Geopolitičke ambicije Kine suočene su s novim teškim izazovom nakon što su SAD pristale da pomognu Australiji da izgradi najmanje osam podmornica na nuklearni pogon i snabdije je raketama “tomahavk” dugog dometa, ocijenili su regionalni zvaničnici i analitičari.
Taj sporazum, dio novog trilateralnog bezbjednosnog partnerstva koje uključuje i Veliku Britaniju, omogućiće Australiji da projektuje moć širom zapadnog Pacifika.
Prema sporazumu, nazvanom AUKUS, SAD i Britanija će snabdjeti Australiju tehnologijom i kapcitetima da raspoređuje podmornice na nuklearni pogon. SAD su do sada samo s Britanijom dijelile tehnologiju podmornica.
AUKUS je direktni odgovor na napore Kine u cilju modernizacije i širenja nuklearnih kapaciteta. Zapadne države su takođe zabrinute zbog sve veće umiješanosti Kine u sporne teritorije Južnog kineskog mora.
U svojim ranijim kalkulacijama, kineska vojska je morala da se nosi samo s mogućim miješanjem američke i japanske mornarice, težeći vojnoj dominaciji nad morima u svojoj okolini, posebno u vodama oko Tajvana, piše “Fajnenšl tajms”.
Predsjednik Si Đinping, najmoćniji kineski lider od Mao Cedunga, više puta je rekao da je ujedinjenje s Tajvanom “istorijska misija i čvrsta obaveza” koja se ne može “prenositi s generacije na generaciju”. Peking je obećao da će silom preuzeti kontrolu nad Tajvanom ako bude potrebno.
Admiral Li Hsi-ming, bivši šef generalštaba tajvanske vojske, rekao je juče: “Nuklearne podmornice prvi put daju Australiji kapacitete strateškog odvraćanja i napada.”
“Moći će da štite ne samo svoje morske linije komunikacije, nego da raspoređuju daleko od kuće. Dodajte tome rakete tomahavk, i pesnica (Australije) će stići do kontinentalne Kine.”
Li je dodao da će “logična oblast raspoređivanja tih podmornica biti duboke vode zapadnog Pacifika (blizu) Tajvana”.
”Narodna oslobodilačka armija ne može puno toga učiniti da se suprotstavi tom novom kapacitetu”, rekao je.
Australijska vlada je saopštila da sporazum sa SAD i Britanijom “predstavlja značajan napredak za kapacitete Kraljevske australijske mornarice”.
“Podmornice na nuklearni pogon imaju superiornu nevidljivost, brzinu, sposobnosti manevrisanja i opstanka i gotovo neograničenu izdržljivost, u poređenju s konvencionalnim podmornicama”, dodaje se. “Ove sposobnosti omogućavaju podmornicama na nuklearni pogon da djeluju u spornim područjima s manjim rizikom od otkrivanja.”
Kina je osudila novi indo-pacifički bezbjednosni savez, poručila da takva partnerstva ne bi trebalo da budu uperena protiv trećih država i upozorila na pojačanu trku u naoružanju u tom regionu.
Francuska, koja je izgubila sporazum o podmornicama s Australijom, kazala je da su planovi tri države brutalni i nepredvidivi.
Trampizam bez Trampa
Zvaničnici u Pekingu su frustrirani nevoljnošću predsjednika SAD Džoa Bajdena da raskine s mnogim tvrdokornim politikama njegovog prethodnika Donalda Trampa prema Kini.
Žu Feng, ekspert za međunarodne odnose s Univerziteta Cinhua u Pekingu, kaže da je AUKUS “direktno uperen protiv uspona Kine. Politika Bajdenove administracije prema Kini je ‘trampizam bez Trampa’, što je u suštini nastavak (Trampovog) strateškog suzbijanja Kine”.
Jun Sun, kineska spoljnopolička ekspertkinja pri Centru Stimson u Vašingtonu, kaže da nova inicijativa znači da Si ne može više “ignorisati Australiju kao vjerodostojnu (vojnu) prijetnju”, i da će morati da se suoči s realnošću da Bajden stvara “jedinstveni front” od kojeg Kina odavno strahuje.
”To stvara presedan s posljedicama za buduću američku odbrambenu saradnju s drugim zemljama uključujući Japan i Indiju. Kina odavno pokušava da spriječi pojavu i učvršćivanje takve koalicije”, ocijenila je Sun.
“Jedan način da to postigne je jačanje kinesko-ruskog svrstavanja. Korak smo bliže nastanku bipolarnog svijeta”, dodala je.
Su Cu-jun, analitičar iz Instituta za nacionalnu odbranu i bezbjednosna istraživanja, kazao je da je kineska brza ekspanzija flote nuklearnih podmornica i njena ambicioznija strategija nuklearnog naoružanja doprinijela odluci SAD da ojačaju kapacitete Australije kada su u pitanju podmornice i rakete. Kina ima 18 podmornica na nuklearni pogon, a za 14 se vjeruje da su operativne.
Bajden, britanski premijer Boris Džonson i premijer Australije Skot Morison nisu pomenuli Kinu u zajedničkoj objavi, a visoki zvaničnici Bajdenove administracije su kazali da partnerstvo nije upereno protiv Pekinga.
Međutim, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Žao Liđijan je rekao da tri države “teško narušavaju regionalni mir i stabilnost, intenziviraju trku u naoružanju i nanose štetu međunarodnim naporima u cilju neširenja nuklearnog oružja”.
On je kritikovao “zastarjeli hladnoratovski mentalitet” i upozorio da tri države “štete sopstvenim interesima”.
Džonson je rekao da priroda pakta nije sukobljavajuća i da će on smanjiti cijenu buduće generacije britanskih nuklearnih podmornica.
Bivša premijerka Tereza Mej pitala je Džonsona da li će sporazum dovesti do toga da Britanija bude uvučena u rat s Kinom oko Tajvana. Premijer je pazio da u odgovoru ne isključi ništa. “Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno odbrani međunarodnog prava i to bismo savjetovali našim prijateljima širom svijeta, kao i vladi u Pekingu”, rekao je.
Drian: Nož u leđa
Novim partnerstvom je okončan sporazum Australije iz 2016. s francuskim brodograditeljem Naval Group da joj izgradi novu flotu podmornica u vrijednosti od 40 biliona dolara. Francuska je optužila Bajdena da joj je zabio nož u leđa i da se ponaša kao njegov prethodnik.
”Ova brutalna, jednostrana i nepredvidiva odluka me puno podsjeća na ono što je Tramp radio. Ljut sam i ogorčen. Saveznici to ne rade jedni drugima”, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan Iv le Drian.
Trojica lidera su naglasila da Australija neće postavljati nuklearno oružje, nego će za plovila koristiti sistem na nuklearni pogon kako bi se zaštitila od prijetnji.
”Svi prepoznajemo imperativ dugoročnog osiguravanja mira i stabilnosti u Indo-Pacifiku”, rekao je Bajden.
Morison je obećao da će Australija ispuniti sve obaveze povodom neširenja nuklearnog oružja.
Premijerka Novog Zelanda Džasinda Ardern je pozdravila fokus na Indo-Pacifik, ali je rekla da neće dozvoliti ulazak australijskih podmornica na nuklearni pogon u svoje teritorijalne vode.
Singapur je izrazio nadu da će AUKUS doprinijeti miru i stabilnosti.
Japan je saopštio da je jačanje bezbjednosne i odbrambene saradnje tri države važno za mir i bezbjednost.
Rizici za Zapad
Dok mnogi kreatori politike vjeruju da je odvraćanje jedini način da se zaštite interesi Zapada, ta strategija nosi značajne rizike za Britaniju i njene saveznike, smatra Barbara Jokson s britanskog Univerziteta Lankaster.
”Ovaj savez je odraz stava da su akcije Kine direktni izazov američkom i britanskom uticaju u tom regionu i da im se moraju aktivno oduprijeti. Međutim, taj stav osporavaju eksperti za međunarodne odnose i spoljnu politiku. Oni vjeruju da bi Zapad trebalo da uključi Kinu u diplomatiju, a ne da joj se opire.”
Ona smatra da će AUKUS vjerovatno imati suprotan efekat i pretpostavlja će Kina u odgovoru na njega uložiti dodatne napore da unaprijedi vojne kapacitete, što bi moglo dovesti do situacije slične američko-ruskoj trci u naoružanju tokom Hladnog rata.
Jonson je ocijenila da bi Zapad trebalo da angažuje Kinu oko nuklearnog razoružanja, a ne da joj pruža izgovor da nastavi nuklearnu ekspanziju.
EU nije konsultovana, iznijela svoj plan za Indo-Pacifik
Evropska unija je juče pokrenula formalnu strategiju za jačanje prisustva u Indo-Pacifiku i suprotstavljanje usponu Kine, obećavši da će težiti trgovinskom sporazumu s Tajvanom i raspoređivanju više brodova kako bi morske rute držala otvorenim.
Šef EU za spoljnu politiku Žozep Borel ustvrdio je da je ta strategija otvorena i za Kinu, posebno u oblastima poput klimatskih promjena, ali su diplomate rekle Rojtersu da dublje veze s Indijom, Japanom, Australijom i Tajvanom imaju za cilj ograničavanje moći Pekinga.
Borel je rekao da AUKUS, povodom kojeg EU nije konsultovana, pokazuje potrebu za snažnijom evropskom spoljnom politikom.
On je rekao da je EU željela da sarađuje s Britanijom u oblasti bezbjednosti, ali da London nije pokazao nikakvo interesovanje otkad je napustio blok, izrazivši žaljenje što je Australija otkazala sporazum s Francuskom o podmornicama.
”Moramo sami preživjeti, kao što drugi rade”, rekao je Borel prilikom predstavljanja nove strategije za Indo-Pacifik, govoreći o “strateškoj autonomiji” koju propagira francuski predsjednik Emanuel Makron.
Predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel rekao je da je sporazum SAD s Australijom i Britanijom još jedan pokazatelj da je potreban “zajednički pristup EU u regionu od strateškog interesa”.
SAD i Velika Britanija će dijeliti osjetljivu tehnologiju s Australijom i omogućiti joj da razvije prve podmornice na nuklearni pogon.
Bonus video:
