hdp smatra vladu odgovornom za krvoproliće

Erdogan na putu ka eskalaciji - hoće da zabrani pro-kurdsku stranku

Turska vlada povećava pritisak na pro-kurdsku stranku HDP kako bi je lakše zabranila. Plan je poznat: Erdogan želi da izazove haos kako bi se onda mogao profilirati kao spasitelj

2444 pregleda 0 komentar(a)
Predstavnici HDP-a, Foto: Reuters
Predstavnici HDP-a, Foto: Reuters

Tragedija koja se prošle sedmice dogodila u kancelariji kurdske stranke HDP u Izmiru je šokirala Tursku: jedan 27-godišnji ekstremista je upao u prostorije naoružan kalašnjikovom i tamo je ubio jedinu osobu koju je zatekao, 38-godišnju Deniz Pojraz, zaposlenu u stranci.

Žrtava je trebalo biti mnogo više, jer je jedan sastanak s mnogim istaknutim predstavnicima HDP-a odgođen u posljednjem trenutku.

Počinilac je kasnije policiji rekao kako mu je „san od djetinjstva" da ubije što je više moguće pripadnika Kurdske radničke stranke (PKK). No, PKK je odavno zabranjena, ali turske vlasti često HDP, koja slijedi potpuno drugačije ciljeve, izjednačava s PKK-om, koja je zbog terorističkih aktivnosti zabranjena i u većem dijelu Evrope.

Da li Erdogan sije mržnju?

Zato HDP, treća po veličini politička stranka u Turskoj, tursku vladu smatra odgovornom za ovo krvoproliće.

„Brojna stigmatiziranja su stvorila plodno tlo za napade poput ovog", glasi kritika. „Jedna je stvar ukazivati na greške jedne stranke, ali je potpuno druga ako jednu stranku demonizirate i od jutra do mraka je proglašavate pobornicom terorizma. Tada ne smijete biti iznenađeni ako neko HDP mrzi i napadne", kaže politolog Ibrahim Uslu.

Slike ubijene Deniz Pojraz na protestu podrške HDP-u
Slike ubijene Deniz Pojraz na protestu podrške HDP-ufoto: Reuters

Posebno se ultranacionalistička stranka MHP, koalicijski partner vladajuće Erdoganove AHK stranke, nalazi na meti kritika.

Počinilac zločina se na Instagramu inscenirao tzv. „vučjim pozdravom", simbolom desno ekstremnog turskog pokreta „Sivi vukovi", koji je blizak MHP-u. No, umjesto da se distancira od zločina, MHP poručuje kako je ubijena žena bila pripadnica „milicije".

HDP pred gašenjem

Ankara u posljednje vrijeme pojačano vrši pritisak na HDP: osim optužbi za bliskost s teroristima, sada je tu i konkretan zahtjev nekoliko predstavnika vlade za zabranom iza koje je uslijedio i službeni zahtjev državnog tužilaštva.

Sada je i Ustavni sud prihvatio zahtjev i pokrenuo proces zabrane. Obrazloženje: pripadnici HDP-a su svojim izjavama i postupcima namjeravali da potkopaju državni integritet. U gotovo svim slučajevima je dokazni materijal više nego tanak i proizvoljan.

Mnogi posmatrači polaze od toga da je pojačani pritisak povezan s predizbornim kalkulacijama. „Vlada pokušava da napravi raskol u opoziciji: što je više HDP potisnut na marginu, to je lakše podijeliti opoziciju. To je opet garancija vladi za ostanak na vlasti", kaže novinar Levent Giltekin.

U udruženom opozicionom bloku i socijaldemokratska CHP kao i nacionalistička IYI stranka zavise od biračkog tijela koje je pretežno skeptično prema Kurdima. Stoga bi, kako računa vlada, saradnja i solidarnost s HDP-om mogle samo naškoditi ovim strankama.

Situacija podsjeća na 2015. kada je na parlamentarnim izborima HDP po prvi put ušao u parlament s 13 posto glasova, dok je AKP pretrpio teške gubitke. Odmah nakon toga je uslijedila ofanziva protiv prokurdske stranke. To je opet probudilo ekstremiste iz PKK, ali i takozvane Islamske države koji su počinili nekoliko napada širom Turske.

Eskalacijom do pobjede

Ovakva situacija, koja je nalikovala na građanski rat, je kod mnogih birača pobudila želju za stabilnošću. Na prijevremenim izborima u novembru 2015. AKP je opet osvojila apsolutnu većinu.

S obzirom na loše trenutne rezultate ispitivanja javnog mnjenja, mnogi procjenjuju da bi AKP ponovno mogao posegnuti za istim trikom.

„Ono što pokušavaju je repriza krvavih igrica koje smo već doživjeli u prošlosti", kaže kopredsjednik HDP-a Mithat Sandžar.

Kurdski tabor još nije reagovao agresivno na prijeteću zabranu HDP-a, eskalacija još nije na vidiku.

No, čak ako Erdoganu i pođe za rukom da zabrani tu pro-kurdsku stranku, to automatski ne znači prednost na izborima.

Oko šest miliona kurdskih birača neće tek tako nestati i svoj glas bi mogli dati nekoj novoosnovanoj kurdskoj stranci. No, moguće je da se kurdski birači okrenu i nekoj opozicionoj stranci poput CHP-a koja se u posljednje vrijeme ipak malo otvorila HDP-u.

Preporučujemo za Vas