Kraj ere Netanjahua

Desničarski političar Naftali Benet pristao da uđe u koaliciju sa centrističkim i ljevičarskim partijama i formira vladu kojom se okončava dugogodišnja vladavina Likuda i premijera Benjamina Netanjahua

20029 pregleda 8 komentar(a)
Benet je u dva navrata bio ministar u Netanjahuovoj vladi, Foto: Rojters
Benet je u dva navrata bio ministar u Netanjahuovoj vladi, Foto: Rojters

Lider ekstremno desničarske izraelske partije Naftali Benet juče je podržao „vladu promjene“ u Izraelu u cilju zbacivanja premijera Benjamina Netanjahua, što bi obilježilo kraj jedne političke ere.

Benetova odluka, koju je saopštio u sinoćnjem televizijskom obraćanju, mogla bi omogućiti opozicionom lideru Jairu Lapidu da sastavi koaliciju desničarskih, centrističkih i ljevičarskih partija, što bi bio prvi izborni poraz za Netanjahua od 1999. godine.

Lapid, šef partije centra Ješ Atid, dobio je od izraelskog predsjednika rok do srijede da saopšti sastav nove vlade.

Lapidove šanse za uspjeh u tom poduhvatu uglavnom su zavisile od Beneta, milionera koji sanja da pripoji većinu okupirane Zapadne obale.

„Ili će doći do petih izbora, ili ćemo formirati vladu jedinstva“, kazao je Benet, objašnjavajući odluku da se udruži sa Lapidom. U Izraelu su od aprila 2019. održana četiri izbora bez jasnih pobjednika.

„Namjera mi je da dam sve od sebe kako bismo formirali vladu nacionalnog jedinstva zajedno sa mojim prijateljem Jairom Lapidom, kako bi uz božju volju zajedno spasili zemlju i vratili Izrael na pravi put“, kazao je Benet.

U reakciji na Benetovo saopštenje, Netanjahu ga je optužio za „prevaru vijeka“, navodeći njegova ranija obećanja da se neće udružiti sa Lapidom. Izraelski premijer sa najdužim stažom je kazao da će vlada Lapida i Beneta „oslabiti Izrael“ i da je desničarska vlada još moguća.

Benet je ideološki mnogo bliži Netanjahuu nego Lapidu, bivšem televizijskom voditelju popularnom među izraelskom sekularnom srednjom klasom. Međutim, Beneta će ovaj ovaj dogovor vinuti na visoku poziciju.

„Gardijan“ prenosi da će prema nepotvrđenim detaljima dogovora, Benet koji je prethodno bio na čelu ministarstava odbrane i obrazovanja, biti premijer u prve dvije godine, nakon čega bi premijersku poziciju naredne dvije godine preuzeo Lapid.

Benet je juče okupio poslanike njegove Jamina partije i „dobio jednoglasnu podršku za njegove napore da forimira vladu“, navodi se u saopštenju objavljenom nakon sastanka.

Protivnici optužuju Netanjahua, kojem se sudi zbog korupcije, da je unio razdor i kao prioritet postavio svoj ostanak na funkciji u odnosu na sve ostalo.

„Potrebna nam je vlada koja će odražavati činjenicu da ne mrzimo jedni druge. Vlada u kojoj će ljevica, desnica i centar sarađivati kako bi prevazišli ekonomske i bezbjednosne izazove sa kojima se suočavamo“, kazao je Lapid prošle nedjelje.

Netanjahuov desno orijentisani Likud osvojio je najviše glasova na izborima u martu i dobio je 28 dana da sastavi većinsku koalicionu vladu. I on je nagovještavao sličan dogovor o podjeli vlasti sa Benetom, ali je to brzo odbačeno. Nakon što je istekao rok 5. maja, Lapid je dobio mandat u skladu sa izraelskim izbornim sistemom.

Lapid, nekadašnji ministar finansija čija je partija bila druga na prošlim izborima ubrzao je političke konsultacije posljednjih dana nakon dvije nedjelje krvoprolića u Gazi. Lapid je ulogu šefa opozicije preuzeo od Benija Ganca, bivšeg vojnog šefa koji se borio protiv Netanjahua na protekla tri izbora ali je izgubio podršku nakon što je sa njim sklopio sporazum o podjeli vlasti koji je kasnije propao.

Samoproklamovani centrista i „bezbjednosni jastreb“ je pokušavao da sklopi saveze sa partijama iz cijelog političkog spektra.

On planira da okupi partije koje su tradicionalni neprijatelji, a i njihovom sastavu je Benet, ali i Avigdor Liberman, koji je jednom prilikom kazao da „nelojalnim“ članovima izraelske arapske manjine, koji predstavljaju oko 20 odsto populacije od devet miliona stanovnika, treba otkinuti glave.

Ovoj raznolikoj grupi će vjerovatno biti potrebna vanjska podrška arapskih članova parlamenta, uključujući i islamiste koji bi pomogli da se formira većina od 61 mjesta u parlamentu i sa trona zbaci Netanjahu. Međutim, njihove ideološke razlike su prevelike da bi oni bili puni članovi koalicije, što znači da će Lapid vjerovatno formirati manjinsku vladu, piše „Gardijan“.

List takođe ističe da će uz tako značajne političke razlike, koalicija protiv Netanjahua vjerovatno biti sklona raspadu. Kako bi se to spriječilo, očekuje se da će se ona fokusirati na ekonomiju i pandemiju, a pritom izbjegavati velike teme i zadržati status kvo za milione Palestinaca koji žive pod okupacijom.

Mosi Rac, poslanik iz redova antiokupacionog Mareca, kazao je za izraelski državni radio da će predložena vlada „učiniti dosta dobrih stvari. Nijesam siguran da će mirovni sporazum biti jedna od njih“.

Netanjahu je juče sam podstakao spekulacije da je njegov mandat završen kada je u posljednjem trenutku ponudio koaliciju Benetu i lideru još jedne desne partije, Gideonu Saru. U okvru tog dogovora, u kojem je Netanjahu do sada bio najvelikodušniji, svaki od trojice partijskih lidera bi se rotirali na funkciji premijera. Međutim Sar, nekadašnji Netanjahuov štićenik a sada protivnik je odmah odbio ponudu. „Naša pozicija je bila i ostaje smjena Netanjahuovog režima“, objavio je Sar na Tviteru.

Ukoliko Lapid dobije podršku i drugih partija u naredna tri dana, on bi mogao obavijestiti predsjednika Ruvena Rivlina da vjeruje da može formirati vladu, nakon čega slijedi glasanje u Knesetu.

Polaganje zakletve nove vlade, što znači i odlazak Netanjahua sa premijerske pozicije, moglo bi se dogoditi u roku od nedjelju dana.

Benet smatra da bi osnivanje palestinske države bilo samoubistvo za Izrael

Naftali Benet, najvjerovatnije premijer Izraela u naredne dvije godine, je milioner koji je kazao da bi osnivanje palestinske države bilo samoubistvo za Izrael, navodeći za to bezbjednosne razloge.

Sin američkih imigranata, 49-godišnji Benet, je za cijelu generaciju mlađi od 71 godišnjeg Netanjahua.

Kao bivši komandos, Benet je svog najstarijeg sina nazvao po Netanjahiovom bratu Joniju, koji je poginuo u izraelskoj akciji oslobađanja otetih putnika na aerodromuu u Ugandi 1976. godine.

Kao bivši lider Ješe, glavnog pokreta naseljenika na Zapadnoj obali, Benet je aneksiju djelova teritorije koju je Izrael zauzeo u ratu 1967. godine postavio kao okosnicu njegove političke platforme.

Analitičari smatraju da su male šanse da će planovi o aneksiji biti aktuelizovani tokom administracije američkog demokratskog predsjednika Džoa Bajdena.

Ipak, Palestinske vlasti su juče saopštile da će vlada Beneta i Lapida biti ekstremno desničarska i da se neće razlikovati od Netanjahuove.

Kao zagovornik liberalizacije ekonomije, Benet je izrazio podršku smanjenju državne birokratije i poreza.

Za razliku od nekih njegovih bivših saveznika iz religiozne desnice, Benet je relativno liberalan povodom tema kao što su prava homoseksualaca i odnos između religije u države u zemlji u kojoj ortodoksni rabini imaju snažan uticaj.

Predložena vlada će učiniti dosta dobrih stvari, ali da nijesam siguran da će mirovni sporazum sa Palestincima biti jedna od njih, kazao je Mosi Rac, poslanik iz redova Mareca

Da bi opstala, nova vlada će se vjerovatno fokusirati na ekonomiju i pandemiju, a pritom izbjegavati velike teme i zadržati status kvo za milione Palestinaca koji žive pod okupacijom

Bonus video: