Odluku o tome da li bi se trebalo vakcinisati teže je donijeti kada su u pitanju djeca. Oko te teme se vodi velika polemika u svijetu.
Dok SAD i većina država Evropske unije nude vakcine protiv koronavirusa djeci od 12 godina i starijoj, nekoliko evropskih država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedsku, trenutno su opreznije. Te dvije države nude vakcinu samo djeci starosti između 12 i 15 godina koja su izložena riziku da se teško razbole od kovida.
Prošle nedjelje, komitet koji savjetuje britansku vladu o imunizaciji dao je zeleno svjetlo za vakcinisanje 16-godišnjaka i starijih, što je već bilo odobreno u Švedskoj, Finskoj i Portugalu. Finska je u četvrtak otvorila ponudu za sve 12-godišnjake i starije, pridruživši se najmanje 16 ostalih članica EU u omogućavanju svim tinejdžerima da se vakcinišu.
Portugal, gdje je delta soj doveo do porasta broja zaraženih, juče je preporučio vakcinisanje djece od 12 do 15 godina.
Razlog za različite pristupe nisu suprotstavljeni dokazi nego škakljive kalkulacije o rizicima i koristima koje prave ekspertske savjetodavne komisije. Balansiranje najboljeg interesa pojedinaca i društava u konteksu pandemije je veliki izazov.
“Ta ravnoteža mišljenja može biti različita u zavisnosti od toga ko je u komisijama koje odlučuju”, kaže za portal “Politiko” Brajan Ferguson, imunolog sa Univerziteta Kembridž.
“Upravo tada to postaje više pitanje etike i mišljenja, i gotovo filozofska rasprava, a ne pitanje podataka”.
U Britaniji, na primjer, Ferguson smatra da zvanični savjeti jasno naglašavaju pojedinačni rizik, naročito veoma malu opasnost od upale srca nakon vakcinacije. U Francuskoj i Belgiji, objašnjenje za omogućavanje vakcinacije 12-godišnjaka i starijih oslanja se na težnju da se smanji ukupan broj zaraženih u zajednici, što je još važnije zbog prijetnje od zaraznijih sojeva.
“Vakcinisanje djece i adolescenata možda nema puno direktnih benefita za njih u ovom trenutku, ali bi se to moglo promijeniti dok se borimo sa novim sojevima”, kaže Aša Bouen, dječja ljekarka i ekspertkinja za vakcine iz Australije.
“Studije su pokazale da Fajzerova vakcina efikasno štiti adolesente od kovida-19. To moramo balansirati sa poznatim neželjenim efektima koji su veoma rijetki, poput miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala srčane maramice)”, izjavila je za portal “Konverzejšn”.
“Uvijek imamo dva cilja: da zaštitimo pojedinca, ali time doprinosimo zaštiti zajednice”, rekao je Vilijam Šafner, profesor na američkom Univerzitetskom medicinskom centru Vanderbilt. On je naglasio da je rizik od teškog oblika kovida nizak kod tinejdžera, ali nije nulti. Oko 400 djece je umrlo od koronavirusa u SAD.
Međutim, u Britaniji, profesor pedijatrije na Univerzitetu Bristol i član komisije za savjetovanje britanske vlade o vakcinaciji, Adam Fin, kaže da se veoma trude da zauzmu postepen pristup.
“Apsolutno ne želimo da dođemo u poziciju gdje se pomjerimo naprijed a onda zažalimo zbog te odluke i pokušavamo da se vratimo nazad. Ljude možete vakcinisati, ali ne možete devakcinisati”, rekao je za “Politiko”.
Ne još
Džulijan Savulesku, profesor medicinske etike, protivnik je vakcinisanja djece.
“Vakcinisanje djece je etički opravdano ako je zadovoljen jedan od dva testa. Prvo, da li je u najboljem interesu djeteta. Drugo, ako štiti druge smanjenjem prenošenja i nanosi malu ili nikakvu štetu za dijete”, rekao je Savulesku za “Konverzejšn”.
Što se tiče najboljeg interesa pojedinaca, kovid-19 je mali ali realan rizik za djecu. Delta soj je prenosiviji i možda opasniji, a virus nastavlja da mutira, navodi Savulesku. On ističe da su neželjena dejstva kovid vakcina izuzetno rijetka, ali da je u Fajzerova ispitivanja uključeno samo oko 7.500 djece. Čak i mala šansa za ozbiljne neželjene reakcije poput miokarditisa mora se pažljivo odmjeriti u odnosu na vjerovatno male direktne benefite za djecu, smatra profesor Savulesku.
“U smislu kolektivnih interesa, da li je širok obuhvat vakcinacije stanovništva, uključujući djecu, potreban da se zaštite ranjiviji smanjivanjem transmisije?” pita se Savulesku, dodajući da rani izvještaji o delta zarazama kod potpuno vakcinisanih ukazuju na odličnu zaštitu od teških ishoda, ali moguće ograničen uticaj na transmisiju.
On navodi da se takođe moraju uzeti u obzir širi kolektivni interesi s obzirom na to da su zalihe vakcine ograničene.
“Za sada, direktni odnos rizik-korist za djecu djeluje fino izbalansiran: mogli bismo roditeljima i kompetentnim adolescentima ostaviti da biraju, ali postoje viši prioriteti. Trebalo bi da se koncentrišemo na vakcinisanje ranjivih, i prikupljanje snažnijih dokaza za naredne odluke. Prije nego čvrsto ‘ne’, moj odgovor je ‘ne još’”, rekao je Savulesku.
Političari ne slušaju eksperte
Nova anketa je pokazala da većina Britanaca podržava uključivanje svih tinejdžera u kampanju vakcinacije, navodi “Politiko”. Neke eksperte frustrira to što su oni koji savjetuju njihove vlade toliko oprezni, piše briselski portal. I neki ministri britanske vlade se protive oprezu stručnjaka, objavili su tamošnji mediji.
U nekim zemljama, političari su se oglušili o savjete eksperata. U Njemačkoj, gdje je komisija koja savjetuje vladu samo eksplicitno predložila vakcinisanje tinejdžera sa komorbiditetima, regionalni ministri zdravlja su jednostrano odlučili da ponude vakcinu svima koji imaju 12 i više godina.
Većina EU država je zauzela taj širi, društveni pristup. Prema zvaničnom ekspertskom mišljenju u Belgiji, pojedinačne koristi za djecu su male, ali je jedan od ciljeva omogućavanja vakcinacije da se ograniči cirkulisanje virusa i pomogne u sprečavanju pojave novih zabrinjavajućih sojeva.
Francuska vlada na sličan način obrazlaže omogućavanje svim tinejdžerima da se vakcinišu poručujući da će to pomoći da se smanji uticaj pandemije i omogući djeci da se vrate normalnijem životu dok štite one ranjivije oko sebe. A u Holandiji, vlada priznaje da se daje preporuka za zaštitu od mogućnosti dugotrajnog kovida i da škole i dječje sportske aktivnosti ostanu otvorene.
Pitanje vremena
Kako se sve više tinejdžera vakciniše širom svijeta, sve više dokaza postaje dostupno.
Više je pitanje kada, nego hoće li zemlje proširiti vakcinaciju na tinejdžere, kaže Beate Kampman, profesorica pedijatrije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Britanska savjetodavna komisija čeka nove podatke o bezbjednosti kako bi donijela valjanu odluku, kazala je Kampman. Za sada, smatra ona, ima smisla da država otvori vakcinaciju za tinejdžere između 16 do 18 godina jer uskoro počinje škola i veća je vjerovatnoća da će ići u klubove i na festivale, gdje se virus može širiti.
“Ima smisla da se oni sljedeći uključe i da se postavi logistika za vakcinisanje te grupe u pokušaju da se postepeno prelazi na na mlađe”, kazala je.
Očekivano je da preporuke za vakcinaciju variraju širom svijeta, uglavnom zbog različite epidemiološke slike, kaže Adam Fin iz komisije koja savjetuje britansku vladu. Liz Vitaker, ekspertkinja za zarazne bolesti na Kraljevskom koledžu za pedijatriju i zdravlje djece, kaže da se “značajno razlikuju” podaci o hospitalizaciji, smrti i pojavi upalnih stanja kod djece nakon zaraze u SAD i u UK. Komorbiditeti poput gojaznosti su uticali na težinu obolijevanja u SAD, kazala je.
“Mislim da je ideja da sve države mogu da rade isto očigledno pogrešna,” rekao je Fin novinarima.
Svi se slažu da je rizik od teškog obolijevanja i smrti od koronavirusa kod djece izuzetno nizak. Jedna studija u julu je pokazala da, iako su neka djeca sa već postojećim zdravstvenim problemima i teškim invaliditetom izložena većem riziku, taj rizik je veoma mali u poređenju sa onima kod odraslih.
Druga zabrinutost se odnosi na to da li će djeca zaražena koronavirusom dobiti dugotrajni kovid, kada simptomi traju nekoliko nedjelja ili mjeseci nakon dobijanja virusa. Nedavni dokazi iz UK daju pozitivnu sliku, ukazujući da samo mali broj djece pokazuje dugotrajne simptome.
Ono oko čega se eksperti i političari izgleda ne mogu saglasiti, zaključuje “Politiko”, je da li koristi za društvo od imunizacije tinejdžera idu u prilog stavu da svima treba ponuditi vakcinu.
Bonus video:
