Nedavni bombaški napad u Istanbulu podsjetio na nasilje uoči napetih izbora 2015. i mogao bi rezultirati još jednom kampanjom turskog predsednika Tajipa Erdogana sa fokusom na bezbjednost, pa čak i sirijsku vojnu intervenciju uoči vjerovatno tijesnih izbora sljedeće godine.
Napad u kojem je stradalo šest osoba u prometnoj ulici u Istanbulu vratio je nacionalnu bezbjednost u političku agendu. Dogodio se sedam mjeseci prije izbora za koje se Erdogan nada da će produžiti njegovu 20-godišnju vladavinu uprkos dubokim ekonomskim problemima sa kojima se Turska suočava.
Analitičari su za Rojters kazali da će politički rasplet u velikoj mjeri zavisiti od toga da li je napad bio izolovani incident ili slijedi još nasilja. Međutim, u svakom slučaju, napad omogućava Erdoganu da pomjeri fokus javnosti sa inflacije koja je dostigla 85 odsto na teme koje su u prošlosti donosile politički profit.
Niz napada pripadnika Islamske države i kurdskih ekstremista uoči izbora u novembru 2015. godine uticali su na birače da pozitivno reaguju na Erdoganovu kampanju fokusiranu na bezbjednost, što je rezultiralo ubjedljivom pobjedom njegove AK partije.
Nakon što je Turska odmah optužila kurdske ekstremiste iz Sirije za posljednji napad, analitičari kažu da će Erdogan sada forsirati još jednu prekograničnu kampanju na sjeveru Sirije, nakon tri takva upada od 2016.
Jedan turski zvaničnik je juče kazao za Rojters da će Turska krenuti na mete u Siriji nakon okončanja operacija protiv turskih ekstremista na sjeveru Iraka.
Međutim, na opšte iznenađenje analitičara, grupe koju je Ankara optužila za napad - Radnička partija Kurdistana (PKK) i njen sirijski ogranak YPG - negirale su umiješanost, što je na društvenim mrežama pokrenulo pitanja o istinitosti zvanične verzije.
Naglašavajući tenzije u polarizovanoj zemlji, Devlet Bahčeli lider Partije nacionalističkog pokreta (MHP) od koje Erdogan zavisi za većinu u parlamentu, kritikovao je one za koje je kazao da tvrde da "vlada stoji iza napada u Ištiklal aveniji zbog predstojećih izbora", nazivajući ih "špijunima koji su među nama".
U maju je Erdogan kazao da razmatra još jednu vojnu operaciju na sjeveru Sirije, ali je ublažio retoriku nakon što su se Moskva i Vašington - koji imaju snage na terenu u Siriji - javno usprotivili toj ideji.
"Vlada će vjerovatno usvojiti ratoborni stav i pojačati protivterorističke kampanje, potencijalno uključujući više prekograničnih operacija u Iraku i Siriji", kazao je Emre Peker, evropski direktor Euroazija grupe.
Ukoliko uslijedi još napada, Peker očekuje rapidnu eskalaciju "protivterorističkih kampanja, naročito protiv PKK-a i YPG-a". Erdogan će vjerovatno osvojiti glasove nacionalističkih i konzervativnih birača, naveo je on.
PKK, koja je u Turskoj, Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji, klasifikovana kao teroristička grupa, vodi pobunu na jugoistoku Turske od 1984. YPG, koja se vodi istom ideologijom kao PKK, uspostavila je kontrolu nad značajnom teritorijom na sjeveru Sirije.
Međutim, dok Turska smatra YPG za prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, SAD sarađuju sa grupom u borbi protiv Islamske države u Siriji - što je glavni razlog tenzija između NATO saveznica.
Poričući ulogu u napadu u nedjelju, PKK se saopštila da napad ukazuje na "početak mračnog plana" i poziva sve "turske demokratske snage i javnost" da to prepoznaju.
YPG je incident nazvala "Igrom koju su osmislili Erdogan i AKP vlada" navodeći da on pokušava da nađe "izgovor kako bi dobio međunarodno odobrenje" za novi upad na teritorije pod kontrolom Kurda u Siriji.
Policija je privela i imenovala osumnjičenu za napad kao sirijsku državljanku, tvrdeći da je priznala da su je obučavali kurdski ekstremisti u Siriji i da je u Tursku ušla kroz sirijski grad Afrin.
Ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu kazao je da je Turska utvrdila da je naređenje izdato u Kobaniju na sjeveru Sirije - jednom od nekoliko gradova koji su provladini mediji ranije ove godine naveli kao potencijalnu metu turskog upada.
Međutim, jedan turski zvaničnik je takođe kazao za Rojters da mogućnost da Islamska država stoji iza napada nije potpuno isključena.
Erdogan, 68, prvi put je došao na vlast kao lider AK partije 2002, postao je premijer, a kasnije i predsjednik koji upravlja Turskom sa većim ovlašćenjima. Preživio je pokušaj vojnog puča 2016, podsjeća Rojters.
Najbliže izbornom porazu bio je u junu 2015. kada njegova partija nije osvojila većinu. Nakon toga je uslijedio prekid vatre između PKK-a i vlade, kada su izbili neki od najtežih sukoba.
Na ponovljenim izborima u novembru - nakon talasa nasilja i dva velika bombaška napada Islamske države - AK partija je ubjedljivo pobijedila, navodi britanska agencija.
Erdoganov fokus na bezbjednost mogao bi skrenuti pažnju sa mračne ekonomske situacije uoči izbora naredne godine.
Inflacija je na najvećem nivou u posljednje 24 godine, dok je turskoj liri dramatično pala vrijednost.
Analitičari smatraju da Erdogan sprovodi neodržive monetarne olakšice u naporu da smanji troškove zaduživanja i podstakne izvoz, investicije i zaposlenost.
Međutim, istraživanje sprovedeno u oktobru pokazalo je da je stopa podrške Erdoganu porasla od avgusta. Istraživači to pripisuju spoljnopolitičkim uspjesima, poput njegove uloge u posredovanju postizanja sporazuma za izvoz ukrajinskog žita, kao i fiskalnim stimulansima.
Bonus video:
