ZARAZNOST OMIKRONA MIJENJA NARATIV

Sve teže privoljeti ljude da prime buster doze

Usljed iscrpljenosti od pandemije i konfuzije zbog stalnog mijenjanja zvaničnih politika, javnost je sve više nepovjerljiva prema savjetima medicinskih eksperata

19278 pregleda 20 reakcija 20 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Pojedine države već koriste četvrtu dozu vakcina kako bi suzbile vrtoglavi rast broja zaraženih omikron sojem koronavirusa, međutim prema prvim pokazateljima biće teško ponovo na imunizaciju privoljeti icrpljenu populaciju koja ulazi u treću pandemijsku godinu.

Vakcinacija takozvanim buster dozama - što u većini država znači treću vakcinu - po brojkama već žestoko zaostaje za prvobitnom imunizacijom.

Medicinski eksperti tvrde da stalne i brze promjene poruka koje se šalju javnosti usljed brzo mutirajućeg virusa izazivaju zabunu i nepovjerenje prema buster dozama i njihovim benefitima.

Omikron varijanta koronavirus ima preko 300 mutacija u šiljastom proteinu - koji je meta većine aktuelnih vakcina protiv kovida.

Redovi za testiranje na kovid u Kaliforniji
Redovi za testiranje na kovid u Kaliforniji foto: REUTERS

Ove promjene su povećale zaraznost omikrona i omogućile virusu da probije zaštitu od simptomatskih bolesti koju pružaju vakcine i prethodna infekcija. Ipak, eksperti tvrde, da vakcine ostaju ključno oružje u sprečavanja razvijanja težih oblika bolesti i smrtnog ishoda.

Laboratorijske studije ukazuju da treća doza vakcina Fajzer i Moderna, koje se već nude kao busteri u pojedinim zemljama, u velikoj mjeri mogu da povrati izgubljenu zaštitu.

Međutim, studija koju je britanska vlada objavila u decembru pokazala je da povećana zaštita antitijela protiv omikrona jenjava nakon 10 nedjelja, što pokreće pitanje da li su potrebne dodatne doze u kraćem intervalu.

Na osnovu laboratorijskih studija, glavni naučnik u Fajzeru Mikael Dolsten kazao je za CBS njuz početkom decembra da je “veoma vjerovatno” da će biti potrebna četvrta doza vakcine u roku od nekoliko mjeseci ukoliko omikron ostane dominantna verzija koronavirusa.

Izrael je već, u naporu da se zaštiti od omikron talasa, krenuo sa kampanjom imunizacije četvrtom dozom Fajzerove vakcine za osobe starije od 60 godina, pacijente sa kompromitovanim imunološkim sistemom i zdravstvene radnike.

Tamošnji vladini zvaničnici su naveli dokaze da je dodatna doza bezbjedna i da za pet puta pojačava nivo antitijela koja mogu štititi od infekcije i teškog obolijevanja.

U Sjedinjenim Državama, medicinski savjetnik u Bijeloj kući doktor Entoni Fauči krajem decembra je kazao da je “zamislivo” da će biti potrebne dodatne doze, ali da će odluka o tome biti zasnovana na podacima o trajnosti zaštite koju pružaju postojeće buster doze, a koji još nijesu dostupni.

Osobama sa ugroženim imunološkim sistemom u Sjedinjenim Državama nude se tri doze vakcina u okviru inicijalne imunizacije, i još jedna buster doza šest mjeseci kasnije.

Medicinski zvaničnici u Holandiji, Britaniji i Njemačkoj takođe razmatraju potrebu o dodatnim buster dozama, dok su francuski zvaničnici kazali da takvu odluku neće donijeti do sredine februara ili marta, kada bude dostupno više podataka.

Jasmin Maor, članica izraelskog savjetodavnog odbora koji je preporučio četvrtu dozu vakcina za osobe koje su izložene najvećem riziku od kovida, kazala je prošlog mjeseca na konferenciji za novinare da će ljudi možda morati da se pripreme da primaju više doza godišnje kako bi se suzbila pandemija ovolikih razmjera.

Šira javnost ne pozdravlja takvu poruku, čak ni oni koji su se vakcinisali u prvom navratu.

Nedavni medicinski podaci su pokazali da 9 odsto izraelske populacije ima “nevažeći” vakcinalni status, što znači da su primili drugu, ali ne i buster dozu.

U Rusiji, podaci su siromašni, međutim ruski ministar zdravlja Mihail Muraško je 12. decembra kazao da je 10 miliona ljudi primilo treću dozu, što je znatno manje u odnosu na 73 miliona Rusa - ili oko polovine populacije - koji su primili prve dvije vakcine.

U Sjedinjenim Državama, 62 odsto populacije, ili 207 miliona ljudi se prema podacima od 7. januara smatra potpuno vakcinisanima. Malo više od trećine od tog broja - 73 miliona - primilo je i buster dozu. Pojedini eksperti predlažu da buster doza bude uključena u novu definiciju potpuno vakcinisanih.

Doktorka Angela Rasmusen, virolog na Univerzitetu Saskatčevanu u Kanadi, kazala je da su u SAD buster doze predstavljene kao način na koji će zemlja izaći iz pandemije. Međutim, sposobnost omikrona da zarazi veliki broj ljudi koji su primili tri vakcine - mada se obično radi o blažim slučajevima - promijenila je taj narativ.

”Postoje tone i tone anegdota o tome kako su se ljudi koji su primili tri vakcine zarazili omikronom, i mislim da dosta ljudi sada razmišlja na način: Čemu žurba? Zašto bih uopšte ovo radio?”, kazala je Rasmusenova.

Razlog je, kazala je ona, taj što mada neće u potpunosti spriječiti zarazu, buster doze štite ljude od toga da završe na odjeljenjima intenzivne njege.

Dio frustracija je rezultat i same prirode mutirajućeg virusa, zbog čega su zvanične politike stalno mijenjane počev od nošenja maski do trajanja izolacije usljed čega su ljudi zbunjeni i nepovjerljivi.

”Ljudi traže određeni stepen izvjesnosti koji ne može postojati u situaciji koja se konstantno mijenja”, kazao je Džejson Galager, ekspert za infektivne bolesti na Templ univerzitetu.