Teška godina za laurete nagrade za mir

I poslije Nobela borba za opstanak

Novinari Dmitrij Muratov i Marija Resa, uprkos tome što im je prošle godine uručeno prestižno međunarodno priznanje i dalje su suočeni sa represivnim naporima vlada da ih ućutkaju

18793 pregleda 4 komentar(a)
Marija Resa i Dmitrij Muratov na ceremoniji dodjele Nobelove  nagrade za mir u Oslu u decembru prošle godine, Foto: Beta/AP
Marija Resa i Dmitrij Muratov na ceremoniji dodjele Nobelove nagrade za mir u Oslu u decembru prošle godine, Foto: Beta/AP

Nobelova nagrada za mir uglavnom predstavlja snažan podsticaj za aktiviste ili međunarodne grupe koje rade na uspostavljanju mira i jačanju ljudskih prava, otvarajući im brojna vrata i promovišući ciljeve za koje se bore. Međutim, to ne funkcioniše uvijek tako, ističe agencija Asošijetid pres i kao primjer navodi dvoje prošlogodišnjih laureta.

Protekla godina nije bila laka za Dmitrija Muratova iz Rusije i Mariju Resu iz Filipina, koji su nagrađeni zbog “napora za očuvanje slobode izražavanja, koja je preduslov za demokratiju i trajni mir”. Oni se bore za opstanak njihovih medijskih organizacija prkoseći naporima vlade da ih ućutka.

Dmitrij Muratov
foto: REUTERS

Muratov, dugogodišnji urednik dnevnog lista “Novaja gazeta”, suočio se sa dodatnim pogoršanjem situacije za nezavisne medije u Rusiji nakon početka invazije na Ukrajinu 24. februara. Sedam dana kasnije “Novaja gazeta” je uklonila većinu izvještaja o ratu sa portala nakon što je na snagu stupio novi ruski zakon koji predviđa zatvorske kazne do 15 godina za objavljivanje informacija kojima se omalovažava ruska vojska ili se smatraju “lažnim”.

To može uključivati izvještavanje o civilnim stradanjima od strane ruskih snaga ili ruske gubitke na frontu, podsjeća AP i dodaje da su svi drugi veći nezavisni ruski mediji ugasili sajtove ili su blokirani. Mnogi ruski novinari su napustili zemlju, ali je “Novaja Gazeta odolijevala” štampajući tri izdanja nedjeljno, a u martu je dostigla broj od 27 miliona čitalaca. Ipak, 28. marta nakon dva upozorenja ruske medijske regulatorne agencije, list je objavio da obustavlja objavljivanje tokom rata. Međutim, jedna grupa novinara lista počela je novi projekat iz inostranstva, nazvavši ga “Novaja gazeta Evropa”.

Muratov je uspio da održi list tokom mnogih mučnih perioda od osnivanja 1993, a list je stekao priznanje, ali i brojne neprijatelje u Rusiji zbog kritičkog izvještavanja i istraga o kršenjima prava i korupciji. Šest novinara lista je ubijeno, ističe AP.

U aprilu, dok je Muratov bio u vozu čekajući da iz Moskve krene u Samaru, jedan muškarac ga je polio crvenom farbom koja mu je iritirala oči. On kaže da je muškarac uzviknuo: “Muratove, ovo ti je za naše momke!” Ni njegov list nije pošteđen. U septembru, sud je podržao zahtjev medijske regulatorne agencije da im ukinu licencu.

U žalbi na presudu, Muratov je tvrdio da bi regulatorna agencija trebalo da bude zadovoljna što se list više ne štampa, ali umjesto toga žele da “za svaki slučaj ispale još jedan metak” kako bi bili sigurni da je mrtav.

Nobelova medalja
foto: Beta/AP

U junu se dogodio svijetli trenutak, kada je njegova Nobelova nagrada prodata za 103,5 hiljada dolara, čime je postavljen novi rekord. Novac je otišao za pomoć ukrajinskoj djeci izbjeglicama, a Muratov je takođe u dobrotvorne svrhe donirao gotovinski dio Nobelove nagrade u iznosu od 500 000 dolara.

Na Filipinima pravni problemi Rese i njenog novinskog sajta Rapler pod bivšim predsjednikom Rodrigom Duterteom nijesu ublaženi njegovim napuštanjem funkcije 30. juna na kraju turbulentnog šestogodišnjeg mandata koji su aktivisti smatrali katastrofom za ljudska prava u azijskom bastionu demokratije.

Resin medijski sajt je bio među najglasnijim kritičarima Duterteove brutalne ofanzive protiv narkotika, u kojoj su stradale hiljade uglavnom sitnih švercera droge i koja je izazvala istragu Međunarodnog krivičnog suda o mogućim zločinima protiv čovječnosti.

AP podsjeća da su se tokom većeg dijela vladavine Dutertea, Resa u “Rapler” čiji je ona jedan od suosnivača 2012, borili protiv brojnih tužbi koje su prijetile da ugase sve popularniji portal a nju pošalju u zatvor. Svega dva dana prije nego što je Duterte stupio sa dužnosti, vladina regulatorna agencija je podržala odluku o ukidanju licence za rad na osnovu zaključka da je medij dozvolio stranom investitoru da stekne kontrolu što predstavlja kršenje ustavne zabrane o stranoj kontroli nad lokalnim medijima, što je Rapler opovrgao.

Resa je osuđena na zatvorsku kaznu od preko šest godina
Resa je osuđena na zatvorsku kaznu od preko šest godinafoto: Beta/AP

Krenula je bitka protiv gašenja a iz Raplera su poručili zaposlenima: “Ovo za nas nije ništa neuobičajeno: prilagodićemo se, preživjeti i napredovati”.

Dobili su podršku uticajnih osoba. “Rapler i Marija Resa govore istinu”, objavila je na Tviteru Hilari Klinton. “Gašenje portala u velikoj mjeri bi škodilo zemlji i njenom narodu”.

Oko nedjelju kasnije u julu, tokom prvih dana na vlasti predsjednika Ferdinanda Markosa Mlađeg, Apelacioni sud u Manili je potvrdio presudu za klevetu Resi i jednom bivšem novinaru “Raplera” u odvojenoj tužbi i izrekao zatvorske kazne od šest godina, osam mjeseci i dvadeset dana.

Njihovi advokati uložili su žalbe kako bi spriječili odlazak u zatvor i omogućili rad portala.

Norveški Nobelov komitet i predsjedavajuća Berit Reis Andersen su reagovali na presudu saopštenjem u kojem se navodi da ona “naglašava važnost slobodnog, nezavisnog novinarstva zasnovanog na činjenicama, koje štiti od zloupotrebe vlasti, laži i ratne propagande”.

Zapanjujući dolazak na vlast Markosa Mlađeg, sina diktatora koji je zbačen u prodemokratskom ustanku 1986. godine usljed rasprostranjenih kršenja ljudskih prava i pljačke, predstravlja novi udar realnosti o razmjerima dezinformacija i lažnih vijesti na društvenim mrežama sa kojima se “Rapler” i druge nezavisne medijske organizacije suočavaju na Filipinima.

Kritičari, kako navodi AP, njegovu ubjedljivu izbornu pobjedu pripisuju dobro finansiranoj onlajn propagandi, za koju kažu da je preinačila istoriju porodice Markos i naglasila snažan uticaj društvenih mreža u zemlji koja se smatra jednim od najvećih internet korisnika na svijetu.

Na pitanje o Resi i “Rapleru” prilikom posjete sjedištu Azijskog društva u Njujorku prošlog mjeseca, Markos Mlađi je kazao da se njegova administracija nikada neće miješati u sudske slučajeve. On nije pomenuo navode o medijskoj represiji njegovog prethodnika.

Privatno lice je podnijelo dvije tužbe za klevetu protiv nje, kazao je Markos, i dodao da je naređenje o zatvaranju rezultat kršenja zakona. “Sa Marijom Resom i “Raplerom” se dogodilo to da je utvrđeno da je to strano preduzeće”, kazao je Markos Mlađi. “To po našem zakonu nije dozvoljeno”.

Danas će u Oslu biti saopšten dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2022.