Rusija je upotrijebila stotine moćnih i preciznih balističkih raketa u prvim danima napada na Ukrajinu, ali analitičari i američki zvaničnici tvrde da je veliki dio ukrajinske odbrane ostao netaknut.
Upotrebu balističkih projektila kratkog dometa (SRBM) vjerovatno pomno prate kao studiju slučaja u realnom svijetu Kina, Sjeverna Koreja i druge zemlje koje su posljednjih godina razvijale arsenale tog oružja.
I zapadne vlade koje smatraju Rusiju neprijateljem jedva su čekale da prikupe podatke o učinkovitosti projektila u borbi.
Rusija je prema podacima od nedjelje ujutru ispalila 320 projektila, a većina su SRBM, kazao je jedan američki zvaničnik novinarima.
Razlog oklijevanja Rusije djelimično bi mogao biti nedostatak obavještajnih podataka u realnom vremenu, ali imajući u vidu broj strateških meta vjerovatnije objašnjenje jeste želja da se minimiziraju žrtve među Ukrajincima
Prema američkim procjenama, u prvim satima ruskog napada prošle nedjelje ispaljeno je preko 100 raketa sa kopna i mora, uglavnom SRBM, ali takođe i krstarećih raketa i projektila zemlja-vazduh.
Prema tim podacima u Ukrajini se odvija najintenzivnije bombardovanje balističkim projektilima kratkog dometa između dvije države u jednom konfliktu, kazao je Ankit Panda iz Karnegi fondacje za međunarodni mir.
"Ovo što gledamo u Ukrajini slično je onome kako mnogi vojni establišmenti u brojnim državama, uključujući Kinu i Sjevernu Koreju, planiraju da korste preciznost balističkih projektila u budućim konfliktima", kazao je on.
Šta su projektili pogodili i koliko štete su nanijeli ostaje nejasno usljed ratne konfuzuje, ali analitičari kažu da ima dokaza o napadima na ukrajinske vazduhoplovne baze.
Pojedini napadi nepoznatim oružjem na vazduhoplovne baze djelovali su relativno ograničenih razmjera, bilo je i nepreciznosti, kazao je Džozef Dempsi, istraživač sa Međunarodnog instituta za strateške studije.
Jedan američki zvaničnik kazao je u nedjelju da ima pokazatelja da pojedini projektili nijesu uspješno ispaljeni.
"Ne radi se o većini", kazao je zvaničnik. "Ali mi vjerujemo da je jedan broj lansiranja bio neuspješan".
Rusija nije demonstrirala pune vazdušne i raketne kapaitete i vjerovatno će narednih dana povećavati talase napada kako bi degradirala preostalu ukrajinsku odbranu, uključujući i antivazdušne jedinice koje su oborile nekoliko ruskih aviona, saopštio je Institut za studije rata sa sjedištem u SAD.
"Neuspjeh Rusije da sveobuhvatno udari na ključnu ukrajinsku infrastrukturu je iznenađujući i vjerovatno je omogućio snažniju ukrajinsku odbranu", navodi se u zvještaju.
Razlog oklijevanja Rusije djelimično bi mogao biti nedostatak obavještajnih podataka u realnom vremenu, ali imajući u vidu broj strateških meta vjerovatnije objašnjenje jeste želja da se minimiziraju žrtve među Ukrajincima, kazao je Dmitri Stefanovič, istraživač sa Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose u Moskvi.
"Mada je Iskander-M veoma sposoban i precizan sistem, mogućnost kolateralne štete očigledno se povećava sa brojem i intenzitetom oružja koje se koristi", kazao je on. "Za ostale države koje posjeduju SRBM relevatno je to da one mogu biti korištene na ograničen način i oprezno, opšti salvo nije jedina opcija".
Kao nasljednica značajnog raketnog arsenala Sovjetskog Saveza, Rusija se hvali značajnim inventarom krstarećih i balističkih projektila. Međutim i druge zemlje kupuju i razvijaju svoje projektile, podstaknute bezbjednosnim strahovima i željom da smanje zavisnost do drugih snabdijevača.
Prije nego istekne ova decenija, Azija će naročito vrveti od konvencionalnog oružja koje leti dalje i brže, udara snažnije i sofisticiranije nego ikada prije.
Kina masovno proizvodi njeno DF-26 - višenamjensko oružje dometa do 4000 kilometara - dok SAD razvijaju novo oružje u cilju suprotstavljanje Pekingu u Pacifku.
Tajvan i Japan takođe jačaju raketne kapacitete, kao i odbrambene sisteme dizajnirane da se suprotstave raketnim prijetnjama.
Ministar odbrane Južne Koreje kazao je da će njegova zemlja ubrzati razvoj raznih "balističkih projektila dugog dometa velike preciznosti i snage" kako bi se suprotstavila rastućem arsenalu Sjeverne Koreje.
Mada nije testirala međukontinentalne balističke rakete od 2017, Sjeverna Koreja je predstavila cijeli niz novih SRBM-a, uključujući i jedan na koji je očigledan uticaj dizajna "Iskandera".
Analitičari tvrde da mada takvi SRBM ne mogu stići do Sjedinjenih Država, oni bi vjerovatno bili upotrijebljeni u prvom talasu ukoliko bi izbio rat, pogodivši obližnje vazdušne odbrane, vazdušne baze i druge mete na slične način na koji Rusija koristi svoje projektile u aktelnoj invaziji.
"Sjevernokorejska i kineska vojska sada hvataju bilješke", kazao je za Rojters Markus Garlauskas, bivši američki obavještajac.
Bonus video:
