Američki predsjednik Džozef Bajden i presjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti postigli su načelni dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja u iznosu od 31 hiljadu 400 milijardi dolara, prenosi Glas Amerike.
"Predsjedavajući Mekarti i ja postigli smo načelni dogovor o budžetu. Riječ je o važnom iskoraku koji smanjuje potrošnju, a istovremeno štiti važne programe za zaposlene i razvija ekonomiju. Sporazum pruža zaštitu i ključne prioritete i zakonodavna postignuća demokrata u Kongresu", napisao je Bajden na društvenoj mreži Tviter.
Američki predsjednik istakao je da sporazum predstavlja kompromis kojim nijedna od strana nije dobila sve što je željela.
"To je odgovornost koju sa sobom nosi vršenje vlasti. Sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprečava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao doprinijeti ekonomskoj recesiji, ugrožavanja penzionih računa i miliona izgubljenih radnih mjesta. Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće zakonski tekst i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što prije potvrde sporazum", istakao je Bajden.
Napredak je ostvaren nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora Bajdena i Mekartija.
"Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom", objavio je tokom večeri republikanac Mekarti.
"Pošto je gubio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora dostojnog američkog naroda. Pred nama je večeras još posla u pisanju zakona ", napisao je Mekarti.
On je poručio da očekuje da će taj proces biti okončan u nedjelju. Nakon toga trebalo bi da slijedi još jedan razgovor sa Bajdenom, dok bi glasanje o zakonu u Kongresu bilo održano u srijedu.
Dogovor pregovarača, demokrata i republikanaca, omogućiće Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da nastave da se zadužuju kako bi mogle da izmiruju finansijske obaveze.
Usaglašavanje stavova dvije strane ostvareno je pre 5. juna kada je isticao posljednji rok.
Detalji dogovora još nisu poznati, ali su se pregovarači saglasili da ograniče potrošnju koja se ne odnosi na odbranu na nivo iz 2023. tokom naredne dvije godine – u zamjenu za povećanje gornje granice duga u istom periodu.
Republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom zalagali su se za oštre rezove potrošnje, uključujući i pojedine programe pomoći građanima sa nižim zaradama. Takođe, tražili su i oduzimanje novčanih sredstava od američke Poreske službe.
Inače, odnos snaga u Kongresu je sljedeći: Predstavnički dom kontrolišu republikanci sa 222 na prema 213 članova. U Senatu većinu imaju demokrate: broj članova je 51:49 u njihovu korist.
Agencija Fič rejtings stavila je savršeni AAA kredit SAD a na "pod nadzorom negativan", upozoravajući da je vlada u riziku od mogućeg sniženja rejtinga. Gornja granica duga je povećana 78 puta od 1960. godine, uključujući tri puta pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trampom.
Bez obzira na to, Fič je saopštio da "i dalje očekuje rješenje" u vezi sa trenutnom krizom povodom gornje granice duga i pregovora o budžetu.
Vlada je u januaru dostigla postojeći limit zaduživanja, ali je Sekretarijat za finansije od tada usvojio "vanredne mjere" kako bi nastavio da plaća račune.
Bez dovoljno novih poreskih prihoda koji se ulivaju u državnu kasu prvih dana juna, vlada bi se tada suočila sa teškim izborom koje račune da plati.
Zvaničnici su upozorili da bi neizvršenje obaveza od strane SAD, najveće globalne ekonomije, moglo da se pokaže katastrofalnim, uzburka svjetska tržišta akcija, prinudi firme da otpuštaju radnike u SAD i ugrozi kreditnu sposobnost SAD, što bi rezultiralo višim kamatnim stopama za one koji pozajmljuju.
Bonus video:
