Globalna kriza neproporcionalno pogodila žene

Žrtvuju svoje zdravlje da bi prehranile porodicu

Rastući troškovi života izazvani ratom u Ukrajini i pandemijom kovida-19 povećavaju nejednakost polova

19403 pregleda 0 komentar(a)
Aktivisti pozivaju na uzbunu zbog vladinih mjera štednje, Foto: Reuters
Aktivisti pozivaju na uzbunu zbog vladinih mjera štednje, Foto: Reuters

Kada je Kenijka Agnes Vačire osjetila bol u grudima prije skoro šest mjeseci, ova majka troje djece je to zanemarila misleći da je posljedica svakodnevnog mukotrpnog ručnog pranja veša u uličicama naselja Kavangvare u Najrobiju.

Tokom mjeseci, bol je prerastao u uporno stezanje u grudima, koje je često ostavlja bez daha.

Ipak, s obzirom na to da je inflacija u Keniji dostigla petogodišnji maksimum od 8,5 odsto, ova 48-godišnja samohrana majka kaže da ne može priuštiti da traži medicinsku pomoć, piše Fondacija Tomson Rojters (TRF).

”Odlazak kod ljekara nije opcija”, rekla je za TRF putem telefona Vačira, koja zarađuje oko 1.500 kenijskih šilinga (12,46 dolara) nedjeljno.

”Nemam zdravstveno osiguranje i ne mogu da priuštim ljekove, a visoka cijena goriva znači da je čak i plaćanje prevoza do bolnice preskupo.”

Od Kenije i Libana do Šri Lanke i Britanije, rastući troškovi života izazvani ratom u Ukrajini i pandemijom kovida-19 povećavaju nejednakost polova, kažu aktivisti za prava žena.

Rastuća inflacija povećava jaz među polovima
Rastuća inflacija povećava jaz među polovimafoto: Reuters

Žene su prinuđene da zanemare sopstveno zdravlje kako bi zadovoljile porodične potrebe jer inflacija smanjuje kućne budžete, ističu oni i upozoravaju da će se situacija dodatno pogoršati jer mnoge zemlje uvode mjere štednje.

Vangari Kinoti iz međunarodne dobrotvorne organizacije ActionAid kaže da su ugroženi svi aspekti zdravlja žena.

”Ono što vidimo da se dešava je da žene na kraju smanjuju broj i kvalitet obroka koje jedu svaki dan, i odriču se osnovne zdravstvene zaštite - kao što su zdravstvena njega za majke i proizvodi za menstruaciju - da bi kupile hranu”, kazala je Kinoti.

„Sa manje dostupne hrane, žene i djevojčice postaju 'amortizeri' domaćinstva, što znači da na kraju jedu posljednje i najmanje, sa ozbiljnim zdravstvenim i nutritivnim uticajima, posebno za trudnice i dojilje", dodala je.

Ekonomski šokovi

Dobrotvorne organizacije kažu da je globalna kriza troškova života neproporcionalno pogodila žene, koje obično zarađuju manje od muškaraca i preuzimaju više neplaćenih obaveza brige o domaćinstvu.

Siromašna domaćinstva se teško oporavljaju od gubitka prihoda i rastućih dugova zbog pandemije kovida-19 i ne mogu da izdrže dalje ekonomske šokove kao što je skok inflacije, poručuju aktivisti za prava žena.

U Africi, na primjer, 58 miliona ljudi je u opasnosti da sklizne u siromaštvo zbog kombinovanih efekata pandemije i rata u Ukrajini, prema podacima Ujedinjenih nacija.

“Žene su u nepovoljnom položaju zbog dugogodišnje rodne nejednakosti”, rekla je Kerolajn Deri iz orgainzacije Katoličke službe pomoći u Gani.

„Manje je vjerovatno da će biti na dobro plaćenom poslu, veća je vjerovatnoća da će biti njegovateljice, tako da nije iznenađujuće da su one prve koje žrtvuju svoje zdravlje“, dodala je Deri, koja se fokusira na zdravlje žena.

Kontraceptivne pilule poskupile 600 odsto od 2019: Bejrut
Kontraceptivne pilule poskupile 600 odsto od 2019: Bejrutfoto: Reuters

U Libanu, gdje je funta izgubila više od 90 odsto vrijednosti, cijene hrane porasle više od 11 puta, a preko 80 odsto stanovništva palo ispod granice siromaštva, žene se muče da plate skupe usluge zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, piše TRF.

Cijena tableta za kontrolu rađanja, na primjer, porasla je za više od 600 odsto od 2019.

Karin (26), koja radi kao prevodilac u Bejrutu, rekla je da više ne može da priušti tablete koje je uzimala za liječenje hormonskog poremećaja sindroma policističnih jajnika. Troškovi oralne kontracepcije iznose 12 odsto njene mjesečne zarade.

”Ovo je previše za mene finansijski jer moram da kupim hranu za dijete. Ako kupim tablete, to bi značilo manje hrane za moje dijete”.

Uticaj mjera štednje

U Šri Lanki, gdje je inflacija dostigla više od 60 odsto, 49-godišnja Siti Patima više ne može sebi da priušti liječenje Stiven-Džonsonovog sindroma - rijetkog, ozbiljnog poremećaja koji izaziva plikove i ljuštenje kože, a koji je uticao na njen vid.

Ova udovica sa dvoje djece, koja nema zdravstveno osiguranje, prestala je da ide u privatnu bolnicu radi liječenja prije skoro godinu dana nakon što su troškovi počeli da rastu do 15.000 šrilankanskih rupija (41,67 dolara) mjesečno.

”Vid je počeo da mi se popravlja tokom liječenja”, rekla je Patima za Fondaciju Tomson Rojters iz svog doma u prijestonici Kolombo.

”Ali obje moje djevojčice idu u školu, a izdržavamo se samo od penzije mog supruga. Putni troškovi i troškovi liječenja su bili preveliki. Kapci su mi sada slijepljeni i ne vidim ništa.”

TRF piše da zdravlje žena snosi najveći teret krize troškova života i u razvijenim zemljama. Studije sprovedene u Britaniji - gdje je inflacija dostigla 9,9 odsto - otkrile su da su žene takođe primorane da donose teške odluke.

Istraživanje koje je u junu sprovela dobrotvorna organizacija Young Women’s Trust otkrilo je da 30 odsto mladih majki ponekad gladuje da bi njihova djeca mogla da jedu.Taj procenat je porastao na 58 odsto samohranih majki.

Borci za rodna prava upozoravaju da će se situacija za zdravlje žena u mnogim zemljama vjerovatno pogoršati jer vlade u nedostatku novca pokušavaju da obuzdaju potrošnju kako bi vratile dug nastao tokom pandemije.