svjetski ekonomski forum: Realan rizik od globalne recesije

Predstoji ekonomska oluja

Četiri međusobno prepletene krize: inflacija, energetska, prehrambena i klimatska kriza mogu imati nesagledive posljedice

18068 pregleda 6 komentar(a)
Robert Habek, Foto: Rojters
Robert Habek, Foto: Rojters

Višestruke prijetnje globalnoj ekonomiji na vrhu su agende na godišnjem forumu u Davosu, a pojedini zvaničnici su upozorili na realni rizik od svjetske recesije.

Politički i poslovni lideri okupili su se na Svjetskom ekonomskom forumu u trenutku kada je inflacija na najvećem nivou u posljednjoj generaciji u velikim ekonomijama uključuju Sjedinjene Države, Britaniju i Evropu.

Rast cijena je doveo do podrivanja povjerenja potrošača i uzdrmao svjetska finansijska tržišta usljed čega su centralne banke uključujući i američke Savezne rezerve povećale kamatne stope.

U međuvremenu, posljedice koje ruska invazija u Ukrajini ima na tržišta nafte i hrane, i zaključavanja zbog kovida-19 u Kini dodatno su pogoršala situaciju.

”Imamo najmanje četiri krize, koje se međusobno prepliću. Imamo visoku inflaciju... imamo energetsku kruzu... imamo krizu sa hranom i imamo klimatsku krizu. Te probleme ne možemo riješiti ako se fokusiramo samo na jednu od ovih kriza”, kazao je zamjenik njemačkog kancelara Robert Habek.

”Međutim, ako nijedan od ovih problema ne bude riješen, ja istinski strahujem da ćemo upasti u globalnu recesiju sa užasavajućim posljedicama po globalnu stabilnost”, kazao je Habek tokom diskusije na Svjetskom ekonomskom forumu.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prošlog mjeseca smanjio je prognoze globalnog rasta drugi put ove godine, navodeći rat u Ukrajini i inflaciju kao “jasnu i aktuelnu opasnost” za mnoge zemlje.

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard, koja bi danas trebalo da govori u Davosu, upozorila je da su rast i inflacija na suprotnim putanjama, dok pritisak usljed rasta cijena suzbija ekonomsku aktivnost i razara kupovnu moć domaćinstava.

”Rat između Rusije i Ukrajine mogao bi se ispostaviti da je prekretnica za hiperglobalizaciju” objavila je Lagardova u jučerašnjem blogu. “To bi moglo dovesti do slabljenja efikasnosti lanaca snabdijevanja na određeno vrijeme i, tokom te tranzicije, stvoriti upornije pritiske za ekonomiju”, dodala je Lagardova.

Mada se ekonomska cijena ukrajinske krize najviše osjeća u Evropi, najveći pritisak od rasta cijena trpi američka ekonomija.

Indeks potrošačkih cijena skočio je sa skoro nule od prije dvije godine na 8,5 odsto u martu, što je najviše u posljednjih 40 godina. Američke Federalne rezerve su odgovorile ranije ovog mjeseca sa najvećim rastom stopa u zadnjih 22 godine, a predsjedavajući Džerom Pauel je nagovijestio povećanja sličnih razmjera - pola procentualnog poena - i na sljedeća dva sastanka.

Povećanje kamatnih stopa međutim dodatno će oslabiti potrošnju i odraziti se na američko tržište rada.

Ključna tržišta u usponu, uključujući i Kinu, i dalje bi prema očekivanjima trebalo da zabilježe rast ove godine mada sporije nego što je to ranije predviđano.

Markos Trojo, predsjednik Nove razvojne banke osnovane u Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi, kazao je da njegova banka i dalje očekuje “snažan rast” ove godine u Kini, Indiji i Brazilu.