Vašington stavio u pripravnost oko 8.500 vojnika

Bajden ne namjerava da šalje vojsku u Ukrajinu, razmotrio bi sankcije Putinu

"Da budemo jasni: predsjednik nema namjeru, interes niti želju da šalje trupe u Ukrajinu. NATO je forum za podršku partnerima i zemljama na istočnom obodu, i na to smo usredsređeni", navela je portparolka Džen Psaki

10379 pregleda 8 komentar(a)
Sa jednog od susreta Putina i Bajdena, Foto: Reuters
Sa jednog od susreta Putina i Bajdena, Foto: Reuters

Američki predsjednik Džozef Bajden ne namjerava da samostalno šalje američke trupe u Ukrajinu, saopštila je u utorak Bijela kuća, nakon što je Vašington stavio u pripravnost oko 8.500 vojnika, da bi podržao NATO saveznike u svjetlu raspoređivanja ruskih snaga na ukrajinskoj granici, prenosi agencija Rojters.

"Da budemo jasni: predsjednik nema namjeru, interes niti želju da šalje trupe u Ukrajinu. NATO je forum za podršku partnerima i zemljama na istočnom obodu, i na to smo usredsređeni", navela je portparolka Džen Psaki.

Bajden je novinarima u utorak rekao da bi u skorijem roku mogu da razmjesti neke od vojnika koji su u pripravnosti, ali je ponovio da američke snage neće biti raspoređene u samoj Ukrajini.

Takođe je naveo da bi, u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, razmotrio uvođenje sankcija direktno ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Naglasio je i da je Putinu prenio da "će biti ogromnih posljedica ako napadne Ukrajinu".

U Kijevu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je građane da budu smireni kada je riječ o prijetnji od ruskog napada i naglasio da se radi na organizaciji sastanka sa liderima Rusije, Francuske i Njemačke.

Zelenski
Zelenskifoto: Reuters

Zelenski je u obraćanju javnosti rekao da povlačenje diplomata iz zapadnih ambasada u Kijevu ne znači da je vojna eskalacija sa Rusijom neminovna.

"Nema ružičastih naočara, dječjih iluzija, sve nije jednostavno. Ali ima nade. Štitite tijelo od virusa, mozak od laži, srce od panike", poručio je ukrajinski lider.

U Kijev je u utorak sletio američki avion sa vojnom opremom i municijom, što je treća isporuka bezbjednosne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 200 miliona dolara.

U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u utorak da Francuska i Njemačka neće odustati od dijaloga sa Rusijom, ali da će Moskva platiti visoku cijenu ako napadne Ukrajinu.

Makron je na konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu rekao da su Evropa i njihovi saveznici ujedinjeni po pitanju Ukrajine.

Evropski lideri i Bajden su o prijetnji ruske invazije na Ukrajinu razgovarali u ponedjeljak, na virtuelnom sastanku.

"Imao sam veoma, veoma, veoma dobar sastanak — potpuna jednoglasnost sa svim evropskim liderima", rekao je Bajden novinarima nakon što je bio domaćin bezbjednog video poziva sa savezničkim liderima iz Evrope, Evropske unije i NATO.

Kancelarija britanskog premijera Borisa Džonsona objavila je saopštenje u kom podržava Bajdenov rezime, u kom se kaže: "Lideri su se složili oko važnosti međunarodnog jedinstva suočeni sa rastućim ruskim neprijateljstvom".

Bajden nije odlučio da li da premjesti američku vojnu opremu i osoblje bliže Rusiji.

Međutim, portparolka Bijele kuće rekla je prije sastanka sa evropskim zvaničnicima da su SAD "uvijek govorile da će podržati saveznike na istočnom krilu" koji se nalaze u blizini Rusije.

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin stavio je 8.500 američkih vojnika u stanje "visoke pripravnosti" zbog slanja u istočnu Evropu, gdje bi većina njih mogla da bude aktivirana kao dio snaga za odgovor NATO ako Rusija napadne Ukrajinu.

"Veoma je jasno da Rusi trenutno nemaju namjeru da deeskaliraju situaciju", rekao je novinarima portparol Pentagona Džon Kirbi. "Ovdje je riječ o ohrabrivanu naših NATO saveznika".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD i njihove saveznike iz NATO za eskalaciju tenzija.

Bijela kuća je nakon sastanka objavila saopštenje u kojem se navodi: "Lideri su takođe razgovarali o svojim zajedničkim naporima za odvraćanje dalje ruske agresije protiv Ukrajine, uključujući pripreme za nametanje ogromnih posljedica i ozbiljnih ekonomskih troškova Rusiji za takve akcije, kao i za jačanje bezbjednosti na ističnom boku NATO".

Bajden je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija izvrši invaziju na nekadašnju sovjetsku republiku, ali je obećao da će uvesti brze i oštre ekonomske sankcije Moskvi.

Kirbi je rekao da je američka vojska "oštro fokusirana" na gomilanje 127.000 ruskih vojnika duž granice sa Ukrajinom i u Bjelorusiji.

On je rekao da SAD "preduzimaju korake da povećaju spremnost u vezi sa Ukrajinom", uključujući i snage NATO za odgovor ako se aktiviraju zapadne vojne snage.

Američki i ruski zvaničnici imali su četiri sastanka licem u lice u protekle dvije nedjelje zbog zabrinutosti Zapada u vezi sa prijetnjom ruske invazije na Ukrajinu i ruskim strahovima od operacija NATO-a u istočnoj Evropi, a Bajden je takođe direktno razgovarao sa evropskim saveznicima.

Rusija insistira da su njene trupe na granici radi sopstvene zaštite, ali zahtijeva od NATO da pruži garancije da će zaustaviti svoju ekspanziju na istok, počevši od toga da ne dozvoli Ukrajini da se pridruži alijansi, što bi bio potez koji Moskva doživljava kao prijetnju.

NATO je više puta odbijao taj zahtjev, rekavši da Rusija nema pravo veta na članstvo u NATO za druge zemlje.

SAD i Rusija planiraju da ove nedjelje razmijene pismene izjave o svojim zahtjevima koje imaju jedni prema drugima.

Bajden je bio u visoko obezbijeđenoj sobi za vanredne situacije tokom razgovora koji je vodio u ponedjeljak.

On se sastao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, italijanskim premijerom Mariom Dragijem, generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i britanskim premijerom Borisom Džonsonom.

Ranije u ponedjeljak, NATO je saopštio da njegove članice šalju brodove i borbene avione u istočnu Evropu kao odgovor na jačanje ruske vojske.

U saopštenju NATO navodi se da bi dodatne trupe i oprema mogle biti poslate iz nekoliko zemalja, uključujući Dansku, Španiju, Francusku, Holandiju i Sjedinjene Američke Države.

"NATO će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere da zaštiti i odbrani sve saveznike, uključujući i jačanje istočnog dijela Alijanse", rekao je Stoltenberg.

"Uvijek ćemo odgovoriti na svako pogoršanje našeg bezbjednosnog okruženja, uključujući jačanje naše kolektivne odbrane".

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija takođe su objavile naređenja da osoblje njihovih ambasada i članovi njihovih porodica u Kijevu napuste Ukrajinu, navodeći kao razlog mogućnost ruske vojne akcije.

Zvaničnici Stejt departmenta koji su informisali novinare odbili su da daju bilo kakve procjene o broju Amerikanaca koji rade u ambasadi u Kijevu ili žive u Ukrajini.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine primilo je k znanju potez SAD, ali i izrazilo nezadovoljstvo.

"Iako poštujemo pravo stranih država da ostvare bezbjednost i sigurnost svojih diplomatskih misija, smatramo da je takav korak preuranjen i primjer pretjeranog opreza", napisao je portparol Oleg Nikolenko na Tviteru u ponedjeljak.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel rekao je u ponedjeljak da EU ne planira slična povlačenja.

On je razgovarao sa novinarima nakon što je stigao na sastanak ministara spoljnih poslova EU, kojem je trebalo da se virtuelno pridruži američki državni sekretar Entoni Blinken.

"Nećemo uraditi istu stvar, jer ne znamo ni za kakve konkretne razloge. Ali sekretar Blinken će nas obavijestiti", rekao je Borel.