Iranska "moralna policija" ne uspijeva da kontroliše to šta žene nose na javnim mjestima. Zašto je se vlada ne odrekne? Smrt Mahse Amini gurnula je "moralnu policiju" u centar pažnje javnosti i dovela do novih protesta.
Mahsu Amini policija je uhapsila prošle nedjelje u Teheranu zbog njene odjeće. Pala je u komu dok je bila u pritvoru i dan nakon toga umrla u bolnici, prenijeli su iranski mediji. Njena smrt izazvala je bijes i, sudeći po video-snimcima na društvenim mrežama, dovela do antivladinih skupova i sukoba u desetinama gradova. Vlada predsjednika Ibrahima Raisija angažovala je snage bezbjednosti kako bi se suzbili demonstranti. Najmanje devet osoba ubijeno je u neredima u četvrtak, prenijela je novinska agencija Asošijeted pres.
"Iranske žene dobrovoljno nose hidžab", rekao je predsjednik u intervjuu za američku televiziju CBS u nedjelju, baš kad su ljudi počeli da izlaze na ulice. Njegova izjava u oštroj je suprotnosti sa desetinama fotografija i snimaka koji su, pod heštegom #MahsaAmini, nedugo nakon toga počeli da kruže internetom, prikazujući žene kako pale svoje marame kako bi osudile zakon o nošenju marama ili čak kako odsijecaju sebi kosu.
Koja je uloga "moralne policije"?
Zloglasna "Gasht-e-Ershad" (u doslovnom prevodu "patrola za usmjeravanje", odnosno nadaleko poznata "moralna policija"), dio je iranskih policijskih snaga čiji je zadatak da kontrolišu sprovođenje zakona o nošenju marama na javnim mjestima.
Već decenijama vlada u Iranu pokušava (i ne uspijeva) da prisili sve žene starije od doba puberteta da u javnosti nose pokrivku za glavu i široku odjeću. Uprkos ogromnom budžetu koji se troši na popularizaciju hidžaba kroz škole, nacionalne medije, javne događaje, kao i kroz podsticaje, mnoge žene u Iranu ipak pronalaze načine kako da prkose ultrakonzervativnim pravilima odijevanja. Milioni njih pomijeraju granice noseći pripijenu odjeću i koristeći maramu kao šareni modni dodatak koji otkriva mnogo kose.
Veliki dio iranskih društvenih zakona bazira se na državnom tumačenju šerijata koji zahtijeva da se i muškarci i žene pristojno odijevaju. Međutim, "policija morala“ cilja samo na žene.
One koje privede, ili dobijaju opomenu ili se, u nekim slučajevima, odvode u centar za "vaspitavanje i savjetovanje" ili u policijsku stanicu. One odatle moraju da pozovu nekog da im donese "odgovarajuću odjeću" kako bi ih pustili.
Koliko je uspješna "moralna policija"?
Patroliranje sa ciljem kontrolisanja "morala" postoji u različitim oblicima, i to još otkako su islamisti preuzeli vlast neposredno nakon revolucije 1979. godine. Neke umjerene i reformističke vlade bile su pomalo nesklone da kontrolišu odijevanje i ponašanja u javnim prostorima, ali kada je 2005. ultrakonzervativni Mahmud Ahmadinedžad preuzeo dužnost, "moralna policija" poprimila je današnji oblik i naziv, i povećala prisustvo na ulicama velikih iranskih gradova.
Otada se desetine aktivista bore protiv tih kontrola, a nekoliko njih trenutno je u zatvoru.
Raste nezadovoljstvo
Pod današnjom Raisijevom ultrakonzervativnom upravom, "moralna policija" postala je aktivnija, a mnogi video-snimci koji kruže internetom pokazuju i da je postala nasilnija. Kao reakcija na te promjene, hiljade žena počelo je da izlazi na ulice bez marama.
Nakon što je u julu postao viralan video na kojem žena moli jednog pripadnika zloglasne "moralne policije" da pusti njenu bolesnu ćerku, povećan je broj zahtjeva za raspuštanjem te policije.
Stotinjak religioznih žena počelo je javno - što se ne pamti - da govori protiv obaveznog hidžaba. Čak su i neke konzervativne javne ličnosti počele kritikuju zakon o nošenju marama govoreći da je imao suprotan efekat na javno ponašanje.
Osim polne diskriminacije, "moralna policija" naveliko je kritikovana i zato što patrolira samo u četvrtima u kojima živi srednja i radnička klasa, a zaobilazi krajeve gdje žive bogati. Mnogi kritičari kažu da, dok su obične žene progonjene zbog svog izgleda, bogate porodice, koje njeguju prisne veze sa vladajućima, na internetu pokazuju slike svojih raskošnih zabava na kojima se zajednički zabavljaju muškarci i žene, bez straha da će biti posljedica.
Kakve koristi uopšte ima država?
Održavanje skupe policijske jedinice koja neprestano izaziva bijes građana se izgleda mnogima čini neopravdanim. Raisijeva vlada bori se sa ozbiljnim problemima kao što su ogromna inflacija, međunarodne sankcije, suša i regionalne napetosti. Nezadovoljstvo javnosti u naglom je porastu. Posljednjih godina u Iranu je veoma često bilo nereda u raznim djelovima zemlje koji su prerastali u nasilje.
Uprkos tome, neki posmatrači ocjenjuju da Raisi nema izbora i da mora da zadrži te sporne snage. "Ako ukine ’moralnu policiju’, vlada u Teheranu zauvijek će izgubiti veliki dio svojih pristalica, a neće pridobiti podršku onih koji protestuju", ocijenila je nedavno novinarka Feršete Sadegi preko Tvitera. "Demonstrantkinje žele mnogo više od odbacivanja obaveznog hidžaba i nastaviće sa svojim zahtjevima".
Bonus video:
