Svijet u 2017. izgubio 16 miliona hektara šuma

Nestanak šuma je odgovoran za više od deset procenata emisija ugljen dioksida svake godine
316 pregleda 0 komentar(a)
šuma, sječa šume, sječa drva, Foto: Shutterstock
šuma, sječa šume, sječa drva, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 09.12.2018. 04:33h

Tokom suše u Brazilu prošle godine, vatre kojima se raščišćavala zemlja za obrađivanje su se otrgle kontroli, uništivši više od 1,2 miliona hektara drveća.

U Kolumbiji, mirovni sporazum sa pobunjeničkm grupom otvorio je put rudarima, drvosječama i farmerima koji su prošle godine doveli do nestanka šuma.

Na Karibima, uragani Irma i Marija sravnili su gotovo trećinu šuma u Dominikani i veliki broj drveća u Portoriku.

Sve u svemu, svjetske tropske šume su izgubile gotovo 16 miliona hektara drveća prošle godine, navodi se u studiji Global Forest Watcha za koju su korišćeni novi satelitski podaci Univerziteta Meriland. To znači da je 2017. druga najgora godina po tropske šume, odmah poslije 2016.

Studija je objavljena u trenutku kada su se ministri šumovitih zemalja sreli u Oslu prošlog mjeseca, da bi razmotrili kako bolje da zaštite tropske šume u kojima živi polovina svih svjetskih vrsta i igraju ključnu ulogu u regulisanju klime.

„Ovi novi podaci pokazuju da je situacija alarmantna po kišne šume svijeta“, rekao je Andreas Dal-Jorgensen, zamjenik direktora norveške Međunarodne klimatske i šumske inicijative. „Jednostavno nećemo postići klimatske ciljeve oko kojih smo se dogovorili u Parizu ukoliko drastično ne smanjimo nestanak tropskih šuma i ne obnovimo šume širom svijeta“.

Drveće prerađuje ugljen dioksid iz vazduha i zarobljava taj ugljenik u drvetu i zemlji. Kada drveće bude uništeno, on se vraća u atmosferu i tako zagrijava planetu. Prema nekim procjenama, nestanak šuma je odgovoran za više od 10 procenata emisija ugljen dioksida svake godine.

Sateliski snimci pokazuju da je Kolumbija izgubila 400.000 hektara šume 2017, porast od 46 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio je nestao iz kolumbijskog dijela Amazonja i to oblasti koje su nekada kontrolisale Revolucionarne oružane snage Kolumbije - FARC.

„Sa demobilizacijom FARC-a, velike oblasti se ponovo otvaraju i vidite gomilu ljudi koja iz različitih razloga grabi zemlju, od sadnje kokosa do uzgoja stoke“, rekla je Mikaela Vajse, analitičar u Global Forest Watchu.

Analize ove organizacije pokazale su da je Brazil izbugio rekordan broj drveća 2016. i 2017. godine, dijelom zbog požara. Sateliti su takođe pokazali da se u nekim djelovima koji nisu dovoljno obezbijeđeni radilo na krčenju šuma.

„Od velike zabrinutosti je što počinjemo da vidimo novu normalu, gdje su požari, deforestacija, suša i klimatske promjene međusobno povezani i čine Amazon zapaljivim“, rekla je Vajse.

Demokratska Republika Kongo je prošle godine zabilježila više gubitka šume od bilo koje druge zemlje osim Brazila - nekih 1,4 miliona hektara, šest procenata više nego prošle godine - a sječa šuma na manjem nivou, proizvodnja uglja i poljoprivreda su imali važnu ulogu u tome.

Indonezija je jedna od rijetkih svijetlih tačaka, gdje je zaustavljanje sječe šuma dovelo do nekih rezultata: gubitak šuma u zašrićenoj oblasti je 2017. godine opao 88 odsto.

“Ali ovakve pozitivne priče su rijetkost i stručnjaci kažu da je potrebno uraditi više kako bi se usporila deforestacija. Svega dva odsto međunarodnih finansija odvojenih za borbu protiv klimatskih pomjena se usmjerava na očuvanje šuma”, rekla je Frensis Sejmur, saradnica Instituta za svjetske resurse.

„Gasimo požar kašičicom za šećer“, rekla je ona.

The New York Times