Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je razočaranje zbog toga što Ukrajina juče nije pozvana da uđe u NATO, poručivši svojim pristalicama u prijestonici Litvanije: "Zar je ovo prevelika želja?".
"NATO će učiniti Ukrajinu bezbjednijom, Ukrajina će učiniti NATO snažnijim", kazao je on pred hiljadama ljudi koji su se okupili u centru Viljnusa, gdje se održava samit lidera NATO-a, dok su se na krovovima zgrada nalazili snajperisti.
On je zahvalio Litvaniji na "jasnoj, poštenoj i hrabroj poziciji" u podršci ukrajinskom članstvu. Malo prije njegovog govora, NATO lideri su se dogovorili o tome da će savez produžiti poziv Ukrajini da uđe u vojnu alijansu kada se "članice dogovore i uslovi budu ispunjeni".
Zelenski je ranije juče kazao da bi bilo "apsurdno" ako NATO lideri ne ponude njegovoj zemlji vremenski okvir za članstvo.
Govoreći na ukrajinskom jeziku on je poručio okupljenima: "Doputovao sam danas ovdje vjerujući u odluku, vjerujući u partnere, vjerujući u snažan NATO, u NATO koji se ne dvoumi, koji ne gubi vrijeme, i koji ne preza od nijednog agresora".
NATO lideri dogovorili su su juče o tome da je budućnost Ukrajine u alijansi, ali Kijevu nije uručen poziv niti je utvrđen vremenski okvir za članstvo
"Želio bih da to uvjerenje postane izvjesnost - izvjesnost u odluke koje svi mi zaslužujemo i koje svaki naš vojnik očekuje, svaki naš građanin, svaka naša majka, naše svako dijete. Da li je i to prevelika želja?", upitao je.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda, koji je učestvovao na događaju, uručio je Zelenskom mecima izrešetanu ukrajinsku zastavu, koja je potom podignuta na jarbol. Zastava je bila na ukrajinskom tenku tokom borbi u Bahmutu.
U Viljnusu ju je donijela grupa od 33 ukrajinska i litvanska trkača u znak podrške Ukrajini kao potencijalnoj novoj članici NATO-a.
"Ukrajina nam svojom krvlju kupuje vrijeme, kako bismo se mogli pripremiti i snažno odgovoriti Rusiji", rekao je Nauseda okupljenima.
NATO lideri dogovorili su juče da je budućnost Ukrajine u alijansi, ali Kijevu nije uručen poziv niti je utvrđen vremenski okvir za članstvo na čemu je Ukrajina insistirala.
"Budućnost Ukrajine je u NATO-u", navodi se u deklaraciji. "Bićemo u poziciji da produžimo poziv Ukrajini da uđe u alijansu kada se saveznice dogovore i kada uslovi budu ispunjeni".
Nije precizirano kakve uslove Ukrajina treba da ispuni, ali se navodi da će savez pomoći Kijevu da napreduje u smislu vojne interoperabilnosti kao i u dodatnim reformama demokratskog i bezbjednosnog sektora.
Zelenski je kritikovao lidere NATO-a jer nijesu ponudili okvir za članstvo. "Bez presedana je i apsurno ne postaviti vremenski okvir, niti za poziv Uktrajini niti za članstvo", kazao je Zelenski prije nego što se obratio samitu kao specijalni gost.
Njegove kritike su uslijedile nakon što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao da će blok poslati Kijevu "pozitivnu poruku" o putu ka članstvu.
Na pitanje o kritikama Zelenskog, Stoltenberg je na konferenciji za novinare kazao: "NATO nikada nije uputio snažniju poruku, bilo da je riječ o političkoj poruci o putu ka članstvu ili o konkretnoj podršci NATO saveznica". On je kazao da prethodna pridruživanja NATO-u nijesu bila praćena vremenskim okvirom: "Bila su zasnovana na uslovima, uvijek", kazao je on
U deklaraciji, NATO je odustao od zahtjeva da Ukrajina ispuni Akcioni plan za članstvo, i na taj način uklonio jednu od prepreka za ulazak Kijeva.
U oštroj poruci Moskvi, u deklaraciji se navodi: "Ruska Federacuija je najznačajnija i direktna prijetnja bezbjednosti saveznica i miru i stabilnosti u evroatlantskoj oblasti".
Jučerašnja deklaracija naglasila je podjele među 31 saveznicom, ističe Rojters i dodaje da su članice iz istočne Evrope podržavale stav Kijeva tvrdeći da je ulazak Ukrajine pod NATO kolektivni bezbjednosni kišobran najbolji način da se Rusija odvrati od novog napada. Države poput SAD i Njemačke su bile opreznije, strahujući da bi na taj način NATO mogao ući u direktan sukob sa Rusijom.
Uprkos očiglednom razočaranju u pogledu članstva, Zelenski je ipak uspio da ostvari određeni uspjeh. Francuski predsjednik Emanuel Makron kazao je da će Pariz početi da šalje Kijevu krstareće rakete dugog dometa, nakon što je sličan potez najavila i Britanija.
Sa dometom od 250 kilometara, te rakete skoro će utrostručiti dosadašnje ukrajinske kapacitete, omogućavajući Kijevu da pogodi ruske trupe i zalihe duboko iza linija fronta.
Njemačka je takođe najavila novu pomoć u vrijednosti od 700 miliona eura, uključujući i dva sistema vazdušne odbrane "patriot", kao i dodatne tenkove i borbena vozila.
Na samitu je takođe povećana šansa za ulazak Švedske u NATO kao nove članice nakon što je turski predsjednik Tajip Erdogan odustao od prigovora.
Finska je takođe prisustvovala samitu prvi put otkad je postala članica u aprilu.
Bonus video:
