Djelovi Mauija "ratna zona": Ovo su najsmrtonosniji požari u američkoj istoriji

Očekuje se da će broj žrtava na Mauiju da raste

10077 pregleda 2 komentar(a)
Detalj sa Havaja, Foto: Reuters
Detalj sa Havaja, Foto: Reuters

Šumski požari na ostrvu Maui na Havajima, u kojima je poginulo najmanje 96 osoba, najsmrtonosniji su u američkoj istoriji u posljednjih više od 100 godina, piše Glas Amerike.

Očekuje se da će broj žrtava da raste, dok psi pretražuju ruševine istorijskog grada Lahaina.

Uzrok požara, koji su izbili u utorak veče, još nije poznat.

Guverner Havaja Džoš Grin je u nedjelju nazvao djelove Mauija, koji su razoreni u požarima, "ratnom zonom".

Koji su nasmrtonosniji požari u američkoj istoriji?

U požaru u gradu Peštigo u Viskonsinu, koji je izbio 8. oktobra 1871. godine, poginule su 1.152 osobe, prema Nacionalnom udruženju za zaštitu od požara.

U Peštigu je u to vrijeme živjelo oko 2.000 ljudi, mada je broj stanovnika porastao zbog imigranata koji su dolazali u potrazi za poslom u drvnoj industriji, proizvodnji i željeznici.

Grad je bio okružen borovom šumom, a sve građevinske strukture bile su od drveta, uključujući i trotoare. Piljevina iz lokalne fabrike za preradu drveta - najveće u svijetu - prekrivala je sve.

Osmog oktobra 1871. godine, poslije sušne zime, proljeća i ljeta, grad je bio naročito podložan kada su vremenski uslovi prouzrokovali snažan vjetar, zbog kojeg se obližnji manji požar brzo rasplamsao u vatreni zid, kako su preživjeli tada opisivali, koji je u roku od nekoliko minuta zahvatio naselje, pokazuju podaci istorijskog društva Peštiga.

Koliko ljudi je poginulo u požarima Kloket i Hinkli?

Požar na Mauiju najsmrtonosniji je od požara Kloket u oktobru 1918. godine, kada je varnica na željeznici izazvala požar koji je bijesnio više od četiri dana i razorio sjeverni dio Minesote, pokazuju podaci Kongresne biblioteke.

Prema Nacionalnom udruženju za zaštitu od požara, 453 osobe poginule su u takozvanim Kloket - Mus Lejk požarima.

Godine 1894, u uslovima veoma sličnim onima u Peštigu 23 godine ranije, vjetar je rasplamsao nekoliko manjih požara blizu niza zajednica koje su se bavile preradom drveta. Požari su uništili Hinkli, Mišon Krik, Sendston, Miler, Partridž i Pokegama, prema vebsajtu vlade Hinklija.

Požar je zahvatio više od hiljadu kilometara kvadratnih, a stradalo je 418 osoba.

Šta su šumski požari i koliko su opasni po zajednice u Americi?

Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA) definiše šumske požare kao "neplanirane, nepoželjne požare koji gore u prirodi, kao što su šume, prerije i pašnjaci".

Gotovo polovina američkog kopna prekrivena je šumama, pašnjacima i žbunjem, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).

Trenutno je gotovo 45 miliona domova u Americi blizu ili odmah pored tih područja. Nacionalni centar za požare procjenjuje da je 71,8 miliona građevina u SAD "u određenoj opasnosti od šumskih požara".

Od 2018. godine, u požarima u Americi uništeno je gotovo 63.000 građevinskih struktura, od čega su većina kuće.

Zašto su ti požari toliko smrtonosni?

Uzroci nekih požara, uključujući i najnoviji na Havajima, nisu poznati. Međutim, vjetar i suvo vrijeme bili su prisutni na Mauiju, kao i za vrijeme razornih požara u Kaliforniji 2018. godine. Slično je bilo i u požarima Peštigo u Viskonsinu, i Hinkli u Minesoti.

Kakva je uloga klimatskih promjena?

Klimatske promjene doprinose toplim i suvim vremenskim uslovima zbog kojih se požari brže šire i gore duže sa većim intenzitetom. Zbog visokih temperatura, suši se i vegetacija koja praktično služi kao gorivo za požare.

Klimatske promjene nisu jedini faktor kada je riječ o šumskim požarima. Važne uloge imaju i upravljanje šumama i izvori izbijanja plamena. Prema EPA-i, najviše površine uništeno je u požarima koji su izbili od 2004. godine, u najtoplijim godinama ikada zabilježenim širom zemlje.

Sezone požara takođe počinju ranije. Prošle godine, bilo je 66.255 požara u SAD u poređenju sa 18.229 1983, od kada se vodi evidencija, pokazuju podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

"Klimatske promjene, uključujući rast temperatura, dužu sušu i suvo vrijeme, jedan su od ključnih uzroka povećanja opasnosti i obima šumskih požara u zapadnoj Americi tokom protekle dvije decenije", upozorila je NOAA.

Bonus video: