Dok Talibani transformišu svoj vojni lanac komandovanja u vladajuću strukturu Avganistana, saveznici i plemenske konfiguracije koje su posljednjih godina držale jedinstvo dvije rivalske talibanske frakcije sada su na testu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Osvajanje zemlje je uvijek bilo lak dio. Vladanje, u slučaju Avganistana, biće teško", kaže istoričar Villijam Dalrimpl, stručnjak za paštunska plemenska rivalstva. "Tada tenzije i linije podjela postaju vidljive."
Stručnjak za bezbjednost u Avganistanu Ted Kalahan kaže da će odluke koje Talibani sada donose o vladajućoj strukturi odrediti da li će pokret ostati jedinstven ili će se podijeliti na regionalne talibanske feude.
Kalahan je rekao za RSE da je moguće pojavljivanje talibanskih feuda pitanje koje on i mnogi drugi stručnjaci sada razmatraju.
Dalrimpl ukazuje da se "cijepanje" dogodilo avganistanskoj mudžahedinskoj vladi poslije povlačenja Sovjetskog Saveza iz Avganistana 1989. godine.
"Regionalni gospodari rata iz mudžahedinske komande završili su u međusobnim svađama i borbama u Kabulu (ranih devedesetih)", rekao je on za RSE.
"Nije nemoguće da bi to sada moglo da se dogodi (između rivalskih talibanskih frakcija). Ali na to pitanje sada niko nije u stanju da odgovori."
"Jedna od stvari koja je iznenadila mnoge zapadne posmatrače jeste koliko su Talibani dosad bili koherentni i disciplinovani", rekao je Dalrimpl za RSE.
"Prihvaćena ideja bila je da su Talibani fragmentisana sila i da su podijeljeni. Ali ono što smo vidjeli posljednja dva mjeseca pokazalo je izuzetnu disciplinu i dobro organizovanu kampanju s vrlo malo neslaganja među plemenima."
Frakcijske podjele
Frakcijske podjele počele su da se pojavljuju između talibanskog rukovodećeg savjeta Keta Šura i komandanata militanata na istoku poslije smrti osnivača Talibana Mule Mohamada Omara 2013.
Rezultat je bilo dalekosežno prestrojavanje među talibanskim frakcijama širom Avganistana i Pakistana – posebno između tvrdokornih grupa poput mreže Hakani koja je htjela da pojača borbe i umjerenijih talibanskih lidera koji su tražili aranžman s Kabulom i Islamabadom.
Naznake raskola bile su vidljive u maju 2014. godine kada je RSE izvijestio da je vođa mreže Hakani, Siradžudin Hakani, naredio svojim sledbenicima da se ne povinuju naređenjima Keta Šure.
U međuvremenu, najstariji sin Mule Omara, Mula Mohamad Jakub, tražio je podršku svojih saveznika u Keta Šuri kako bi ispunio ličnu ambiciju da bude sljedeći vrhovni vođa Talibana.
Pošto se Hakani protivio ideji da Mula Jakub bude vrhovni vođa, činilo se da su Talibani pred raspadom.
Raskol je, međutim, barem privremeno rešen kompromisima unutar novog komandnog lanca Talibana.
Stvorene su tri pozicije zamjenika lidera ispod vrhovnog vođe Talibana, ali iznad Keta Šure.
Mula Jakub postao je zamjenik vođe zadužen za vojne operacije u 13 provincija označenih kao talibanska "zapadna zona".
U njima se nalazi i tradicionalni glavni grad Talibana, Kandahar.
Hakani je imenovan za zamjenika vođe koji nadgleda vojne operacije u 21 provinciji talibanske "istočne zone". Njegovi borci sada kontrolišu Kabul.
Mula Jakub i Hakani takođe su nadgledali postavljanje talibanske vlade u sjenci sve do lokalnih i okružnih nivoa u okviru svojih teritorija.
Treće mjesto zamjenika vođe stvoreno je za suosnivača Talibana Abdula Ganija Baradara, člana Keta Šure koji je pušten iz pakistanskog zatvora na zahtjev SAD 2018. godine, poslije čega je zadužen za politička pitanja i postavljen u talibansku političku kancelariju u Dohi.
Međutim, mnogi analitičari sumnjaju da Baradar ima veliki uticaj na lokalne komandante i borce u Avganistanu, što je stvarni izvor moći među Talibanima.
Uprkos ublažavanju napetosti koje je donio revidirani talibanski lanac komandovanja, znaci raskola između mreže Hakani i Keta Šure ponovo su se pojavili pošto je Baradarov pregovarački tim potpisao mirovni sporazum sa SAD u Dohi u februaru 2020.
Antonio Đustoci, stručnjak za Talibane s Instituta kraljevske ujedinjene službe (Royal United Services Institute) u Londonu, napade u Kabulu krajem 2020. pripisao je mreži Hakani, rekavši da su izvedeni bez odobrenja Keta Šure i da otkrivaju podele među talibanskim frakcijama.
Plemenska rivalstva
Dalrimpl kaže da bi oni koji žele da shvate promjenu dinamike među Talibanima u narednim nedjeljama i mjesecima trebalo da posmatraju avganistanske plemenske konfiguracije i stara rivalstva paštunskih plemena.
"Tokom čitave istorije Avganistana, plemenska lojalnost se mijenjala poput delova u kaleidoskopu i različite frakcije su se udruživale s različitim frakcijama", kaže Dalrimpl za RSE.
"Međutim, ključna stvar koju treba razumjeti jeste koliko su ti savezi zasnovani na plemenskim linijama."
"Ako nemate plemensku računicu, ne možete razumjeti šta se dešava u Avganistanu", kaže Dalrimpl.
"Ne postoji nešto poput trajnih plemenskih podjela. Savezi i zakletve lojalnosti mogu se mijenjati iz mjeseca u mjesec, iz nedjelje u nedjelju. Ali osnovne podjele su prilično jasne."
Dalrimpl zaključuje da je ključna "linija podjele" relevantna za ono što će se dalje dešavati s talibanskim vođstvom staro paštunsko plemensko rivalstvo između klanova Durani i Gilzai – rivalstvo koje vjekovima prethodi Talibanima.
Uopšteno govoreći, objašnjava Dalrimpl, klan Durani je tokom istorije važio za "aristokrate i gospodare", dok su "Gilzai nomadi, nadničari i ljudi bez imovine".
"To su jedinice koje morate posmatrati i proučavati" dok nova talibanska vladajuća struktura počinje da se "razvija poput polaroid fotografije koja se oblikuje pred vama", kaže on.
Baradar je, poput mnogih ključnih ličnosti u Keta Šuri, član klana Durani čiji pripadnici uglavnom žive u južnim djelovima Avganistana, poput provincija Kandahar, Helmand i Uruzgan.
Mula Jakub je iz plemena Hotak, iz Hotak ogranka klana Gilzai. Ali on je takođe iz južnog Avganistana i ima snažne veze s Durani talibanima.
Njegove pristalice, uključujući članove klana Durani, tvrdili su da bi on trebalo da bude prirodni nasljednik vrhovnog vođe Talibana.
Borci pod njegovom komandom kontrolišu region gdje su stvoreni Talibani, kao i gradove Kandahar i Herat, provinciju Helmand, granični prelaz Spin Boldak prema Pakistanu, cijelu granicu Avganistana s Iranom i granicu s Turkmenistanom.
Ti borci su zaplijenili sofisticiranu američku vojnu opremu od avganistanskih vladinih snaga kada su zauzeli aerodrom Kandahar na jugu i aerodrom Šindad u provinciji Herat.
Siradžudin Hakani dolazi iz plemena Zadran iz klana Gilzai. Njegovo uporište je u jugoistočnim avganistanskim provincijama poput Hosta i Paktije, kao i u pakistanskom plemenskom regionu Sjeverni Vaziristan.
Hakani se smatra najmoćnijim komandantom militanata u Avganistanu.
Teritorija koju drže borci njegove ozloglašene mreže Hakani uključuje Kabul i sjeverni grad Mazari Šarif, pored ključnih graničnih prelaza ka sjeverozapadnom Pakistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Hakanijevi borci zaplijenili su i značajne količine američkog oružja od avganistanskih bezbjednosnih snaga – uključujući oklopna vozila i avione – kada su zauzeli aerodrom Bagram sjeverno od Kabula i druge vojne položaje na sjeveru Avganistana.
Pod sankcijama SAD, kao međunarodni trgovac drogom i zvanično označen kao teroristički vođa, Siradžudin Hakani navodno među Talibanima ima najsnažnije veze s terorističkom mrežom Al-Kaida i s glavnom pakistanskom obavještajnom agencijom ISI.
Bezbjednosni analitičar Kalahan zaključuje da od svih talibanskih frakcija, interesima Pakistana najviše pogoduju aktivnosti Hakanija i njegovih boraca.
Nastajanje vladajuće strukture
Razgovori Talibana o formiranju nove vlade uključuju sastanke s nekim bivšim avganistanskim zvaničnicima i političkim ličnostima, kao što je bivši predsjednik Hamid Karzai iz plemena Popalzai koje je dio Durani Paštuna.
Karzai je na Tviteru naveo da je apelovao na Talibane da formiraju "potpuno inkluzivnu" vladu.
Talibani tek treba da najave šire planove o restrukturiranju uloge vlade, poslije vođenja gerilskog rata. Neki detalji su ipak počeli da se pojavljuju.
Vahidulah Hašimi, istaknuti Taliban upoznat s procesom donošenja odluka, iznio je nacrt strukture vlasti sličnu načinu na kojim je Avganistanom vladano od 1996. do 2001. godine.
U to vrijeme, vrhovni vođa Mula Omar ostao je u sjenci i prepustio svakodnevno upravljanje zemljom vladajućem savjetu.
Hašimi je rekao za Rojters da će sadašnji vrhovni vođa Mavlavi Hibatulah Akundžada vjerovatno ostati na vlasti iznad svakog novog vladajućeg savjeta kao krajnji autoritet za vjerska, vojna i politička pitanja.
On je, međutim, nagovijestio jednu ključnu razliku u odnosu na talibanski režim Mule Omara.
On je rekao da bi mogla da se napravi nova funkcija koja bi bila neka vrsta "predsjednika".
Hašimi je rekao da bi ta funkcija trebalo da bude iznad vladajućeg savjeta i da se bavi svakodnevnim poslovima vlade, dok Akundžada izdaje edikte iza kulisa.
Od sadašnja tri zamjenika lidera Talibana, čini se da je Hakani najaktivniji u pokušajima da bude na čelu izvršne vlasti pod Akundžadom.
Pošto su njegovi borci 15. avgusta uveli Talibane u Kabul, on je poslao ujaka Kahili-ur-Rehmana Hakanija da traži izjave lojalnosti od ključnih avganistanskih političkih ličnosti i poglavara plemena.
Radio Azadi koji vodi RSE citirao je navode Kahili-ur-Rehmana Hakanija da je izjave lojalnosti dobio od Hešmata Ganija Ahmadžaja, brata izgnanog avganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, kao i od Ganijevog bivšeg ministra za granice i plemena, Gula Age Šerzaija.
On takođe tvrdi da je dobio obećanje o vjernosti od Ahmada Masuda, sina pokojnog antitalibanskog komandanta poznatog kao "Pandžšerski lav" Ahmada Šaha Masuda.
Masudovi pomoćnici potvrdili su da su u toku "pregovori" s Hakanijem, ali insistiraju da Masud nije obećao vjernost ni Hakaniju ni Talibanima.
Masud i drugi antitalibanske ličnosti, uključujući potpredsjednika Avganistana Amrulaha Saleha, formirali su antitalibanski pokret otpora sa sjedištem u dolini Pandžšer severno od Kabula – jednom od nekoliko djelova Avganistana koji trenutno nije pod kontrolom Talibana.
U međuvremenu, talibanski izvori rekli su 24. avgusta da je bivši pritvorenik iz Gvantanama, Mula Abdul Kajum Zakir, imenovan za vršioca dužnosti ministra odbrane Talibana.
Zakir je rođen u okrugu Kadžaki u provinciji Helmand i član je plemena Alizai, koje je dio većeg klana Durani.
Novinska agencija Padžhvok izvijestila je da su neke talibanske ličnosti takođe već imenovane na funkcije guvernera Kabula, šef obavještajne službe, vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova i vršioca dužnosti ministra finansija.
Koja god vladajuća struktura bude finalizirana, i ko god da bude postavljen na vodeće funkcije među Talibanima, Hašimi je rekao da je izvjesno da Avganistan neće biti demokratska zemlja.
"Neće biti nikakvog demokratskog sistema jer nema bazu u našoj zemlji", rekao je Hašimi. "Nećemo raspravljati kakav tip političkog sistema treba da primenimo u Avganistanu jer je to jasno. To je šerijatski zakon i to je to."
Bonus video:
