Kina može biti "korisna za mir u Ukrajini i nezaobilazna je u stvaranju novog svjetskog poretka", objašnjavaju zvaničnici u sjedištu EU pred odlazak u Peking francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji je danas izjavio da je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim razgovarao o "diplomatskim naporima za samit o miru".
Zelenski je vrlo oprezno reagovao na plan kineskog predsjednika Si Đinpinga za obustavu rata u Ukrajini i, štaviše, pozvao je kineskog vođu da posjeti Kijev.
Kineski plan za obustavu sukoba u Ukrajini su posebno Amerikanci dočekali "na nož", kažu da bi to značilo da ruske snage ostaju na položajima koje su agresijom zauzele unutar Ukrajine. Vašington je pojačao pomoć i isporuke oružja Kijevu da bi se, ako ne nanio poraz ruskim snagama, a ono jako oslabile i primoralo Moskvu na "uslove Kijeva za mir".
To vrlo uočljivo misli i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen koja u isto vrijeme kad i Makron putuje u Peking, a ima i slične poglede kao Vašington i dodatno je jako zaoštrila stavove prema Kini, kako to ocjenjuju analitičari u EU .
Fon der Lajen, koju u Vašingtonu vide i kao budućeg generalnog sekretara NATO, je optužila Peking da želi da izmijeni svjetski poredak da bi svijetu nametnula svoju prevlast i zato je čelnica EK predložila da EU preispita svoje posebno ekonomske veze i politiku investicija prema Kini.
Izvori Jelisejske palate, francuskog predsjedništva u Parizu, su predočili da Makron, u pratnji moćne privredne delegacije, ide u Peking "zato što je Kina jedina zemlja na svijetu koja je u stanju da utiče odmah i temeljito na razvoj sukoba u Ukrajini" i otud se susret vođa Francuske i Kine vidi i kao valjana prilika da se "razmotri srednjoročno rješenje za rat".
Sve zapadne zemlje zahtijevaju jedino da Kina ne isporučuje oružje Rusiji i to su u posjetama Pekingu najprije poručili Olaf Šolc, kancelar Njemačke kojoj je Peking glavni ekonomski partner, kao i španski premijer Pedro Sančes.
Novi kineski premijer Li Ćijang je upravo poručio da se "Kina protivi protekcionizmu u trgovini i prekidu linija snabdijevanja, a želi da obezbijedi neometane veze industrijskih i lanaca snabdijevanja", čime je jasno ciljao na trgovinski rat koji je Vašington poveo protiv Kine.
Kineski premijer je osudio "grupna sukobljavanja, novi hladni rat i prekogranične sankcije i zakone", što su zapadni analitičari ocijenili da Kina brani stav da je rat u Ukrajini rat Zapada protiv Rusije, iako se zalaže za teritorijalni integritet država i poštovanje međunarodnog prava.
Takođe se ukazuje da se kinesko gledanje na današnje burne svjetske promjene temelji na poruci Si Đinpinga prilikom susreta u Moskvi s Vladimirom Putinom da je "međunarodna zajednica priznala da ne može neka zemlja imati prevlast nad drugima, da model vladavine ne može biti svjetski, da nijedna zemlja ne može diktirati kakav će biti međunarodni poredak".
U Americi i Evropi su donekle različiti pogledi kad je riječ o politici prema Kini koja, kako zaključuje list "Azija tajms" "nastoji da odigra ulogu glavnog pregovarača u prelasku na multipolarni svjetski poredak".
Kina u tome ima podršku mnogih zemalja izvan zapadne sfere uticaja a takođe sve moćnije svjetske sile Indije, koja smatra da se urušio svjetski poredak nastao poslije drugog svjetskog rata i da sad svi moraju imati pravo da učestvuju u izgradnji novog ustrojstva svijeta.
Bonus video:
