Globalni strah da bi se rat u Ukrajini mogao preliti preko granica te zemlje juče je popustio nakon što su Poljska i NATO saopštili da je raketu koja je usmrtila dvoje ljudi u poljskom selu vjerovatno ispalila ukrajinska vazdušna odbrana i da se ne radi o ruskom napadu.
Međutim, incident koji se sada uglavnom smatra nesrećnim slučajem, pokazao je kako i najmanja greška na periferiji konflikta može brzo gurnuti NATO i Rusiju u oružani konflikt, navodi "Forin polisi" (FP).
Predsjednik SAD Džo Bajden i drugi lideri NATO-a i održali su juče u Indoneziji, gdje se održava samit G20, hitan sastanak povodom incidenta u Poljskoj. U Briselu, glavno tijelo NATO-a za donošenje odluka, Sjevernoatlantski savjet, istovremeno je održalo hitan sastanak kako bi razgovarali o jedinstvenom odgovoru Alijanse.
Čak i ako je zalutala ukrajinska raketa vjerovatni krivac, zemlje NATO-a su odmah stale u odbranu Ukrajine i ponovile podršku Kijevu u njegovoj borbi protiv ruske invazije.
"Nemamo naznaka da je ovo rezultat namjernog napada", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. "Ali da budem jasan. Ovo nije krivica Ukrajine. Rusija snosi krajnju odgovornost jer nastavlja svoj nezakoniti rat protiv Ukrajine.
Stoltenberg je naglasio da je istraga i dalje u toku, a NATO lideri čekaju konačni ishod.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insisitrao je juče da je uvjeren da eksploziju u Poljskoj, u kojoj je stradalo dvoje ljudi nije izazvala ukrajinska raketa. "Siguran sam da to nije bila naša raketa", kazao je on za ukrajinske medije. On je kazao da vjeruje da je eksploziju izazvala ruska raketa i dodao da svoje zaključke zasniva na podacima ukrajinske vojske "kojoj vjeruje".
Ukrajinski predsjednik je takođe kazao da smatra da Ukrajini treba omogućiti pristup mjestu eksplozije. "Da li imamo pravo da budemo dio istraživačkog tima? Naravno", kazao je on.
Mada je poljski predsjednik Andžej Duda kazao da postoje "mnoge indikacije" da je raketu ispalila ukrajinska vazdušna odbrana i da je ona "nažalost pala na poljsku teritoriju", poljski premijer Mateuš Moravjecki je kazao da ne isključuje mogućnost da je incident "provokacija od strane Rusije".
Američki i evropski zvaničnici su u izjavama za medije juče kazali da incident u Poljskoj zamalo nije izazvao vojni sukob Rusije i NATO-a. Nekoliko vodećih zvaničnika Alijanse u utorak su odmah izdali saopštenja u kojima osuđuju Rusiju zbog lansiranja rakete koja je pogodila Poljsku, da bi kasnije povukli takve izjave nakon što su objavljeni rezultati preliminarne istrage.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je juče da je nekoliko država iznijelo "neosnovane izjave" o ruskoj umiješanosti "a da prethodno nijesu uopšte znali šta se dogodilo".
"Bili smo svjedoci još jedne histerične panične rusofobne reakcije, koja je nije bila zasnovana na realnim podacima", kazao je Peskov novinarima.
Međutim, portparol Vladimira Putina je istakao da je Bajden ispoljio "uzdržanost" u reakciji. U prvim komentarima Bajden je, kako podsjeća Rojters, kazao da prve procjene ukazuju da je malo vjerovatno da je raketa ispaljena iz Rusije.
"Još jednom, želim da pozovem da se obrati pažnja na prilično uzdržanu reakciju Amerikanaca, koja je bila u suprotnosti sa potpuno histeričnom reakcijom poljske strane i niza drugih država", kazao je Peskov.
Na pitanje da li su zvaničnici iz Rusije, Sjedinjenih Država i NATO-a koristili liniju za vanredne situacije dizajniranu za sprečavanje nuklearne eskalacije, Peskov je kazao da on nije upoznat da je bilo takvih kontakata.
Slučajni ruski udar na teritoriju Poljske mogao bi izazvati oštre osude, diplomatske mjere ili raspoređivanje dodatnih NATO snaga na istočni obod Alijanse, ističe "Forin polisi". Namjerni ruski napad na NATO teritoriju mogao bi izazvati oštriji vojni odgovor NATO-a i dovesti do aktiviranja člana 5, koji poziva na kolektivnu odbranu protiv agresora u slučaju napada na jednu članicu.
Još jednom, želim da pozovem da se obrati pažnja na prilično uzdržanu reakciju Amerikanaca, koja je bila u suprotnosti sa potpuno histeričnom reakcijom poljske strane i niza drugih država, kazao je Peskov
"Ovakav razvoj događaja dodatno naglašava potrebu sa kanalima komunikacije između SAD, NATO i ruske vojske", kazao je za FP Mik Malroj, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane.
"Iako se vjerovatno radi o tragičnoj greški Ukrajinaca, ona se ne bi dogodila da nije bilo nezakonite i neisprovocirane ruske invazije na suverenu državu Ukrajinu", dodao je on.
NATO klauzula o kolektivno odbrani - poznata kao član 5 - aktivirana je samo jednom u 73-godišnjoj istoriji Alijanse, nakon terorističkih napada 11. septembra na SAD.
"Član 5 ne funkcioniše po automatizmu", kazao je Džim Taunsend, bivši pomoćnik ministra odbrane za evropsku i NATO politiku. "Čak i da Poljska dođe i kaže "napadnuti smo" na Sjeveroatlantskom savjetu je da odluči da li je to istina".
Članice NATO-a, uključujući i SAD, pojačale su vojno prisustvo na istočnom obodu Alijanse kao odgovor na rusku invaziju u Ukrajini, uključujući i osam multinacionalnih borbenih grupa i ubrzale su tempo vojnih vježbi.
Kao odgovor na rusku invaziju, SAD su povećale broj američkih vojnika u Evropi na preko 100 000 prvi put u posljednjih nekoliko decenija. Mnogi od njih nalaze se u Poljskoj, svega nekoliko milja od mjesta eksplozije u utorak.
Strah i nevjerica u Pševodovu
Nekoliko sati nakon što je očigledno zalutala raketa posijala smrt u njihovom selu, stanovnici Pševodova na jugoistoku Poljske, borili su se juče sa spoznajom da se rat na njihovom pragu u svakom trenutku može preliti preko granice.
Za mnoge, strah i nevjerica su preovladavali mada su u razgovoru za Rojters neki od njih izrazili olakšanje što je raketa koja je usmrtila dvoje njihovih susjeda bila nesrećan slučaj izazvan ukrajinskom protivvazdušnom odbranom a ne ruskim napadom.
"Svi smo uvijek svjesni da smo odmah nadomak granice i da bismo u oružanom sukobu sa Rusijom bili na direktnom udaru", kazao je za Rojters Gšegorš Drevik, gradonačelnik Dolhobižova u čijem sastavu je selo Pševodov.
"To je najveći strah. Ako je ovo greška Ukrajinaca, onda ne bi trebalo da bude većih posljedica, ali ja nijesam ekspert u toj oblasti".
Mnogi roditelji u Pševodovu juče nijesu poslali djecu u školu, dok su drugi procjenjivali štetu na zgradama od eksplozija, koja se dogodila u sušnici za žito na farmi od 2500 hektara oko šest kilometara od granice sa Ukrajinom.
"Užasnuta sam, ljudi koje smo dobro poznavali su poginuli", kazala je za Rojters Joana Magus profesorica poljskog jezika i lokalnoj osnovnoj školi, koja se nalazi svega 100 metara od mjesta eksplozije.
Žrtve eksplozije su dvojica radnika na farmi, jedan od 58 a drugi od 62 godine, kazala je direktorica škole Eva Bira.
"U početku sam pomislio da je eksplodirao bojler, ali kada se ispostavilo da je raketa, skoro sam se onesvijestio", kazao je 30-godišnji radni na farmi Mateuš Zub, čija je smjena trebalo da počne nekoliko sati nakon eksplozije.
"To se moglo dogoditi meni", kazao je on za Rojters.
Mještanka, 24-godišnja Kinga Kancir, kazala je da je jedan stradali radio kao čuvar a drugi je bio vozač traktora.
"Ovo je teško prihvatiti", kazala je ona za agenciju Asošijetid pres. "NIšta se nije dešavalo, a onda iznenada, postajemo svjetska vijest".
Nakon neprospavane noći, Bira je odlučila da otvori školu.
"Rekla sam roditeljima da ne vidim razlog za zatvaranje škole, ali se djeca nijesu pojavila. Izgleda da su ih roditelji iz straha zadržali u kućama".
Strahovi od prelivanja rata prisutni su i u drugim zemljama koje se graniče sa Rusijom i Ukrajinom. U Litvaniji juče je takođe preovladavalo olakšanje pošto je objavljeno da se najverovatnije radi o zalutaloj raketi ispaljenoj sa ukrajinske strane.
"Da je bilo namjerno, onda bi to značilo širenje rata, ali pošto nije mislim da neće biti prelivanja. Ovo će se riješiti", kazao je stanovnik Viljnusa, Arminas Tarciaukas.
U Pševodovu, Bira je kazala da je zabrinuta zbog psihološkog uticaja eksplozije na njene učenike.
"Od početka rata mi analiziramo opasnost. Nedavno je to počelo da jenjava, a pogledajte gdje smo sada", kazala je ona.
"Ovo je užasavajuće".
Bonus video:
