Sjedinjene Države su pozvale juče Rusiju da povuče trupe sa ukrajinske granice i upozorile da bi ruska invazija izazvala sankcije koje bi Moskvu pogodile jače od svih do sada uvedenih.
”Ne znamo da li je predsjednik (Vladimir) Putin donio odluku da izvrši invaziju. Znamo da raspoređuje kapacitet da to učini brzo ako odluči”, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken.
”Ako Rusija krene putem konfrontacije, kada je u pitanju Ukrajina, jasno smo stavili do znanja da ćemo odgovoriti odlučno, uključujući niz ekonomskih mjera visokog učinka od kojih smo se suzdržavali u prošlosti”.
Blinken je govorio u prijestonici Letonije, Rigi, nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova NATO i Ukrajine o tome kako da odgovore na, kako Kijev tvrdi, nagomilavanje više od 90.000 vojnika Rusija blizu ukrajinske granice.
Rusija je 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim, ali poriče agresivne namjere u trenutnoj krizi i kaže da samo odgovara na prijeteće ponašanje NATO i Ukrajine.
Kremlj je saopštio da strahuje da se Ukrajina sprema da silom ponovo osvoji oblasti koje kontrolišu proruski separatisti u Donbasu na istoku zemlje - što Kijev demantuje - i optužio je za “veoma opasni avanturizam”.
Saopštio je da Rusija ne može preduzeti nikakve korake u cilju deeskalacije zbog velike koncentracije ukrajinskih snaga blizu granice.
Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je da je Evropa suočena sa kritičnim trenutkom i da Rusija pokušava da prebaci krivicu na Ukrajinu.
”Želim da ponovo zvanično kažem da Ukrajina ne planira bilo kakvu vojnu ofanzivu u Donbasu. To je besmislena ruska propaganda sa ciljem prikrivanja ruskih priprema za potencijalni napad”.
Rusiji smeta naginjanje Ukrajine ka Zapadu otkad je proruski predsjednik zbačen u revoluciji 2014. godine.
Zbog težnji da se pridruži i Evropskoj uniji i NATO postala je glavna žarišna tačka u sve gorim odnosima Rusije i Zapada.
Putin je juče rekao da Moskva želi ozbiljne pregovore sa SAD i njihovim saveznicima kako bi dobila pravne garancije koje bi isključile bilo kakve dodatne poteze NATO-a ka istoku i raspoređivanje sistema naoružanja blizu ruske teritorije.
Dan ranije, lider Kremlja je rekao da je Rusija spremna sa novotestiranim, hipersoničnim oružjem u slučaju da NATO pređe “crvene linije” i rasporedi rakete u Ukrajini.
Kuleba je juče rekao da Rusija nema pravo da blokira tješnje veze Ukrajine i NATO-a te da bi bilo kakve bezbjednosne garancije koje bi Moskva mogla tražiti od Zapada bile nelegitimne.
”Ideja da Ukrajina predstavlja prijetnju za Rusiju bila bi loša šala da situacija nije tako ozbiljna. NATO je odbrambeni savez, mi nismo prijetnja Rusiji”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare.
On bi danas u Stokholmu trebalo da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je optužbe da alijansa provocira Moskvu vojnim vježbama u Crnom moru.
Za razliku od Rusije, NATO se uvijek pridržavao međunarodnih propisa o pozivanju stranih posmatrača na svoje vježbe, rekao je Stoltenberg.
”Problem sa Rusijom je što oni nisu transparentni, što imaju veoma agresivnu retoriku i ranije ponašanje koje pokazuje da su koristili vojne vježbe kao masku za agresivne akcije protiv susjeda”, rekao je Stoltenberg.
On je rekao i da NATO radi na zaštiti saveznika od novih kineskih i ruskih raketa koje mogu doseći Evropu i Sjevernu Ameriku.
”Rusija, ali i Kina, sada uveliko ulažu u sisteme sa nuklearnim kapacitetima koji mogu doseći sve zemlje NATO-a. To je nešto što moramo ozbiljno shvatiti”, rekao je Stoltenberg.
Rusija je saopštila da je počela redovne zimske vojne vježbe u svom južnom vojnom distriktu, čiji djelovi se graniče s Ukrajinom, i da je 10.000 vojnika premješteno na poligone širom te ogromne oblasti. Njen saveznik Bjelorusija takođe je objavila održavanje zajedničkih vojnih vježbi sa Rusijom na ukrajinskoj granici.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su potrebni direktni razgovori sa Moskvom kako bi se okončao rat na istoku u kojem je, prema tvrdnjama Kijeva, ubijeno više od 14.000 ljudi.
”Moramo reći istinu da nećemo moći da zaustavimo rat bez direktnih pregovora sa Rusijom, a danas su to već uvidjeli svi, svi spoljni partneri”, rekao je Zelenski u parlamentu.
Sjeverni tok 2 meta kazni?
Blinken je odbio da kaže sa kakvim sankcijama bi se Rusija mogla suočiti i ohrabrio je i Moskvu i Kijev da se vrate diplomatiji i ožive mirovni plan iz 2014. za istočnu Ukrajinu.
Rusija je ublažila uticaj sankcija koje su joj uvedene zbog invazije na Krim tako što je smanjila zaduživanje na stranim finansijskim tržištima i sačuvala velike rezerve valute i zlata, piše Rojters.
Međutim, kako ocjenjuje agencija, Zapad sada ima više potencijalnog uticaja ako bi meta sankcija bio novoizgrađeni gasovod Sjeverni tok 2 ispod Baltičkog mora, preko koje Rusija želi da pumpa gas čim dobije zeleno svjetlo od njemačkog regulatora.
Rusija strahuje da se Ukrajina sprema da silom ponovo osvoji oblasti koje kontrolišu proruski separatisti u Donbasu, što Kijev demantuje
Bonus video:
