IZVOZNICI IZ PERSIJSKOG ZALIVA U CENTRU PAŽNJE

Kako će svijet nadomjestiti rusku naftu

Izvještaj Međunarodne agencije za energiju pokazuje da su održive alternative ograničene

28330 pregleda 189 reakcija 10 komentar(a)
Džonson sa saudijskim princom prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom u Rijadu, Foto: POOL
Džonson sa saudijskim princom prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom u Rijadu, Foto: POOL

Kada je britanski premijer Boris Džonson ove nedjelje otputovao u Persijski zaliv da zatraži više nafte kako bi nadomjestio zalihe iz Rusije, lider laburista Keir Starmer ga je optužio da "sa šeširom u ruci ide od diktatora do diktatora".

Invazija Rusije na Ukrajinu zazvala je niz zapadnih sankcija i poremetila globalna tržišta energije, stavljajući u centar pažnje izvoznike iz Zaliva, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok potrošači traže zalihe da nadomjeste rusku naftu.

Izvještaj koji je sastavila Međunarodna agencija za energiju (IEA) naglašava koliko su ograničene opcije za bilo koju ekonomiju koja želi da zamijeni rusku sirovu naftu i druge naftne proizvode.

U njemu se navodi da se predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine iznositi skoro 100 miliona barela dnevno, manje nego što se ranije prognoziralo zbog šoka za globalni rast izazvanog ratom u Ukrajini, prenio je "Gardijan". Rusija proizvodi oko 10 miliona barela dnevno i izvozi oko polovine od toga plus oko tri miliona barela dnevno naftnih derivata. Nejasno je, međutim, koliki dio te ponude bi sada mogao biti u pitanju.

Kompleks za preradu nafte u Tatarstanu
Kompleks za preradu nafte u Tatarstanufoto: Reuters

IEA smatra da će najmanje 1,5 miliona barela nafte dnevno i milion barela naftnih derivata dnevno biti izgubljeno iz Rusije, od aprila do barem kraja godine, pošto kupci ili odbijaju isporuke dobrovoljno ili to čine kako bi izbjegli kršenje sankcija. U izvještaju se ističe da će se gubici produbiti ako se zabrane ubrzaju.

"U stvarnosti, nijedna zemlja ne može da začepi rupu koju bi Rusija ostavila na tržištu u slučaju globalne zabrane", kaže Sofi Udubaščanu, globalna ekspertkinja za sirovu naftu u firmi ICIS za analizu tržišta energije. Stoga se postavlja pitanje gdje svijet može pokušati da nabavi do pet miliona dodatnih barela nafte dnevno.

Saudijska Arabija i UAE

Saudijska Arabija, sa dva miliona barela dnevno u rezervi, i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 1,1 milion barela dnevno, jedina su dva vodeća proizvođača nafte koji bi rezervnim kapacitetom mogli brzo da nadomjeste ruske zalihe. IEA, međutim, ističe da oni za sada "ne pokazuju spremnost da iskoriste rezerve".

Oni su se do sada opirali molbama SAD da pomognu u obuzdavanju cijena nafte, govoreći da su posvećene sporazumu o proizvodnji u okviru kartela proizvođača OPEC+, koji uključuje Rusiju. OPEC+ se ponovo sastaje 31. marta da donese odluku o nivou proizvodnje. Članice OPEC-a su se ranije ovog mjeseca dogovorile da povećaju proizvodnju za skromnih 400.000 barela dnevno.

Ministri spoljnih poslova Rusije i UAE u četvrtak u Moskvi
Ministri spoljnih poslova Rusije i UAE u četvrtak u Moskvifoto: Reuters

Povećanje Saudijske Arabije i UAE, uključujući njihov rezervni kapacitet, "potencijalno bi dovelo do prekida saradnje OPEC+", kaže analitičar Sakso banke Ole Hansen, koji taj potez smatra malo vjerovatnim.

On takođe ističe da nijedan proizvođač nafte nikad ne bi maksimalno iskoristio svoje rezervne kapacitete, čije je održavanje značajan stabilizator cijena i zaštita u slučaju nepredviđenih poremećaja.

UAE, čiji su odnosi sa SAD nategnuti, pokušavaju da balansiraju između Zapada i Rusije, sa kojom takođe produbljuju odnose. Oni su se na nedavnom glasanju u Savjetu bezbjednosti UN uzdržali od glasanja o rezoluciji kojom je osuđena invazija Rusije.

Iran

IEA smatra da Iran ima oko 1,2 miliona barela dnevno rezervnih kapaciteta u teoriji, ali postoje ozbiljne ograničavajuće okolnosti. Potrebno je da se ukinu sankcije, putem rezolucije u pregovorima između Teherana i zapadnih ekonomija o oživljavanju sporazuma iz 2015. o iranskim nuklearnim ambicijama. Čak i tada, navodi IEA, vjerovatno će proći još šest mjeseci da bi se moglo računati na milion barela dnevno iz Irana.

"Gardijan" piše da Iran ima 100 miliona barela u plutajućim skladištima kojima se može brzo pristupiti, ali bi bili potrebni mjeseci da se uvedu u globalni lanac snabdijevanja.

Karakas
Karakasfoto: Reuters

Venecuela

Kao i Iran, Venecuela je i dalje pod američkim sankcijama koje bi morale biti ukinute da bi se njena proizvodnja povećala. Povratak na proizvodnju iz 2015. bi na kraju značio dodatnih 1,8 miliona barela dnevno, ali bi to teklo veoma postepeno.

"Nekoliko stotina hiljada barela bi značilo prvu pomoć, dok će za kontinuirani oporavak vjerovatno biti potrebne godine i milijarde dolara novih investicija", kaže Hansen.

SAD

"Američki izvoz je rastao tokom većeg dijela 2021. i dostigao je vrhunac u decembru na 3,45 miliona barela dnevno, kada mu ne prijete uragani ili nestanak struje", kazala je Udubaščanu, koja vidi male šanse za skorije ubrzanje tog trenda.

Hansen je saglasan i kaže da bi se moglo dodati još 0,5 miliona barela dnevno ako bi se američka proizvodnja iz škriljaca vratila na vrhunac iz 2019. godine, ali da će to biti otežano nestašicama pijeska, kamiondžija, ekipa za eksploataciju i opreme.

Do porasta takođe ne bi došlo brzo. Istraživačka kompanija Ristad enerdži procjenjuje da je u prosjeku potrebno da prođe osam mjeseci od pokretanja nove bušotine do izlaska nafte na tržište.

Manji proizvođači

Nigerija je i dalje na 0,4 miliona barela dnevno ispod vrhunca proizvodnje iz 2019, kaže Hansen. Povratak na taj nivo zahtijevao bi ulaganja velikih naftnih kompanija i veću političku stabilnost. IEA takođe navodi da bi Kanada i Argentina potencijalno mogle doprinijeti preko sopstvenih resursa iz škriljaca u američkom stilu, ali to ne bi značajnije promijenilo situaciju. U procjeni alternativnih izvora snabdijevanja, IAE nije čak ni pomenula Sjeverno more.

Manje putujte, sporije vozite

IEA je u petak pozvala potrošače da manje putuju, dijele prevoz i voze sporije, u okviru plana od deset tačaka za smanjenje potrošnje nafte.

Plan grupacije koju čini 31 industrijalizovana zemlja, i ne uključuje Rusiju, naglašava krizu u snabdijevanju koju su izazvale sankcije i averzija kupaca prema ruskoj nafti, što je dovelo do porasta cijena goriva.

oil
foto: Reuters

Preporuke - koje uključuju niža ograničenja brzine, rad od kuće, dane bez automobila u gradovima, jeftiniji javni prevoz i više zajedničkog korišćenja automobila - mogle bi smanjiti potražnju nafte za 2,7 miliona barela dnevno u roku od četiri mjeseca, saopštila je IEA.

Agencija je pozvala vlade da te promjene učine trajnim, ne samo iz ekonomskih razloga, već i u cilju borbe protiv klimatskih promjena.