PAMETNI TELEFONI I IZBORI

Je li Stiv Džobs svijetu dao Donalda Trampa?

Da su isti kandidati bili suparnici na izborima prije više od jedne decenije vrlo je moguće da bi ishod bio drugačiji
67 pregleda 1 komentar(a)
Stiv Džobs, biografija, Foto: Reuters
Stiv Džobs, biografija, Foto: Reuters
Ažurirano: 03.02.2019. 14:16h

Pobjeda kandidata republikanaca Donalda Trampa na prošlogodišnjim izborima u trci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država iznenadila je kako javnost u toj zemlju, tako i u cijelom svijetu. Svoje iznenađenje nisu krili ni protivkandidatkinja iz redova demokrata Hilari Klinton, kao i svi njeni saborci i pristalice, koji su bili gotovo sigurni da će supruga bivšeg predsjednika SAD-a Bila Klintona biti prva žena koja je postal predsjednik trenutno najmoćnije zemlje svijeta.

Da su isti kandidati bili suparnici na izborima prije više od jedne decenije vrlo je moguće da bi ishod bio drugačiji. Ono što je po mišljenju kolumniste Vašington Posta Dejvida Von Drehlea imalo ogroman uticaj na pobjednički rezultat Trampa jesu društvene mreže poput Tvitter-a i Facebook-a koji su umnogome pomogli u komunikaciji između republikanskog kandidata i njegovih eventualnih glasača.

U njegovom osvrtu na ovaj slučaj se kaže da je dokazani preduzetnik iskoristio blagodeti savremenog svijeta i upravo oglašavanjem na društvenim mrežama uspio da privuče ogroman broj glasova koji su mu pomogli da postane 45. predsjednik u istoriji SAD-a.

Drehle je u svojoj kolumni čak otišao nekoliko vjekova unazad i napravio interesantno poređenje, tačnije u XV vijek gdje je smjestio Miča Mek Konela, sadašnjeg lidera većine u američkom Senatu, videći ga kao katoličkog sveštenika benediktinskog manastira. Posao sveštenika iz tog perioda je bio i da nadgleda proizvodnju rukopisnih Biblija od strane monaha u svešteničkom skriptorijumu.

Upravo je u tom periodu Guteberg, u njemačkom gradu Majncu, osmislio mašinu koja može da štampa Biblije ili bilo koji drugi dokument, brzo i jeftino, koristeći pokretna metalna slova i ulje na bazi mastila, što je katoličkom svešteniku dalo do znanja da nakon tog izuma ništa više neće biti isto.

Kada je Apple predstavio svoj prvi smartphone 2007. godine, kompanija je izazvala komunikacijsku revoluciju koja će vjerovatno biti transformativna kao Gutenbergova. Priroda takve promjene tresla je institucije kulture i društva u svijetu, kaže se u kolumni.

“Tadašnja suština štampe bila je njena sposobnost da prenese informacije koje će omogućiti posjedovanja i čitanja Biblije, a rezultat je bio Reformacija. Naučnici su mogli da zabilježe svoja zapažanja, da dijele sa drugim naučnicima i pronalaze svoje inovacije sa drugim pronalazačima, a rezultati su naučne i industrijske revolucije, pa su i filozofi tada mogli lakše širiti svoje ideje aktivistima”, ističe se u kolumni u kojoj se jasno pokazuje sličan uticaj štamparije u 15. i smartphona-a u 21. Vijeku.

Po Drehleu jedna stvar je jasna nakon izbora 2016. godine, a to je da su to prvi američki izbori u kojima su dominirale mobilne komunikacije i društvene mreže.

“Snaga tradicionalnih partijskih lidera potiče iz njihove sposobnosti da naprave i kontrolišu veze što je inače izuzetno teško ostvariti. Dobra stranka kontroliše vezu između kandidata i linije na glasačkom listiću. Kontrolišu se pristupi ključnim donatorima, koji mogu otvoriti vrata medijima, a kroz ove i druge veze partija posreduje u najvažnijoj vezi od svih, a to je između kandidata i birača”, navodi kolumnista.

Drehle dalje navodi da se na izborima mogao vidjeti način na koji je Tramp širio svoj uticaj putem pametnog telefona. Milioni Trampovih sledbenika na Tvitter-u i Facebook-u postajali su potencijalna podrška novom američkom predsjedniku. Njegovi pristalice osjećali su ličnu i autentičnu vezu koja nije ostavljala mjesta za posredovanje od strane elite, navodi se u kolumni.

Mogućnost kontraefekta i drugih opcija

Međutim, Drehle ističe da pametni telefoni i komunikacija preko društvenih mreža sa svojim pristalicama mogu imati i kontraefekat. Mek Koneli i njegove kolege republikanski senatori mogli bi se upitati šta za njih sve može znači ova revolucija. On navodi da je realna opcija da se korisnici društvenih mreža “uhvate” za svog lidera stranke i po teškim pitanjima kao što su dug, porez i imigracija, pa se postavlja pitanje da li postoji zaštitita od kritičara koji se mobilišu dodirom ekrana? Naravno da ne postoji ističe Drehle.

Kolumnista navodi i opciju po kojoj bi predsjedniku mogle pomoći Demokrate da se zaštiti kroz svoje zakonodavno minsko polje, ali da konzervativni Mek Konel nikada nije pristajao na kompromis, jer je njegova posvećenost Republikanskoj partiji čista i trajna kao obećanje monaha.

Izbori u Crnoj Gori i nezabilježena cenzura internet servisa

Moderna tehnologija je sigurno imala veliki uticaj na predsjedničke izbore u SAD-u, dok je u Crnoj Gori na parlamentarnim izborima zabilježen jedinstven slučaj kada je u pitanju korišćenje internet usluga.

Na izborni dan u Crnoj Gori već uzdrman navodnim pokušajem državnog udara, zabilježen je presedan kada je Agencija za elektronske komunikacije naložila svim telekomunikacionim operaterima u Crnoj Gori da isključe mogućnost korišćenja aplikacija Viber, WhatsApp i drugih sličnih servisa jer su te aplikacije kako je tada navedeno “upotrijebljene za neželjenu komunikaciju s korisnicima”.

Objašnjenje za ovu odluku je tada bilo da je ova odluka Agencije uslijedila pošto su građanima Crne Gore počele da stižu propagandne poruke iz Velike Britanije i Kine.

Viber i WhatsApp kompanije su tada navele da nisu ustupale podatke o svojim korisnicima i da poštuju najstrožije bezbjedonosne standarde i procedure zaštite korisnika i njihovih podataka.