Stav Kine prema ruskoj invaziji na Ukrajinu nije sasvim jasan: Peking doduše istrajava na "vječnom prijateljstvu" sa Moskvom, ali nema naznaka da Rusiji zaista i vojno pomaže pri sve izvjesnijim ratnim zločinima.
Džen Psaki, portparolka američkog predsjednika Džozefa Bajdena bila je jasna: Kina mora da računa na posljedice ako pruži vojnu pomoć Rusiji. Ovog petka će američki predsjednik telefonom da razgovara sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom i o toj temi će govoriti "otvoreno i direktno". "Već mnogo govori" to što Kina nije jasno osudila postupak Rusije, kaže Bajdenova portparolka.
I američki ministar spoljnih poslova Entoni Blinken smatra da je Kina "odgovorna" što nije iskoristila svoj uticaj na ruskog predsjednika i upozorila ga da se pridržava međunarodnih pravila, već se čini "da Kina radi upravo suprotno". Ali, Vašington isto tako priznaje da "nema dokaza" da Kina vojno pomaže Rusiji u njenom osvajačkom ratu.
Uprkos izjavama kineskih lidera o "prijateljstvu" sa Moskvom i saradnji vojne industrije Rusije i Kine koja traje već decenijama, nema naznaka da Peking uopšte namjerava da pomogne Putinu. Više su te izjave namijenjene domaćoj kineskoj javnosti i dio poznate politike Pekinga koji se protiviti bilo kakvom "separatizmu", bilo da je riječ o samoj Kini ili nekoj drugoj zemlji. A jasne su i njene ambicije o "priključenju" Tajvana.
Nesporni ratni zločini
Nastavlja se i zaoštravanje rata riječima: već je dovoljno bila provokativna bila i izjava američkog predsjednika Bajdena o "ratnom zločincu" Putinu, a onda se otišlo i dalje: sad ga je nazvao "ubojitim diktatorom (...) koji vodi nemoralan rat protiv ljudi u Ukrajini". Putin će "platiti visoku cijenu" za svoju agresiju, izjavio je američki predsjednik.
No i u Evropskoj uniji govore o "ratnim zločinima" koje Rusija čini u Ukrajini. Ciljani napadi na civile i civilnu infrastrukturu su "sramotni, odbojni, potpuno neprihvatljivi" i oni predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potvrdila da su do sada zabilježena 43 dokazana napada na medicinske institucije u Ukrajini, pri čemu je poginulo 12 osoba, a mnogo je ranjeno. To je i po predsjedniku SZO Tedrosu Gebrejesusu jasna "povreda međunarodnog prava".
Borelj sa svoje strane naglašava da Rusija snosi punu odgovornost za agresiju na drugu zemlju i za "razaranja i gubitak ljudskih života koje je uzrokovala". Visoki predstavnik EU je uvjeren da će počinioci tih ratnih zločina biti pozvani na odgovornost, baš kao i odgovorni u vladi i ruskoj vojsci.
NATO je "doživio elektrošok"
Za to vrijeme njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) neumorno ponavlja da ovo nije "ruski", nego "Putinov rat": "Nije narod Rusije donio fatalnu odluku o napadu na Ukrajinu. Ovo je Putinov rat", ponovio je njemački kancelar na manifestaciji koju je povodom stote godišnjice rođenja Egona Bara organizovala istoimena Fondacija.
Bar je, da podsjetimo, bio arhitekta njemačke politike otvaranja prema Istoku i pomirenja sa Poljskom i SSSR-om u vrijeme kancelara Vilija Branta (SPD). Šolc optužuje Putina da "želi da okrene sat u nazad" u "doba kad su velesile među sobom crtale granice po svijetu".
I francuski predsjednik izjavljuje da je uvjeren da stanovnici Rusije ne žele rat: "Oni su pod jarmom ugnjetavanja i lažnih informacija", izjavio je Emanuel Makron. On se ujedno osvrnuo i na svoju nekadašnju izjavu da je NATO "klinički mrtav". On to, kaže, definitivno više nije, već i zbog "elektrošoka" koji je doživio ovim ratom. Sada se, napominje Makron, konačno jasno određuje strategija tog odbrambenog saveza.
Ne liči na mir...
Njemački kancelar Šolc je inače sinoć izrazio skepsu kada je riječ o dogovoru i nekakvom skorom prekidu rata, a to potvrđuju i vijesti sa fronta. Ukrajinske snage se hvale da su zaustavile ruski proboj u Kijev, ali žestoke borbe vode se i dalje. Prošle noći na Kijev je ispaljena ruska raketa koju su, prema navodima stranih dopisnika, ukrajinske snage presrele i uništile u vazduhu, tako da je šteta mnogo manja nego što bi bila da je raketa pogodila cilj.
Na sjeveru traju napadi i na grad Černjihiv koji je djelimično opkoljen, a kako javlja tamošnji gradonačelnik, bombardovan je aerodrom u Lavovu. Žestoke borbe vode se i za Marijupolj gdje je ruska artiljerija već uništila oko 80 odsto stambenih zgrada. "Svakog dana na grad pada 50 do 100 bombi. Razaranje je ogromno", prenosi Gradsko vijeće Marijupolja.
Protivrječne informacije stižu kada je riječ o humanitarnoj pomoći i evakuaciji građana tog grada. Ruska strana tvrde da je u četvrtak 43.000 osoba napustilo Marijupolj i da je tamo stiglo 134 tone humanitarne pomoći. S druge strane, potpredsjednica vlade Ukrajine Irina Verešuk pak tvrdi da je samo 2.000 osoba uspjelo da se izvuče. Nijedna od tih tvrdnji ne može se provjeriti.
Još je teže pouzdano procijeniti situaciju na frontu. Ruski mediji i dalje javljaju o uspjesima i skoroj pobjedi, a ukrajinske i obavještajne službe Zapada pak o velikim teškoćama u liniji snabdijevanja ruskih jedinica i sve slabijem borbenom moralu ruskih vojnika koje ruski mediji još uvijek uvjeravaju da će ih Ukrajinci dočekati kao oslobodioce. Postoje potvrde pojedinih slučajeva defetizma, ali i tu je praktično nemoguće utvrditi pravo stanje stvari.
Bonus video:
