dogovoren novi strateški koncept

NATO pozvao Finsku i Švedsku da se pridruže: "Rusija je najznačajnija i najdirektnija prijetnja bezbjednosti saveznika"

"Pristupanje Finske i Švedske učiniće ih (saveznike) sigurnijim, NATO jačim, a evroatlantski prostor sigurnijim", navodi se u saopštenju

26008 pregleda 17 komentar(a)
Stoltenberg, Foto: Reuters
Stoltenberg, Foto: Reuters
Ažurirano: 29.06.2022. 17:40h

Prvi dan samita NATO lideri dogovorili su novi strateški koncept, pozvali Finsku i Švedsku da se pridruže najvećem vojnom savezu na svijetu i dogovorili da povećaju zajedničko finansiranje NATO, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Pristupanje Finske i Švedske učiniće ih (saveznike) sigurnijim, NATO jačim, a evroatlantski prostor sigurnijim", navodi se u saopštenju, dodajući da je Alijansa takođe dogovorila novi strateški koncept.

U novom strateškom konceptu kako je rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg Rusija se opisuje kao "najznačajnija i najdirektnija prijetnja bezbjednosti saveznika".

U prethodnom konceptu iz 2010. godine Rusija je bila opisana kao strateški partner.

Alijansa je obećala i dalju pomoć Kijevu i dogovorila paket podrške koji ima za cilj modernizaciju odbrambenog sektora zemlje.

"Ukrajina može računati na nas koliko god to bude potrebno", rekao je Stoltenberg.

Istovremeno, NATO je odlučio da značajno ojača vlastito odvraćanje i odbranu.

Zelenski: Pitanje je ko je sljedeći za Rusiju?

Ukrajini je potrebno naprednije oružje i novac kako bi se odbranila od Rusije, rekao je u obraćanju na samitu liderima NATO-a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo na diktiranje uslova u Evropi, za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenski u virtuelnom obraćanju na samitu vojnog saveza.

Obraćanje Zelenskog
Obraćanje Zelenskogfoto: Reuters

"Zbog toga je apsolutno neophodno podržati Ukrajinu, čak i sada, oružjem, finansijama i političkim sankcijama protiv Rusije, što će zaustaviti njenu sposobnost da plaća rat. Zelenski je rekao i da su Ukrajini potrebni moderni raketni i protivvazdušni sistemi za suprotstavljanje ruskoj artiljeriji.

"Dajući nam ih, možete potpuno razbiti taktiku Rusije da uništava gradove i teroriše civile", rekao je.

Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusija ne želi stati na zauzimanju područja južne Ukrajine ili regiona Donbas na istoku Ukrajine, gdje se vode najteže bitke.

"Želi da proguta grad po grad u Evropi, koje rusko rukovodstvo smatra svojim vlasništvom, a ne nezavisnim državama. To je pravi cilj Rusije", rekao je on.

"Pitanje je: ko je sljedeći za Rusiju? Moldavija? Baltičke države? Poljska? Odgovor je sve."

Rekao je da NATO prilagođava novu desetogodišnju strategiju koja je "prije svega strategija za bezbjednost vaših društava, vaših država", dok je Ukrajina patila od "krstarećih raketa, mučenja, ubistva djece, silovanja žena".

"Finansijska podrška Ukrajini sada nije ništa manje važna od pomoći oružjem", rekao je on. "Treba nam oko pet milijardi dolara mjesečno - i to je fundamentalna stvar. To je upravo ono što je potrebno za odbranu, za bezbjednost."

"Ključni samit"

U obraćanju na početku samita generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je kako će usvojiti sveobuhvatni paket za Ukrajinu i "održati podršku u samodbrani zemlje."

"NATO saveznici nastavljaju da stoje uz Ukrajinu", rekao je Stoltenberg.

On je takođe dodao da se samit održava u ključnom momentu i da će odluke koje donesu "oblikovati našu sigurnost u decenijama koje dolaze."

"Ojačaćemo naše partnerstvo u našem susjedstvu i globalno. Pokazaćemo da vrata NATO-a ostaju otvorena pozivajući Švedsku i Finsku da se pridruže našoj Alijansi.

Domaćin sastanka španski premijer Pedro Sanchez čestitao je Finskoj, Švedskoj i Turskoj na postizanju dogovora.

Stoltenberg je ranije izjavio kako očekuje brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske u vojnom savezu.

Obje zemlje podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u sredinom maja.

"Nakon poziva, potreban nam je proces ratifikacije u trideset parlamenata. To uvijek traje neko vrijeme, ali takođe očekujem da će to proći prilično brzo jer su saveznici spremni pokušati da se taj proces ratifikacije dogodi što je brže moguće", dodao je Stoltenberg.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden najavio je američko pojačanje snaga NATO-a u Evropi, rekavši da je Alijansa danas potrebnija "nego što je ikada bila".

"Danas najavljujem da će SAD povećati položaj naših snaga u Evropi i odgovoriti na promjenjivo sigurnosno okruženje, kao i ojačati našu kolektivnu sigurnost", rekao je Bajden.

NATO će biti "pojačan u svim pravcima u svim domenima, kopnu, vazduhu i moru," rekao je američki predsjednik na samom početku samita transatlantske alijanse koji se održava u Madridu.

Bajden je rekao i da će Vašington raditi sa Španijom na povećanju broja američkih razarača sa sjedištem u Roti u Španiji na šest sa četiri, te da će poslati dvije dodatne eskadrile F-35 u Britaniju.

NATO lideri su se u Madridu 29. juna okupili na samitu koji je, kako se vjeruje, jedan od najvažnijih samita Alijanse posljednjih godina.

Memorandum sa Turskom

Dan prije samita Turska je pristala podržati kandidaturu Finske i Švedske za NATO.

Turska, Švedska i Finska potpisale su 28. juna memorandum o procesu pridruživanja Švedske i Finske NATO-u.

Memorandum su potpisali turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu i njegove kolege iz Finske i Švedske, Peka Havisto i Ana Linde.

Memorandum je potpisan u Madridu, u okviru samita NATO-a.

"Sa zadovoljstvom mogu objaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na marginama samita NATO-a u Madridu.

Bajdenova podrška

Američki predsjednik Džozef Bajden podržava sporazum koji će Finskoj i Švedskoj omogućiti da se pridruže NATO-u i igrao je "ulogu iza scene" u pregovorima nordijskih zemalja sa Turskom, rekao je neimenovani visoki američki zvaničnik 28. juna, prenio je Rojters.

U trilateralnom memorandumu, kojim se potvrđuje turska podrška nastojanjima nordijskih zemalja da se pridruže NATO-u, ne navode se imena pojedinaca za ekstradiciju, rekao je finski predsjednik Sauli Ninisto.

Ninisto je rekao novinarima da memorandum, koji će tek kasnije biti objavljen, opisuje principe izručenja u vezi sa terorizmom i ne bavi se pojedincima.

Turska je ranije blokirala prijave Švedske i Finske za ulazak u Sjevernoatlantski savez, optužujući te zemlje za pružanje podrške grupama koje Ankara smatra terorističkim.

Pristanak Turske bio je ključan jer vojni pakt svoje odluke donosi konsenzusom. Bilo koja od njenih 30 zemalja može staviti veto na prijem novog člana.

Samitu će u svojstvu posmatrača prisustvovati lideri zemalja koje nisu trenutni članovi NATO-a. Među njima su Južna Koreja i Japan.

Makron: Švedska i Finska će značajno doprineti NATO-u

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da će Švedska i Finska dati "značajan" doprinos NATO alijansi, saopštio je Makronov kabinet.

U saopštenju se navodi da su Makron i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tokom sastanka na samitu NATO istakli "važnost slanja poruke jedinstva i snage" tokom ruske invazije na Ukrajinu.

Makron je pozdravio jučerašnji dogovor sa Turskom, koja je povukla svoju blokadu pridruživanju Švedske i Finske alijansi.

Lideri su razgovarali o potrebi pronalaženja načina da se dozvoli izvoz ukrajinskog žita. Dogovorili su se da nastave da koordiniraju i rade sa UN na postizanju uslova da se osigura bezbjednost luke Odesa i pomorskih konvoja u Crnom moru.

Odesa je glavna kapija za isporuke žitarica i njena blokada od strane Rusije ugrožava snabdijevanje hranom.