Uprkos kritikama zbog nazadovanja demokratije u Indiji, indijski premijer Narendra Modi boravi u državnoj poseti SAD, čime je Bijela kuća priznala značaj lidera najmnogoljudnije zemlje na svetu koju takođe smatra važnim partnerom za obuzdavanje ambicija Kine u indopacifičkom regionu, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Modi je došao u SAD u utorak, u posjetu tokom koje će se puno razgovarati o globalnim tenzijama. Javne nastupe je, međutim, kako navodi Asošiejted pres, počeo u srijedu jogom na travnjaku ispred sjedišta UN u Njujorku, na međunarodni dan te drevne vještine traganja za unutrašnjim mirom.
U Vašingtonu, Modija danas čeka obraćanje Kongresu i državna večera kod predsjednika Džozefa Bajdena u Bijeloj kući. Takođe će ručati s potpredsjednicom SAD Kamalom Haris, čija je majka rođena u Indiji.
Državna posjeta lidera najmnogoljudnije zemlje Vašingtonu organizovana je u vrijeme kada su obije zemlje zainteresovane za jačanje veza, uprkos tome što zagovornici ljudskih prava pozivaju Bajdena da izvrši pritisak na Modija po tom pitanju.
U danima i nedeljama uoči Modijeve posjete Vašingtonu, američki zvaničnici su se utrkivali u riječima hvale indijskom lideru, koje su oduševile njegove pristalice i zgrozile njegove kritičare, piše Fajnenšel tajms.
Indijska liberalna elita je to dodvoravanje Modiju dočekala s neodobravanjem, ističe britanski list.
Analitičari kažu da su zapadne zemlje ostavile po strani ljudska prava, uključujući zabrinutost zbog tretmana indijskih vlasti prema manjinskim muslimanima i hrišćanima, zbog pritisaka na nevladine organizacije i medije, kao i zbog slabljenja demokratskih standarda, jer im je Indija potrebna kao bedem naspram Kine.
Veličina Indije, kako piše Fajnenšel tajms, čini je posebnom i u pogledu onoga što su njeni zapadni partneri spremni da previde, i u pogledu koliko toga mogu da dobiju od nje.
Međutim, Indija teško da je jedina zemlja u čijem slučaju Vašington gura po strani ljudska prava, dok su u prvom planu geopolitička razmatranja. Derek Grosman iz tink-tenka Rand korporejšn kaže da su SAD zauzele stav da su geopolitika i suprotstavljanje Kini sada važniji od diplomatije zasnovane na vrijednostima, za koju je Bajdenova administracija rekla da će imati prioritet.
Državna posjeta Modija označena je kao prekretnica u odnosima SAD i Indije, ukazuje Rojters, navodeći da je u fokusu njegovih razgovora s američkim zvaničnicima produbljivanje saradnje u odbrambenoj industriji i naprednoj tehnologiji.
Očekuje se da će Modijeva posjeta omogućiti da Indija dobije pristup ključnim američkim tehnologijama koje Vašington rijetko deli sa zemljama koje nisu saveznice.
Vašington i Nju Delhi, čiji je odnos tokom Hladnog rata obilježilo međusobno podozrenje, približavaju se više od dve decenije, kako su uzastopni američki predsjednici iz obe partije izražavali želju za učvršćivanje veza s azijskom ekonomskom i regionalnom silom.
Pored toga što se Indija u SAD vidi kao ključni partner u naporima za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine širom svijeta i za jačanje bezbjednosti u Indo-Pacifiku, Vašington takođe želi da Indiju odvoji od Rusije, njenog tradicionalnog partnera u sferi odbrane. Nju Delhi nastavlja da sarađuje s Moskvom i povećao je kupovinu jeftine ruske nafte posle invazije Rusije na Ukrajinu, na veliku frustraciju Zapada.
Državna posjeta Modija odražava njegov sve veći globalni značaj, dok kad je reč o Bajdenu, posjeta pored mogućnosti jačanja veza s najmnogoljudnijom nacijom na svetu, nosi opasnost po njegovo pozicioniranje kao ključne snage u globalnoj borbi između demokratije i autokratije, piše Vašington post.
Budući da organizacije za ljudska prava kažu da su tokom Modijeve vladavine ugroženi demokratski principi, Bajdenova odluka da organizuje ovu državnu posetu rizikuje da podrije jednu od njegovih ključnih poruka tokom predizborne kampanje, da je važno pokazati da je demokratija poželjniji model u odnosu na autokratske principe koje zastupaju Kina i Rusija.
Indija je takođe zauzela drugačiji stav od SAD po pitanju rata u Ukrajini, nastavila je da kupuje naftu i oružje od Rusije i nije javno osudila rusku invaziju.
Modi, čija je zemlja nedavno pretekla Kinu po broju stanovnika, kaže da Indija zaslužuje veću ulogu u svijetu. S tim se, kako piše Vašington post, Bajdenova administracija u velikoj mjeri slaže i u Indiji vidi snažnog potencijalnog partnera koji može da se suprotstavi rastućem uticaju Kine.
Predsjednik koji je "bitku između demokratije i autokratije" proglasio odlučujućom borbom svog vremena, zaključio je da ipak mora da prihvati neke nesavršene, ali važne prijatelje, piše Njujork tajms.
Bajden je, slično kao i njegovi prethodnici, zaključio je da mu je Indija potrebna uprkos zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima, kao što veruje da su mu potrebne Saudijska Arabija, Filipini i druge zemlje koje su ili potpune autokratije ili se ne uklapaju u kategoriju idealnih demokratija, navodi list i dodaje da je u vreme konfrontacije s Rusijom i nelagodnog odnosa s Kinom, Bajden primoran da prihvati mane američkih prijatelja.
Slogan "demokratije protiv autokratija", prema navodima zvaničnika administracije, nikada nije u potpunosti zahvatio više iznijansiranu strategiju koja gleda dalje od podele sveta na dva jednostavna i suprotstavljena tabora. Prije je riječ, kako navodi Njujork tajms, o uviđanju da postoji globalni odmak od sloboda, kao i o prijetnjama koje predstavljaju agresivnije sile poput Rusije i Kine.
Bijela kuća smatra posetu Modija kao kritičan trenutak za učvršćivanje odnosa s jednom od vodećih neodlučnih zemalja koje nisu zauzele definitivnu stranu u ratu Rusije protiv Ukrajine, dok se ta zemlja istovremeno vidi kao jedan od bedema naspram Kine.
Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven rekao je da predsjednik nije iznevjerio svoju posvećenost demokratiji pozivom Modiju, dodajući da će Bajden iznijeti zabrinutost za demokratiju i ljudska prava, mada na diplomatski način. To, dodaje Njujork tajms, neće moći da uradi na zajedničkoj konferenciji za novinare, pošto je neće ni biti jer ih Modi ne održava ni u Indiji, niti je zainteresovan da se izlaže pitanjima američkih novinara.
Modi takođe nije zainteresovan da s Bajdenom priča o nazadovanju demokratije u vreme rasta hinduističkog nacionalizma, smatrajući da su to unutrašnje stvari koje se ne tiču Vašingtona. I baš kao što je Bajden odustao od zavjeta da će Saudijsku Arabiju učiniti "parijom", on i u slučaju Indije planira da istakne tačke zajedničkog interesa, a ne oblasti u kojima postoji neslaganje.
Bonus video:
