Sjedinjene Države su juče saopštile da će iskoristiti milione barela nafte iz strateških rezervi u koordinaciji sa Kinom, Indijom, Južnom Korejom, Japanom i Britanijom, u pokušaju da smanje cijene pošto su proizvođači OPEC+ stalno ignorisali pozive za više sirove nafte.
Američki predsjednik Džo Bajden, suočen sa niskim rejtingom usljed rasta inflacije uoči izbora za Kongres sljedeće godine, više puta je tražio od Organizacije izvoznica nafte i njenih saveznika (OPEC+) da pumpaju više, ali je ostao bez odgovora.
Cijene sirove nafte su nedavno dostigle najveću vrijednost u posljednjih sedam godina i mada su još ispod nivoa između 2011. i 2014, kada su premašile 100 dolara za barel, mnogi potrošači osjećaju posljedice dramatičnog porasta od prije godinu.
SAD su objavile da će pustiti u opticaj 50 miliona barela, što je ekvivalent oko dva i po dana američke potražnje. Indija je saopštila da će iskoristiti pet miliona barela, a Britanija će dozvoliti dobrovoljno oslobađanje 1,5 miliona barela nafte iz rezervi u privatnom vlasništvu, objavio je Rojters.
Detalji o količinama i tajmingu oslobađanja nafte Južne Koreje, Japana i Kine nisu objavljeni. Seul je saopštio da će donijeti odluku nakon rasprave sa SAD i drugim saveznicima, a Japan će svoje planove objaviti danas.
Zvaničnici su kazali da je to prvi put da SAD koordinišu takav potez sa nekim od najvećih svjetskih potrošača nafte.
OPEC+, koji uključuje Saudijsku Arabiju i druge američke saveznike u Zalivu, kao i Rusiju, na svojim mjesečnim sastancima je odbio zahtjeve da pumpa više nafte. Rojters piše da nema indicija da će na sljedećem sastanku 2. decembra odlučiti da promijeni taktiku.
Rojters navodi da se ta grupa muči da ispuni postojeće ciljeve na osnovu sporazuma da postepeno povećava proizvodnju za 400.000 barela dnevno svakog mjeseca - što Vašington smatra presporim - i dalje brine da bi ponovni skok zaraženih koronavirusom mogao opet smanjiti potražnju.
Nedavni porast cijena nafte izazvan je naglim oporavkom globalne potražnje, koja je opala na početku pandemije 2021, a analitičari kažu da oslobađanje rezervi možda neće biti dovoljno da spriječi nove skokove.
”To nije dovoljno da značajnije obori cijene i moglo bi se čak vratiti kao bumerang ako podstakne OPEC+ da uspori tempo kojim povećava proizvodnju”, ocijenila je Kerolajn Bejn iz konsultantske firme Capital Economics.
Cijena referentne sirove nafte brent juče je bila iznad 80 dolara po barelu, što je više od iznosa prije objave, ali dosta ispod prošlomjesečnog iznad 86 dolara, najvišeg za tri godine.
Američki zvaničnici su saopštili da će uzimanje iz strateških rezervi bizi kombinacija pozajmljivanja i prodaje nafte kompanijama. Zajam od 32 miliona barela biće realizovan u narednih nekoliko mjeseci, dok će administracija ubrzati prodaju 18 miliona barela koju je Kongres već odobrio.
Britanska agencija prenosi ocjenu izvora iz OPEC+ i analitičara tržišta da su količine nafte za oslobađanje koje su države objavile manje od očekivanih. Međutim, napori Vašingtona da se udruži sa glavnim azijskim ekonomijama u cilju snižavanja cijena nafte, šalju poruku OPEC-u i drugim velikim proizvođačima da se moraju pozabaviti zabrinutošću zbog visokih cijena sirove nafte, koje su ove godine skočile za više od 50 odsto.
Prema ugovoru o zamjeni iz američkih rezervi, kompanije koje uzimaju sirovu naftu moraju je vratiti, uz kamatu. Umjesto sirove nafte, mogu vratiti i derivate. Zamjene se tipično nude kada su naftne firme suočene sa poremećajima u snabdijevanju, poput kvarova na naftovodima ili oštećenja od uragana.
Direktne prodaje su manje uobičajene. Američki predsjednici su odobravali hitne prodaje tri puta, posljednji 2011. tokom rata u Libiji, koja je članica OPEC-a. Prodaje su obavljene i tokom Zalivskog rata 1991. i nakon uragana Katrina 2005.
Bonus video:
