Naučnici u Tokiju razvijaju vakcinu protiv covid-19 koja će kako tvrde, nuditi doživotnu zaštitu, što bi moglo da promijeniti situaciju dok borba protiv koronavirusa ulazi u treću godinu.
Stvaranje vakcine sa doživotnom efikasnošću moglo bi dovesti do velikih finansijskih ušteda na globalnm nivou i donijeti novi iskorak u borbi protiv koronavirusa, koji je do sad zarazio više od 270 miliona ljudi i odnio više od pet miliona života širom svijeta, prenosi Index.hr.
Ubrzo nakon što je pandemija počela prvih sedmica 2019. godine, Micčnori Kohara, profesor emeritus na Institutu medicinskih nauka u Tokiju, zapitao se je li moguće razviti vakcinu na osnovu isprobane vakcine protiv velikih boginja, koja je pomogla svijetu da iskorijeni tu smrtonosnu bolest.
Virus, koji se koristi u vakcini protiv velikih boginja, tema je na kojoj je radio više od tri decenije, pa Kohara, piše Japan Times, iz prve ruke zna koliko je značajna vakcina koja pruža snažnu zaštitu za život.
Vakcinu protiv velikih boginja razvio je britanski ljekar Edvard Džener 1796. godine kako bi spriječio zaraznu bolest izuzetno visoke stope smrtnosti. U Japanu nema pacijenata sa velikim boginjama od 1956. godine, a obavezna periodična vakcinacija završila se kasnih '70-ih godina prošlog vijeka.
Ova vakcina jedina je uspješno iskorijenila zaraznu bolest, a posljednji poznati slučaj bio je pacijent u Somaliji 1977. godine.
Tako je u aprilu 2020. Kohara u saradnji sa Nacionalnim institutom za zarazne bolesti počeo da razvija rekombinantni virus vakcine koji sadrži šiljasti protein virusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19. Odabrao je nepatogeni soj virusa vakcinije pod nazivom DIs, koji djeluje kao izuzetno efikasan i siguran virusni vektor za isporuku SARS-CoV-2 gena šiljka.
Dok je vakcina za prenos RNA covid-19, koju su razvili Fajzer/Bajontek i Moderna, bila uspješna u prevenciji teških bolesti i smrtnih slučajeva, neutralizirajuća antitijela značajno opadaju tokom šest mjeseci nakon vakcinacije, zbog čega su potrebne dodatne doze, posebno protiv varijante omikron.
Nasuprot tome, vakcina koju Kohara razvija može da proizvede moćna neutralizirajuća antitijela za sedam dana od primjene i da podstakne jači stanični imunitet od bilo koje vakcine. Čini se da nijedna od trenutno dostupnih vakcina protiv covid-19 ne nudi dugoročnu zaštitu, prenosi Index.hr.
Šta su pokazali eksperimenti na miševima i majmunima?
Eksperimenti na miševima pomoću rekombinantnog virusa vakcine, koji kodira visokopatogeni HA gen ptičjeg gripa, pokazali su visoke nivoe antitijela koju su se održali više od 20 mjeseci ili gotovo prosječan životni vijek miša, a svi vakcinisani miševi zaraženi ptičjim gripom preživjeli su 20 mjeseci nakon vakcinacije. Nasuprot tome, svi nevakcinisani miševi su uginuli.
"Radio sam na raznim tehnologijama vakcine, kao što su adenovirus i informaciona RNA, ali vakcina koje koristi vektor virusa vakcine je najmoćnija od svih i ima samo nekoliko nuspojava. Karakteristike ove vakcine su da može da stvori antitijela i doživotni imunitet. Jedna injekcija zadržava svoju efikasnost više od 20 mjeseci, a ne postoji druga vakcina koja može da postigne te učinke", rekao je Kohara u intervjuu za Japan Times.
Testovi na makaki majmunima, takođe su pokazali da vakcina štiti primate od razvoja upale pluća i da je količina virusa otkrivena u njihovim plućima ispod granice detekcije sedam dana nakon infekcije koronavirusom.
Planiraju se ispitivanja na ljudima
Japanski proizvođač ljekova Nobelpharma planira da sprovede prvu i drugu fazu kliničkih ispitivanja Koharine vakcine u Japanu u prvoj polovini 2023. na 150 do 200 dobrovoljaca, uključujući one koji su prošli infekcije i potpuno vakcinisane osobe. Ako se potvrde efikasnost i sigurnost, posljednja faza kliničkog ispitivanja trebala bi da počne odmah nakon toga, a komercijalizacija je planirana najranije 2024. godine.
Jedna od najvećih prepreka za vakcinu je prikupljanje stotina miliona eura potrebnih za sprovođenje posljednjeg kliničkog ispitivanja jer Kohara kaže Nobelpharma ne može to da finansira sama. Iako je vlada dodijelila više od 800 miliona eura za subvencioniranje velikih kliničkih ispitivanja domaćih proizvođača ljekova, nije bilo plana za subvencioniranje kliničkih ispitivanja ovog projekta jer Nobelpharma i Institut medicinskih nauka u Tokiju nemaju prethodnog iskustva u komercijalizaciji vakcina, ističe Kohara.
"Vjerojatno će izazvati mnogo manje nuspojava"
"Nadam se da će se vlada predomisliti kad prve dvije faze kliničkih ispitivanja pokažu efikasnost na ljudima. Ili ćemo sprovesti ispitivanje u saradnji sa nekim velikim proizvođačem ljekova", rekao je Kohara.
Iako su testovi na miševima pokazali da jedna injekcija stvara dovoljno neutralizirajućih antitijela za potpunu zaštitu unutar sedam dana od vakcinacije, Kohara je rekao da su dvije injekcije u razmaku od tri sedmice povećale neutralizirajuća antitijela deset puta. Kohara, prenosi Index.hr, kaže da vakcina takođe ima prednost u pogledu nuspojava.
Zabrinutost zbog visoke temperature i miokarditisa, posebno kod mladih muškaraca, usporila je kampanju vakcinacija protiv covid-19. Iako nijedna vakcina nije potpuno bez nuspojava, virusi su korišćeni u vakcini protiv velikih boginja više od dva vijeka, a varijante vakcine DI više se ne mogu reprodukovati kod sisavaca. To znači da će vjerovatno izazvati mnogo manje nuspojava u poređenju sa drugim vakcinama protiv covid-19, smatra Kohara.
Različito od AstraZenekine vakcine
Za razliku od AstraZenekine vektorske vakcine sa adenovirusom simpanze, vakcina koju je razvio Kohara koristi soj vakcine protiv velikih boginja koji je već korišćen kao vakcina i čija je efikasnost i sigurnost potvrđena kao i kod vektorskr vakcine, kazao je Tecuo Nakajama, profesor na Kitasato institutu nauka i direktor Japanskog društva za kliničku virusologiju. Nakajama nije uključen u razvoj vakcine.
"Vakcina protiv velikih boginja koristila se do 1976. godine, a primili su je gotovo svi ljudi rođeni do te godine. Iako miševi koji su primili vakcinu protiv velikih boginja imaju potvrđen imunitet, moglo bi doći do smanjenog učinka imuniteta kod ljudi koji su primili vakcinu protiv velikih boginja", rekao je Nakajama.
Slična zabrinutost postoji i za vakcine koje koriste adenovirus kao vektor za isporuku gena ili antigena jer stručnjaci smatraju da bi oni koji su primili vakcinu mogli da imaju postojeći imunitet protiv samog vektora, što bi moglo da umanjiti efikasnost vakcine. Kohara kaže da je pronašao rješenje za takvu zabrinutost. Vakcina se obično daje u mišiće ispod kože ili u potkožno masno tkivo. Postoje dokazi koji pokazuju da bi plitka injekcija neposredno ispod kože, osigurala efikasnosr vakcine bez ikakvih problema", ističe Kohara.
Visoka efikasnost i protiv delta soja
Laboratorijski testovi takođe su potvrdili široku efikasnost vakcine protiv sojeva koronavirusa, uključujući delta soj, prenosi Index.hr. Iako su globalno razvijene četiri različite vakcine za različite varijante ptičjeg gripa, Kohara kaže da je efikasnost protiv svih sojeva koronavirusa dokazana kod njegovog kandidata za vakcinu. Kohara smatra da će njegova vakcina vjerovatno pokazati efikasnost i protiv omikron varijante. Još jedna prednost vakcine je njena sposobnost dugotrajnog skladištenja na sobnoj temperaturi, što bi bilo posebno korisno za zemlje u razvoju sa tropskom klimom.
"Trenutna situacija je takva da bismo se morali vakcinisati svakih tri ili šest mjeseci i morali bi da razvijamo nove vakcine kad god se pojave novi zabrinjavajući sojevi. Dakle, ako bi efikasnost naše vakcine potrajala godinu, dvije ili tri, to bi značilo ogromne uštede za društvenu infrastrukturu u cjelini. Vakcina takođe ima visoku unakrsnu imunost da djeluje protiv mnogih sojeva tako da ove dvije stvari same po sebi opravdavaju izradu ove vakcine", zaključio je Kohara.
Bonus video:
