hospitalizacije.

Istraživači iz NIAID-a utvrdili su da T ćelije kod osoba koje su se oporavile od virusa mogu da se odbrane od zaraze koju izazivaju zabrinjavajuće varijante koje cirkulišu u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi i Brazilu.

„Vrlo je moguće da buster vakcine neće biti neophodne”, kazao je Fauči za Rojters. „Moguće je da sa zaista dobrim vakcinama novi sojevi neće predstavljati problem tolikih razmjera koje smo predviđali”.

Fauči
Faučifoto: REUTERS

Ipak, zdravstvene vlasti u SAD, Britaniji i Evropi uvjeravaju svoje građane da će nova runda vakcina biti dostupna ukoliko bude potrebna, dok mnoge države i dalje očajnički čekaju prve zalihe vakcina.

„Postoji velika zabrinutost... da će bogate države početi da daju buster doze, čime bi dodatno ograničili isporuku prve doze vakcine za neke ljude” kaže Radživ Venkaja, šef odjeljenja za razvoj vakcina u farmaceutskoj kompaniji Takeda.

Monika Gandi, doktorka za infektivne bolesti na kalifornijskom Univerzitetu u San Francisku, kaže da je, na kraju, najbolje da odluku o tome da li će revakcina biti potrebna, donesu „stručnjaci za javno zdravlje, a ne izvršni direktori neke kompanije koji bi mogli imati finansijsku korist.”

Model za grip je neophodno prilagoditi svijetu kovida-19

Zvaničnici za javno zdravlje raspolažu dobro koordinisanim mehanizmom, uspostavljenim 1952. godine, za utvrđivanje kada vakcine protiv sezonskog gripa treba modifikovati kako bi bile efikasne protiv brzo mutirajućih sojeva tog virusa.

Globalni sistem za praćenje i odgovor na grip, u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, dva puta godišnje od nacionalnih zdravstvenih vlasti dobija podatke o sojevima gripa koji cirkulišu među populacijom. Na osnovu tih informacija pravi se selekcija sojeva koje proizvođači treba da uključe u sezonske vakcine za sjevernu i južnu hemisferu. Pojedini eksperti predlažu da sličan model bude primijenjen za prikupljanje podataka o sojevima kovida-19 kako bi na osnovu toga proizvođači modifikovali vakcine.

Međutim, moguć je i drugi pristup koji se primjenjuje kod novih verzija vakcina za mnoge druge zarazne bolesti, a prema kojem su odluke primarno zasnovane na onome što proizvođači smatraju da je potrebno. Nacionalne zdravstvene vlasti zatim mogu da na osnovu podataka kliničkih istraživanja odluče da li određena verzija vakcine treba da se koristi u njihovoj zemlji.

Trenutno, proizvođači vakcina za kovid-19 primjenju taj pristup, odlučivši da razvijaju i testiraju buster vakcine za određene sojeve a vladama prepuštaju odluku da li žele da ih kupe.

Mada se SZO kreće u pravcu osnivanja mehanizma sličnog onom za grip, eksperti tvrde da on mora biti prilagođen svijetu kovida-19, odnosno da države i regioni treba da usklade globalne smjernice sa lokalnim potrebama.

Primjera radi, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) razvija svoj okvir za procjenu rizika kako bi utvrdio na osnovu kojih dokaza bi preporučio upotrebu modifikovane vakcine.

CDC i druge američke institucije sprovode svoje studije, u koje su uključene starije osobe i djeca, kako bi procijenili efikasnost vakcina i pratili uticaj na nove sojeve.

Preporučujemo za Vas