110 svjetskih lidera uključujući i tri iz država koje fridom haus smatra "neslobodnim"

Bajdenov Vašingtonski "Samit za demokratiju" naspram autokratskih režima

Samo prošle godine u svijetu je zabilježeno više od pet državnih udara, dok se demokratija u SAD suočila s prijetnjama, od stranačkih borbi koje potkopavaju donošenje zakona do pobunjenika koji su napali Kapitol. Takođe, dodaje Politiko, samit se održava u trenutku kada su zapadni čelnici sve oprezniji prema taktikama i namjerama kineske Komunističke partije i sve zabrinutiji oko obnove ruske agresije na Ukrajinu

2626 pregleda 0 komentar(a)
Bajden, Foto: Reuters
Bajden, Foto: Reuters

Američki predsjednik Džozef Bajden sazvao je oko 110 svjetskih lidera, kao i predstavnike civilnog društva i privatnog sektora na virtuelni "Samit za demokratiju" 9. i 10. decembra, s ciljem da se zemlje učesnice obavežu na inicijative osmišljene za jačanje demokratije ali je spisak pozvanih gostiju rasplamsao kontroverze, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija. Bajdenov samit za demokratiju nije mogao biti bolje tempiran, ukazuje Politiko uz ocjenu da dvodnevno virtuelno okupljanje predstavnika preko 100 vlada može biti obećavajuće ali i rizično jer, između ostalog, dolazi u vrijeme kada se sam koncept demokratije čini neobično ranjivim.

Samo prošle godine u svijetu je zabilježeno više od pet državnih udara, dok se demokratija u SAD suočila s prijetnjama, od stranačkih borbi koje potkopavaju donošenje zakona do pobunjenika koji su napali Kapitol. Takođe, dodaje Politiko, samit se održava u trenutku kada su zapadni čelnici sve oprezniji prema taktikama i namjerama kineske Komunističke partije i sve zabrinutiji oko obnove ruske agresije na Ukrajinu.

Studije i ankete pokazuju da je globalno nezadovoljstvo demokratijom poraslo poslednjih godina i da malo ljudi širom svijeta vidi američku demokratiju kao dobar model. Te negativnosti su, međutim, samo razlog više za održavanje samita, insistiraju zagovornici.

Odluka da se održi samit i pozove više od 100 vlada uznemirila je neke izostavljene - medju kojima su Kina i Rusija - što, prema ocjeni Politika, svjedoči o globalnom uticaju koji SAD i dalje imaju. U nedavnom zajedničkom tekstu, ruski i kineski ambasadori u SAD osudili su samit kao proizvod američkog "hladnoratovskog mentaliteta" i upozorili da će "podstaći ideološku konfrontaciju i razdor u svijetu, stvarajući nove 'linije podjele'".

Prije tri decenije, poslije pada Berlinskog zida i kolapsa komunizma u Sovjetskom Savezu, pitanje koji model preovlađuje – demokratija ili autoritarni režim - ne bi ni izgledalo relevantno, pošto se činilo da je uspon demokratije neizbježan, piše Volstrit džurnal.

Međutim, u godinama poslije toga, autoritarni model je ponovo oživio na čelu s Kinom koja otvoreno predstavlja svoju ekonomsku moć kao znak da je nemilosrdna efikasnost autokratije superiornija od haotičnosti demokratije.

Istovremeno, dodaje njujorški list, u SAD i drugim demokratskim zemljama, političke podjele su postale gotovo parališuće. Države su se više okretale ka sebi, sa slabijom željom da se angažuju u svjetskim žarišnim tačkama. To je posebno tačno za SAD posljednjih godina, što je autokratama dalo dovoljno razloga da sumnjaju u američku odlučnost.

Iako bi u ovim mračnim vremenima za demokratiju - u kojima su, između ostalog, 73 zemlje zabilježile eroziju slobode u 2020, što je najviše u posljednjih 15 godina – Bajdenov samit za demokratiju izgledao kao spas potreban slobodnom svijetu, on je u opasnosti da propadne na samom početku, ukazuje u analizi Vašington post.

Uprkos svim izrečenim dobrim namjerama, skup je na udaru žestoke kritike onih koji samu koncepciju nazivaju naivnom, propovjedničkom, čak i rizičnom, dijelom zbog samog formata poziva na učešće.

Na listi gostiju Bele kuće, ističe američki list, izostavljene su države poput Bolivije i Sijera Leonea, dok su pozvani drugi poput Iraka i Pakistana sa daleko lošijim rezultatima. To je, naglašava Vašington post, izložilo Bajdenovu administraciju kritikama kako je ulazak na samit zasnovan više na strateškim interesima SAD nego na posvećenosti demokratskim principima.

Nije iznenađujuće što su najveći protivnici samita Kina i Rusija. Suočene s prezirom na samitu, i Kina i Rusija "guraju donkihotovski narativ da su njihove zemlje jednostavno različite vrste demokratija", napisao je vašingtonski list.

Samo nekoliko dana prije Bajdenovog samita, Kina je održala rivalski "samit demokratije", otkrivši Bijelu knjigu koja Kinu opisuje kao "demokratiju koja funkcioniše". Prethodno je, u zajedničkom pismu kineskog i ruskog ambasadora, Rusija opisana kao "demokratska federativna pravna država".

Ti pokušaji da se autoritarizam obuče u kostime demokratije je vrhunska lekcija o vrsti dezinformacija i zamagljivanja kojima Bajdenov samit treba da se pozabavi, ističe Vašington post uz ocjenu da lista gostiju podriva poruku samita, ostavljajući Vašington otvorenim za stare kritike o ugađanju kompromitovanim liderima kada to odgovara svrsi.

U centru Bajdenove spoljne politike, za koju se nada da će ponovo pokrenuti američke saveze, jeste tvrdnja da je svijet u borbi između demokratije i autokratija. Međutim, postoji opasnost da bi to moglo zbližiti autokratije, ocenjuje Fajnenšl tajms, ističući da se izbor pozvanih lidera na Bajdenov samit može objasniti u geopolitičkom smislu što je američkog predsjednika izložilo kritici.

Kontroverze oko korisnosti samita o demokratiji rasplamsale su se prošlog meseca kada je Bijela kuća objavila spisak gostiju koji, između ostalih, uključuje 29 zemalja koje Fridom haus definiše kao "djelimično slobodne", kao i tri koje klasifikuje kao "neslobodne" To je, naglašava londonski list, Bajdena izložilo kritici krijumčarenja realpolitike na samit koji bi trebalo da bude o vrijednostima.

Evropski kritičari pitali su zašto je pozvana neliberalna Poljska kada je neliberalna Mađarska opravdano isključena. Isto tako, dodaje Fajnenšl tajms, pitanje je šta ima Brazil Žaira Bolsonara, koji je na listi, nad Turskom Redžepa Tajipa Erdoana, koja je odsutna. Slične zastave su podignute oko pozivanja Ukrajine - koja je prema nekim mjerilima jednako oligarhijska i korumpirana kao i Rusija.

Zamke samita privlače još više pažnje uključujući rizik da će prikazivanje današnje globalne krivice na osnovu postavke "demokratija protiv autoritarnosti" zbližiti autokratije. Proglašavanje demokratije kao krajnjeg američkog mjerila bi, prema ocjeni londonskog lista, moglo otežati saradnju zemalja po pitanju globalnog zagrijevanja, pandemije, terorizma i drugih uobičajenih problema.

Za mnoge stručnjake za spoljnu politiku, postizanje opipljivijih ciljeva, kao što je hitna vakcinacija širom sveta, moglo bi podići vrijednost demokratije i ojačati američki uticaj bez potrebe da se demokratija uopšte naglašava. Bajden, kako ističe Fajnenšel tajms, često kaže da demokratija daje bolje rezultate od alternativa dok se i kritičari i pristalice slažu da bi se to moglo najbolje dokazati primjerom.