nakon katastrofa

Moramo se prilagoditi klimatskoj krizi

Postoje isprobane metode za borbu protiv razaranja od poplava i jakih kiša, na samo kanali i brane. Duž mnogih njemačkih rijeka već dugo postoji plavni pojas - ravnica, livada u koju rijeka može da se izlije i nikoga ne ugrozi. U budućnosti bi takva područja trebalo da budu postavljena i u gradovima.

3280 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ove godine su mnogi shvatiti da su klimatske promjene ustvari - klimatska kriza. Važno je to što se sada puno govori o toj temi - ali jedan aspekt se pritom često zaboravlja, smatra David El.

Razmjere katastrofe u Njemačkoj se tek sagledavaju: desetine mrtvih, a za mnogima se još uvek traga. Voda je opustošila čitava naselja, noseći sa sobom kuće, automobile i drveće.

Takvih prirodnih katastrofa je oduvijek bilo, mnogo prije industrijskog doba izazvanog fosilnim gorivima. Ali pošto je čovjek skoro udvostručio udio ugljen-dioksida u atmosferi i već zagrijao Zemlju za jedan stepen, broj i razmjere ovih nesreća postali su veći.

Istovremenost pojava na sjevernoj hemisferi ovog ljeta sve više ukazuje na klimatsku krizu: dok su veliki djelovi zapadne Njemačke pod vodom, Sjeverna Amerika se djelimično pretvorila u rernu: ima mrtvih zbog rekordnih temperatura, požari su takvi da ih voda jedva može ugasiti jer isparava prije nego üto stigne do plamena.

Govori se o zaštiti klime, ali još uvek ne i o zaštiti od klime

U svakom slučaju, u julu 2021. se makar ozbiljnije govori o neophodnosti ublažavanja najgorih posljedica klimatskih promjena. Evropska komisija je upravo predstavila svoj paket „Fit for 55", koji predviđa konkretne mjere za smanjenje emisija gasova štetnih za klimu.

Kao 32-godišnjak, bojim se i da pomislim da su poplave i vrućine ovog ljeta samo uvod u ono što ću doživjeti za tridestak godina. A tek me plaši ono što će doživjeti buduće generacije.

Ublažavanje klime je presudno za njih - da bi imali šanse da prežive. Ali podjednako je važna i adaptacija, odnosno prilagođavanje uslovima života na vrelijoj Zemlji.

Moramo prilagoditi svoj životni prostor

Njemačka je ovog leta, početkom juna, već doživjela vrelu sedmicu - a Zavod za statistiku je odmah zabilježio 11 odsto više smrtnih slučajeva u tom periodu. Teško je zamisliti šta bi se ovde desilo da temperature porastu na 46, 47 ili 49 stepeni kao u kanadskom gradu Litonu. Leži sjeverno od 50. paralele - baš kao i njemački gradovi Bopard na Rajni ili Koburg.

Dakle, krajnje je vrijeme da počnemo da se pripremamo i na tom drugom nivou. Teško da postoje mjere prilagođavanja protiv paklene vrućine, ali urbani koncepti mogu bar malo da pomognu: treba gradovima dati prostora da dišu, zelene površine umjesto betona i asfalta koji akumuliraju toplotu.

Postoje isprobane metode za borbu protiv razaranja od poplava i jakih kiša, na samo kanali i brane. Duž mnogih njemačkih rijeka već dugo postoji plavni pojas - ravnica, livada u koju rijeka može da se izlije i nikoga ne ugrozi. U budućnosti bi takva područja trebalo da budu postavljena i u gradovima.

Koncepti već postoje

Na primjer, usred Roterdama je trg sa tri velika bazena. Po lijepom vremenu možete tamo sjedjeti ili se klizati kroz cevi - po kiši su ovi bazeni napunjeni vodom.

Prilagođavanje klimi već je u toku u Majami Biču u Sjedinjenim državama: cio grad se postepeno podiže na viši nivo i opremljen je moćnim podzemnim sistemom kanala, bazena i pumpi da bi ostao iznad vode čak i sa jakim uraganima ili rastom nivoa mora.

Takvih koncepata ima mnogo i, mada sigurno ne mogu odvratiti svu štetu koju će ekstremne vremenske prilike izazvati danas-sjutra, ipak mogu donekle da ublaže posljedice.

U borbi protiv klimatske krize najvažnije jeste brzo prekinuti emisiju CO2. Ali, takođe nam je potrebna veća svijest o tome, da ne možemo sve spriječiti i da radimo na tome da se bolje zaštitimo od katastrofalnih posljedica klimatske krize.

Preporučujemo za Vas