U svijetu gladuje više od 800 miliona ljudi: Suše, klimatske promjene, rat u Ukrajini

Situacija je posebno dramatična u Jemenu, Avganistanu i Južnom Sudanu – ali i na Madagaskaru te u zemljama istočne Afrike, gdje posljedice klimatske krize uzrokuju velike suše

10146 pregleda 11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Broj ljudi kojima prijeti glad nikada nije bio veći, upozorava organizacija "Pomoć gladnima u svijetu". Glavni razlog su suše i klimatske promjene, a rat u Ukrajini je dodatno podigao cijene hrane.

U svijetu gladuje oko 811 miliona ljudi, saopštila je njemačka organizacija "Pomoć gladnima u svijetu" (Welthungerhilfe).

Kako navode, nagli rast cijena hrane izazvao je krizu u mnogim zemljama. Klimatska kriza, oružani sukobi i pandemija već su prošle godine dramatično pogoršali situaciju s hranom na globalnom jugu, navodi organizacija.

Ruski napad na Ukrajinu znatno je pogoršao situaciju posljednjih mjeseci, navodi organizacija u novom izvještaju.

Pogođen globalni jug

Situacija je posebno dramatična u Jemenu, Avganistanu i Južnom Sudanu – ali i na Madagaskaru te u zemljama istočne Afrike, gdje posljedice klimatske krize uzrokuju velike suše. Ovo je "poziv na uzbunu da se konačno pojačaju napori u borbi protiv klimatskih promjena, koje vode sve ozbiljnijim humanitarnim krizama", stoji u godišnjem izvještaju.

Suše poput sadašnje na Rogu Afrike ili one od prošle godine na Madagaskaru pokazuju kobne posljedice klimatskih promjena, rekao je glavni sekretar Matijas Moge.

"Svako ko ima na raspolaganju nešto manje od tri dolara dnevno jednostavno ne može priuštiti udvostručene cijene hljeba."

Prema navodima "Pomoći gladnima u svijetu", povećanje cijena najviše pogađa one koji su već bili među najsiromašnijima. Prema izvještaju, cijene hrane već su prošle godine porasle za 28 odsto zbog "višestrukih kriza", a sada je rat u Ukrajini dodatno pogoršao stvari.

Klimatske promjene izazivaju glad

Iako je pandemija dovela do vanrednih situacija, u mnogim zemljama najveći pokretači gladi prošle godine bili su sve ozbiljniji efekti klimatskih promjena i sve veći broj oružanih sukoba, navodi Welthungerhilfe.

"Posljedice klimatske krize su nasilni sukobi koji podstiču glad. Njihov broj se ponovno povećao posljednjih godina. Ratovi imaju ogroman uticaj na prehrambeni sistem, na primjer, jer se pale polja, pljačkaju zalihe ili se ograničava prodaja žetve", piše u izvještaju.

Samo prošle godine ova organizacija je, prema sopstvenim navodima, podržala oko 16,6 miliona ljudi u 36 zemalja s 526 projekata. Najviše pomoći – ukupno 190,5 miliona eura - otišlo je za projekte u Africi.

Bonus video: