VIŠEDECENIJSKI ISTORIJAT KRIZE NA POLUOSTRVU

Deset stvari koje treba da znate o Kimovoj Koreji

Višegodišnja izolacija ostavila je vidljive posljedice po privredu Sjeverne Koreje, a građani zbog toga i danas ispaštaju. Početkom devedesetih, oko 300.000 ljudi umrlo je od gladi. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, trećina stanovništva hronično je neuhranjena, a sanitarne i medicinske usluge u zemlji imaju velike nedostatke
217 pregleda 14 komentar(a)
Sjeverna Koreja, Foto: Reuters
Sjeverna Koreja, Foto: Reuters
Ažurirano: 08.09.2017. 19:25h

Provokacije ne prestaju, broj nuklearnih proba sve je veći. Zabrinutost je velika, a situacija ne baš uvijek najjasnija. Saznajte deset najvažnijih činjenica o Severnoj Koreji, zemlji koja je u centru pažnje svjetske politike.

Posljednja komunistička diktatura na svijetu trenutno je u centru pažnje svjetske politike. Sjeverna Koreja nalazi se na korejskom poluostrvu i graniči se na sjeveru s Kinom i nešto malo Rusijom. Južna granica definiše se kao „demilitarizovana zona“. Još od Korejskog rata pedesetih godina prošlog vijeka, oko 250 kilometara duga i oko četiri kilometra široka linija granice razdvaja dvije zemlje – Sjevernu i Južnu Koreju.

Kakve veze ima Korejski rat sa aktuelnim konfliktom?

Korejski rat od 1950. do 1953. još uvijek je prisutan u kolektivnoj svijesti Sjevernokorejaca zato što Pjongjang sve čini da se to sjećanje održi. Propaganda Sjeverne Koreje protiv Sjedinjenih Američkih Država veoma je efikasna, između ostalog i zato što su savezničke sile vodile Korejski rat bez imalo obzira prema civilima. Tokom tri godine borbi SAD kontinuirano su bombardovale Sjevernu Koreju, pri čemu je stradala petina stanovništva.

Vrhovni komandant savezničkih snaga, američki general Daglas Mekartur, u to vrijeme je čak predlagao da se na Koreju baci „30 do 50“ atomskih bombi, ali za tadašnjeg predsjednika SAD Dvajta Ajzenhauera to je bila isuviše drastična solucija. Ljudi i danas osjećaju posljedice rata i može se reći da on nikada i nije završen. Prekid vatre prije 64 godine samo je zamrznuo sukob. Oko 30.000 američkih vojnika stacioniranih u Južnoj Koreji i redovne vojne vježbe sa južnokorejskim trupama, izolovani sjeverni susjed doživljava kao neprekidnu prijetnju.

Kako je u Sjevernoj Koreji običnim građanima?

Višegodišnja izolacija ostavila je vidljive posljedice po privredu Sjeverne Koreje. Građani zbog toga i danas ispaštaju. Početkom devedesetih, oko 300.000 ljudi umrlo je od gladi. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, trećina stanovništva hronično je neuhranjena, a sanitarne i medicinske usluge u zemlji imaju velike nedostatke. Oštra i ekstremna klima sa poplavama i sušnim periodima otežava poljoprivredne aktivnosti.

Zemlja je orijentisana na uvoz. Međutim, zbog zategnutih spoljnopolitičkih odnosa i sankcija, Sjeverna Koreja trguje samo s nekim partnerima, recimo sa Kinom ili Iranom. Međunarodne humanitarne organizacije pokušavaju da Sjevernoj Koreji dopreme pomoć, a Svjetski program za hranu trenutno podržava Sjevernu Koreju sa preko dvije milijarde eura.

Da li se režim zaista ponaša iracionalno?

Nema sumnje u to da je Kim Džong Un (33) nesavjesni i nasilni vladar, čovjek koji po svaku cijenu želi da zadrži vlast u posljednjoj komunističkoj diktaturi na svijetu. Ipak, on nije neuračunljiv: ponaša se bezobzirno, ali ima strategiju. Učvrstio je svoju moć u državi, partiji i vojsci, a potencijalne rivale, poput polubrata ili tetka Janga Songa Teka, potisnuo je u stranu.

Njegov atomski i raketni kurs je racionalan i dosljedan, iako je njegov osnovni cilj: održavanje sistema. Kimu nuklearno oružje nije potrebno kao sredstvo za vođenje rata, već kao sredstvo odvraćanja. Kada su u pitanju pregovori, on želi da bude ravnopravan sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako susjedna Južna Koreja vidi situaciju?

Južnokorejski ustav iz 1987. predviđa mirno ujedinjenje dvije Koreje, bazirano na slobodi i demokratiji. Ali čak ni takozvana „sunčana politika“" Kima Daea Junga početkom 21. vijeka, niti strožije držanje njegovih prethodnika, nisu doveli do napretka u približavanju dvije zemlje.

Nakon političkih previranja u Južnoj Koreji, Mun Je je u maju 2017. imenovan za predsjednika. On se zauzima za politiku razumijevanja zasnovanu na sporazumima sa Sjevernom Korejom i najavljuje distanciranje od Sjedinjenih Američkih Država. Sjeverna Koreja do sada nije reagovala na pozive Južne Kureje na pregovore. Proizvoljna politika Sjedinjenih Američkih Država na Korejskom poluostrvu otežava posao južnokorejskom predsjedniku. Mun se sve više trudi da njegova zemlja, zbog sukoba na međunarodnom planu, ne postane politički zarobljenik.

Kako bi izgledao vojni sukob?

Uz dva naoružana dijela Koreje stoje saveznici iz Korejskog rata – a oni su i sami među sobom rivali: Sjevernu Koreju podržava Narodna Republika Kina, a Južnu Sjedinjene Američke Države. U sukob bi vjerovatno bili uključeni i Japan, Rusija, a preko NATO i – Njemačka. Ukoliko bi došlo do rata između Sjeverne i Južne Koreje, u veoma kratkom vremenu stradalo bi oko milion ljudi i to bez da se upotrebi atomsko oružje.

Južnokorejska prijestonica Seul u kojoj živi deset miliona stanovnika, samo 60 kilometara je udaljena od granice sa Sjevernom Korejom – dakle, u dometu je artiljerijskog oružja. Sjeverna Koreja imala je na raspolaganju decenije da vojne objekte ukopa i obezbijedi. Čak ni vojna sila poput SAD ne bi bila u stanju da svu njihovu artiljeriju pravovremeno neutrališe. Pored atomskog, Kim posjeduje i tone hemijskog i biološkog oružja. Dugoročno gledano, Sjeverna Koreja ne bi mogla da dobije rat, ali bi cijelo poluostrvo u slučaju sukoba doslovno bilo sravnjeno sa zemljom.

Kako je Donald Tramp promijenio odnos SAD prema Koreji?

Američka politika kada je u pitanju Sjeverna Koreja znatno se promijenila nakon inauguracije predsjednika SAD Donalda Trampa. Upravo s početkom njegovog mandata, sudbina američkog mladića Ota Varbira – koji je zato što je uzeo jedan poster završio u zatvoru u jSevernoj Koreji – izazvala je veliku uznemirenost. Nakon što je mladić iz sjevernokorejskog zatvora prebačen u SAD, tragovi fizičkog zlostavljanja bili su očigledni.

On je preminuo samo par dana nakon dolaska u SAD. A na najnovije provokacije sa lansiranjem raketa, Trampova reakcija bila je žestoka. Reagovaćemo „vatrom, bijesom i silom“ ukoliko Sjeverna Koreja nastavi sa raketnim probama, rekao je američki predsjednik, koristeći retoriku sličnu onoj koju koristi i Kim Džong Un. Obje strane su se umirile nakon međunarodnih apela. Ipak, nakon samo nekoliko dana, Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu vježbu sa Južnom Korejom. Gotovo istovremeno, Sjeverna Koreja navodno je testirala hidrogensku bombu.

Zašto Kina oklijeva da izvrši pritisak na Sjevernu Koreju?

Zapad očekuje od Kine da pooštri sankcije Sjevernoj Koreji. To se prije svega odnosi na isporuku nafte. Kineske vlasti to odbijaju i nastavljaju da isporučuju naftu i hranu, definišući to kao „humanitarnu pomoć“. Kina je ipak prihvatila sankcije UN koje, između ostalog, zabranjuju isporuke uglja. Inače, nejasno je koliko Kina zaista ima uticaja na Sjevernu Koreju.

Uprkos upozorenjima Pekinga, Pjongjang je izveo brojne nuklearne probe. Kina se plaši promjene režima u Sjevernoj Koreji, posebno ako bi to bilo povezano s ponovnim ujedinjenjem sa Južnom Korejom. Tada bi korejsko poluostrvo u potpunosti potpalo pod uticaj SAD, a američki vojnici bili bi direktno na kineskoj granici. To bi za vlast u Pekingu bila prava noćna mora.

Da li je Rusija više od samo mirnog posmatrača?

Stav Moskve jeste da ispaljivanje balističkih raketa predstavlja ozbiljnu prijetnju za brodove i avione u regionu, a to je i prijetnja civilima. Rusija dijeli oko 17 kilometara granice sa Sjevernom Korejom. S druge strane, Rusija upozorava Sjedinjene Američke Države na opasnost od vojne akcije i ne želi da se sukob na korejskom poluostrvu rješava oružjem. Kada su u pitanju sankcije Sjevernoj Koreji, Kremlj se još drži po strani.

Ipak, suspendovana je sva ekonomska saradnja s Pjongjangom, u skladu s rezolucijom UN. U Moskvi ipak postoji spremnost da se, ukoliko je to potrebno, sjevernokorejski režim osnaži. Jedna ruska turistička agencija je krajem avgusta nudila putovanja u Sjevernu Koreju. Pri tom su u jutarnjem programu ruske televizije cijele sedmice prikazivane reportaže koje su predstavljale ljepote Sjeverne Koreje.

Šta rade Ujedinjene nacije?

Proteklih godina Ujedinjene nacije predlagale su opsežnu strategiju za saradnju sa Sjevernom Korejom u narednih pet godina. U saradnji s Kimovom vladom, želi se da se zemlja definiše kao „razvojni cilj“ UN, a sve kako bi došlo do njenog društvenog i privrednog napretka. Po svemu sudeći, stav međunarodne zajednice prema režimu Sjeverne Koreje nakon posljednjih provokacija veoma je složen. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija donio je početkom avgusta Rezoluciju kojom su pooštrene sankcije toj zemlji.

Zabranjen je izvoz uglja, gvožđa, kao i ribe i morskih plodova, a povučena joj je i dobit od izvoza u vrijednosti od oko milijardu američkih dolara. Pored toga, brojne organizacije stavljene su na „crnu listu“ UN, između ostalih i sjevernokorejska banka za spoljnu trgovinu.

Kakve izglede ima diplomatija?

Diplomatski odnosi sa Sjevernom Korejom su sami po sebi izazov. Još tokom pregovora šest zemalja, Sjeverna Koreja pokazala se sposobnom da vodu skrene na svoju vodenicu. Sa Kinom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom i Južnom Korejom već šest godina se pregovara o obustavljanju atomskog programa. Eksperti razmatraju takozvano „dvostruko zamrzavanje“: Sjeverna Koreja bi zamrzla, odnosno obustavila, atomske i raketne probe, a Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja odustale bi od zajedničkih vojnih vježbi. Seul i Vašington su to do sada odbijali. Obustavljanje atomskog programa svakako bi bilo skupo za Pjongjang. Moguća cijena: bilateralni dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o mirovnom sporazumu koji bi zamijenio Sporazum o prekidu vatre iz 1953. Problem je u tome što bi Južna Koreja zauzvrat u svom ustavu morala da prizna Sjevernu Koreju. Vašington više ne bi imao pravo da angažuje američke trupe u Južnoj Koreji, pa bi dominantna uloga Sjedinjenih Američkih država u azijsko-pacifičkom području znatno oslabila.

Preporučujemo za Vas