Erik Zemur, pisac i TV komentator koji se protivi imigraciji, sve je popularniji uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj sljedeće godine, a još se nije ni kandidovao.
Ličnost koja izaziva podjele, izgradio je karijeru testirajući granice političke korektnosti. Ponaša se kao Donald Tramp u kampanji protiv establišmenta, kojeg optužuje da omogućava stalnu eroziju tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti i nacionalnog identiteta u Francuskoj.
Rođen je u Parizu, a njegovi roditelji su alžirski Jevreji koji su emigrirali u Francusku 1950-ih. Zemur ističe da je on primjer kako je Francuska nekad uspješno asimilovala svoju migrantsku populaciju. Sada je, kako kaže, talasima migranata omogućeno da preziru Francusku i odbacuju njene suštinske vrijednosti.
Meteorski uspon ovog desničara okrenuo je francusku politiku naglavačke.
Do prije nekoliko nedjelja, većina je očekivala da će naredni predsjednički izbori biti predvidivi ponovni okršaj između predsjednika Emanuela Makrona i ultredesničarke Marin Lepen. Zbog toga su birači koji su željeli alternative ostalu duboko razočarani, pokazale su ankete.
Prema anketi objavljenoj prošle nedjelje, Zemur (63) se prvi put našao u drugom krugu sa Makronom. To ispitivanje mu je dalo 17% do 18% glasova, ispred Marin Lepen sa 15 do 16 procenata i ostalih kandidata desnog centra.
“Francuzi žele da uzdrmaju politički poredak koji ih nije pridobio, a Erik Zemur djeluje kao lopta za kuglanje koja obori sve čunjeve”, kaže za “Njujork tajms” Paskal Perino, politikolog sa Univerziteta Sciences Po, ekspert za izbore i desnicu.
Perino ističe da birači još nisu ozbiljno fokusirani na izbore i da bi ankete mogle značajno varirati.
Makronova kampanja se fokusirala na pridobijanje podrške desnice i forsiranje završnice sa Lepenovom, vjerujući da će Francuzi odbaciti njenu stranku u drugom krugu, kao što je bio slučaj decenijama. Sada je puno manje jasno s kim će se suočiti u drugom krugu.
Nakon što je nedjeljama ignorisao Zemura, Makron ga sada kritikuje, mada ne po imenu, dok su ministri vlade i drugi Makronovi saveznici pokrenuli salvu napada.
Zemurov uspon najviše pogađa Lepenovu, čija popularnost naglo opada, toliko da je njen otac, osnivač stranke Žan Mari Lepen, rekao da će podržati Zemura ako pozicija pisca ojača.
Lepenova se godinama trudi da proširi svoju bazu strategijom pomjeranja svoje nacionalističke, antiimigrantske stranke sa najekstremnijih ksenofobnih pozicija, po kojima je bila poznata pod rukovodstvom njenog oca.
Zemur je postao jedan od najprodavanijih francuskih pisaca u posljednjoj deceniji, pišući o propadanju nacije koje je podstaknuto, kako tvrdi, gubitkom tradicionalnih francuskih i hrišćanskih vrijednosti, imigracijom afričkih muslimana sklonih obrnutoj kolonizaciji Francuske, usponu feminizma i gubitku muževnosti, i “velikoj zamjeni” bijelaca, teoriji zavjere koju su pominjali napadači u nekoliko masovnih pucnjava.
On tvrdi da uzrok neuspjeha integrisanja novijih generacija muslimanskih imigranata leži u pridošlicama koje mrze Francusku, a ne u sistemu za koji drugi kažu da nije išao u korak s vremenom.
“Nijedan gradić, nijedno selo u Francuskoj, nije bezbjedno od divljačkih bandi Čečena, Kosovara, magrebskih ili afričkih, koje kradu, siluju, pljačkaju, muče i ubijaju”, napisao je u novoj knjizi.
U ranijim spisima je kritikovao navodno negativne efekte fenimizma na francusko društvo, a u knjizi “Francusko samoubistvo” nostalgično piše o danima kada je muškarac mogao da pipka ženu, a da ne bude tužen za seksualno uznemiravanje.
Budi radikalan ako želiš da pobijediš
Zemurov uticaj je prešao na potpuno novi nivo u posljednje dvije godine pošto je postao zvijezda CNewsa, nove TV mreže poput američkog Foksa, gdje je dobio prostor da svako veče propagira svoje stavove.
“Red je na mene”, napisao je u novoj knjizi “Francuska nije rekla svoju posljednju riječ”. Kanal CNews podržava konzervativni milijarder Vensan Bolore.
U vlasništvu medijske kuće Vivendi, CNews je udvostručio gledanost za četiri godine i dospio na drugo mjesto među četiri informativna kanala koji emituju program 24 sata, piše “Fajnenšl tajms”. Njegov poslovni model kombinuje male troškove emitovanja vijesti sa drskim debatama na teme od nasilnih zločina do Napoleonove slave, dodaje FT.
“CNews još nije uticajan kao Foks u SAD, ali ni Zemur nije popularan kao Tramp. Ali, rivaliski političari se žale da taj kanal određuje uslove nacionalne debate i produbljuje raskole u već podijeljenom društvu,” piše britanski list.
Dodaje da je ključ nedavnog uspjeha i CNewsa i Zemura lekcija koji su naučili iz odluke Britanije da napusti Evropsku uniju i Trampovog izbornog trijumfa - budi radikalan, čak i šokiraj, ako želiš da pobijediš.
Njegov najnoviji ispad koji je privukao pažnju je zahtjev da se zabrane “strana” imena poput Muhamed ili Kevin.
“Ironično je da jedan berberski Jevrejin doprinosi usponu ekstremno desničarskih ideja, s obzirom na to da potiče iz Alžira, zemlje čije je Jevreje, kao i one u Francuskoj, Višijevska vlada maršala Filipa Petena lišila francuske nacionalnosti tokom Drugog svjetskog rata”, kaže Fransis Žiles iz Centra za međunarodne poslove u Barseloni.
Žiles dodaje da se Zemurovo “poštovanje” za francusku istoriju ogleda u njegovoj tvrdnji na CNews da je Peten “spasao” francuske Jevreje. “U Francuskoj, kao i u drugim zemljama, lažne vijesti i lažna istorija podrivaju demokratiju”, istakao je Žiles.
Zemur kaže da je rekao Lepenovoj “više se ne pobjeđuje sa centra” na tajnom sastanku ranije ove godine, kada je pokušala da ga ubijedi da se ne kandiduje.
“Ljudi očekuju čvrstinu i ubijeđenost, čak i radikalizam”.
”Nova perspektiva”
Njegova beskompromisna retorika privlači neke birače, a neke odbija.
“Kakva sramota!” uzviknuo je motorista prolazeći pored mladih aktivista koji su u jednom bogatom pariskom naselju lijepili postere sa sloganom “Zemur-predsjednik”. Drugi motorista je pritisnuo sirenu u znak odobravanja i viknuo “Francuska Francuzima!”.
Među aktivistima sa kojima je razgovarao reporter agencije Rojters, neki se nikad nisu identifikovali sa nekom političkom strankom, dok su drugi bivše pristalice ultradesničarskih i konzervativnih stranaka.
“On nikad nije izabran, nije dio političkog sistema”, izjavila je An Lis Falikon, 23-godišnja studentkinja mode. “On donosi novu perspektivu. Njegov život nije samo politika”.
Fuko, koji je kao i većina Zemurovih pristalica otkrio samo ime, kaže da postoji razlika između “Francuska bi trebalo da ostane Francuska” i “Francuska Francuzima”.
“Francuska Francuzima ne znači ništa. Ono što je bitno je da se ljudi asimiluju”, rekao je Emanuel.
Neki od aktivista su izjavili za Rojters da u Francuskoj postoji “problem sa imigracijom”, ali su izbjegli da govore o muslimanima koji su često meta Zemurovih verbalnih napada.
Desetak mladih ljudi su kazali da pripadaju trupi mladih Zemurovih aktivista koji sebe zovu “Generacija Z” i sada ih ima tri hiljade. Sebe opisuju kao radikale, ali ne i ekstremiste, koji podržavaju čovjeka koji žele da prodre u srž francuskih boljki.
“Zemur često priča o odsustvu bezbjednosti, to je velika tema. On ima hrabrosti da o tome priča otvoreno, ne birajući riječi. To me dotiče posebno kao ženu. Ne govorimo dovoljno o nesigurnosti u Francuskoj”, kazala je Falikon.
Politikolog Perino kaže da je Francuska uvijek imala snažan kulturni identitet, ali da sada postoji duboka zabrinutost zbog tog identiteta.
“Ljudi osjećaju da se mijenja njihova kultura, njihov način života i njihov politički sistem. To je dovoljno”.
On ističe da Zemur dobro koristi tu nostalgiju za prošlošću, i strah od toga da Francuska više neće biti velika sila, “da će se rastopiti u konglomeratu koji ne razumijemo, bilo da je to Evropa ili globalizacija ili amerikanizacija kulture”.
U Francuskoj se bira kralj
Makron je na izborima 2017. bio novo lice koje je preokrenulo postojeći politički poredak. Ali, tokom mandata, “novi svijet Emanuela Makrona počeo je da puno liči na stari svijet,” što je razočaralo birače, kaže Perino.
Filip Olivije, bliski saradnik Lepenove i član Evropskog parlamenta, kaže da francuski birači žele da njihov predsjednik bude neka izuzetna ličnost.
“U SAD, predsjednik može biti glumac kao Regan ili karnevalski izvođač poput Trampa. U Francuskoj, biramo kralja”, rekao je Olivije, koji je takođe zet Marin Lepen.
Kako je Francuska postajala konzervativnija posljednjih godina, Makron je skretao udesno povodom mnogih pitanja u pokušaju da ugrabi što veći izborni kolač, posebno među biračima Republikanaca, stranke tradicionalno desnog centra, piše “Njujork tajms”.
Republikanci, koji još nisu izabrali predsjedničkog kandidata, suočeni su sa prijetnjom jer Zemur privlači podršku i od njih i od ultradesnice.
U namjeri da privuku birače ultradesnice, mnogi lideri tradicionalne desnice su posljednjih godina flertovali sa Zemurom, opravdavajući ili previđajući činjenicu da je pisac kažnjavan zbog podsticanja rasne mržnje.
Sada tradicionalna desnica traži način da se distancira od TV zvijezde a da ne otuđi birače, piše “Tajms”.
Patrik Stefanini, član Republikanaca, koji je vodio uspješnu kampanju Žaka Širaka 1995, kaže da Zemur koristi podjele unutar tradicionalne desnice povodom pitanja kao što je imigracija.
“Zemur je pretvorio imigraciju u jedini ključ za razumijevanje teškoća sa kojima je suočeno francusko društvo”, rekao je Stefanini.
On Zemurov uspon pripisuje djelimično tome što tradicionalna desnica ne može brzo da izabere kandidata i smatra da će se rejting TV zvijezde smanjivati.
Andre Šalmandrije (69) iz pariskog arondismana San Žermen an Le, koja je prošle nedjelje prisustovala događaju sa Zemurom u prijestonici, izjavila je za “Tajms”: “Volimo Francusku, ali ne današnju Francusku”.
“Ne osjećamo se kao od kuće”, kazala je Šalmandrije i dodala da je često, kada ide u prodavnicu, “jedina predstavnica Francuza. Tamo oko mene bude četiri ili pet žena koje nose maramu, a koje su uz to i izuzetno arogantne”.
“Ipak, ovo je dobro naselje. Nije uopšte naselje radničke klase”, rekla je njena prijateljica Fransoaz Torneberg, takođe u 70-im godinama.
Promijenjen pravac političke debate
Francuski audio-vizuelni regulatorni organ, CSA, trudi se da obuzda CNews i njegovu zvijezdu. Prošle godine je novčano kaznio taj kanal sa 200.000 eura zbog tirade u kojoj je Zemur za mlade migrante rekao da su lopovi, ubice i silovatelji i da “moraju biti vraćeni”.
FT navodi da su Zemur, CNews i ostali desničarski mediji već promijenili uslove francuske političke debate i pomjerili je u pravcu teškog sukobljavanja koje karakteriše sadašnju američku politiku, primoravajući svakog kandidata da se usredsredi na pitanja poput imigracije i kriminala.
Nakon što je desničarski nedjeljnik “Valer Aktuel” objavio poziv na odbranu zemlje koji su uputili pezionisani generali žaleći se na opuštenost, islamizam i “horde” imigranta, i nagovještavajući potrebu za državnim udarom, jedna anketa je pokazala da većina Francuza podržava potpisnike, a skoro polovina je saglasna da će Francuska “uskoro imati građanski rat”.
“Ratoborna politika se isplati više nego ikad”, izjavio je za FT Vensan Martinji, profesor političih nauka na Univerzitetu u Nici. “Čak se može reći da Bolore slijedi primjer Mardoka”. Milijarder Rupert Mardok pretvorio je Foks njuz u glasilo konzervativaca.
Bonus video:
