Sva je prilika da će Donald Tramp trčati za predsjednika krajem godine. U tome ga neće omesti brojni sudski postupci. Naprotiv, kažu sagovornici DW - to jača Trampovu priču da je autsajder koji se bori za malog čovjeka.
Broj infekcija koronavirusom raste, najprodavaniji album godine objavila je Tejlor Svift, izgleda da nam predstoji izborna trka predsjedničkih kandidata Džoa Bajdena i Donalda Trampa.
Zvuči kao da je 2020. godina. Ali, to je aktuelna situacija u Sjedinjenim Državama.
Republikanci, doduše, još nisu odlučili ko će ih predstavljati na predsjedničkim izborima krajem godine, ali sve je vjerovatnije da će to opet biti Donald Tramp.
Bivši američki predsjednik je proveo jedan mandat u Bijeloj kući, a nigdje u Ustavu ne piše da dva dopuštena mandata moraju da uslijede jedan za drugim.
Prema ispitivanjima javnog mnjenja, Tramp ima veliku prednost pred drugim republikanskim kandidatima, kao što su guverner Floride Ron Desantis ili bivša guvernerka Južne Karoline i bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli.
Postupak opoziva ne sprječava novu kandidaturu
Donald Tramp je dosad jedini američki predsjednik protiv kojeg je dvaput pokrenut postupak opoziva. U oba slučaja je Predstavnički dom pokrenuo postupak za opoziv Trumpa - 2019. zbog zloupotrebe položaja i sprečavanja rada Kongresa, a 2021. zbog podstrekivanja na pobunu - ali oba puta ga je Senat oslobodio.
Bez osude Senata nema prepreka za kandidaturu za predsjednika. Ali, Tramp ima još niz pravnih problema kojima mora da se bavi u izbornoj godini.
Među sudskim postupcima koji će 2024. biti otvoreni protiv Trampa jesu parnični postupak zbog prevare u vezi s načinom kako su Tramp i njegovi sinovi vodili porodičnu firmu, kao i jedan sudski postupak zbog seksualnog napada i klevete.
U ovom drugom slučaju je sud Trampa već proglasio krivim za klevetanje bivše kolumnistkinje, jer je on navodno seksualno iskoristio tu ženu, a njene optužbe označio kao neistinite. U predstojećem suđenju trebalo bi da bude razjašnjeno koliko Tramp mora da platiti ženi zbog klevete.
Osim toga, više sudskih procesa protiv bivšeg predsjednika povezano je s njegovim držanjem nakon poraza na američkim izborima 2020. godine. Na sudu u Majamiju Tramp je optužen da je tajne vladine dokumente držao u svojoj privatnoj rezidenciji na Floridi.
Na suđenju u Džordžiji Tramp i još 18 osoba optuženi su da su pokušali da utiču na izborne rezultate 2020. godine. A u tužbi američkog Ministarstva pravosuđa tvrdi se da je Tramp počinio više krivičnih djela pokušavajući da zadrži vlast nakon izbornog poraza 2020. godine.
Bez obzira na ishod svih ovih sudskih procesa, Trampova ponovna kandidatura na predsjedničkim izborima vjerovatno neće biti ugrožena.
"Postoje argumenti i za i protiv da se neko, protiv koga se vodi neki sudski postupak, kandiduje za predsjedničku dužnost“, kaže Lora Merifild Vilson, profesorka politikologije na univerzitetu u Indijanapolisu.
"Ali, argumenti se zasnivaju na moralu, sposobnosti rasuđivanja i sklonostima, a ne na stvarnim zakonima ili pravnim preprekama.“
Doduše, Kolorado i Mejn su već osporili Trampu pravo da se kandiduje, pozivajući se na Četrnaesti amandman Ustava, dopisan poslije Građanskog rata. U njemu se navodi da ko vodi pobunu protiv države ne može više da obnaša visoku funkciju. Misli se tu na upad Trampovih pristalica na Kapitol početkom 2021.
Konačnu riječ o tome može da kaže samo Vrhovni sud SAD. On bi mogao da odluči da je nadležnost za Četrnaesti amandman na Kongresu - gdje je Tramp već oslobađan - ili čak da je Tramp još uživao predsjednički imunitet.
Trampa će postupci ojačati
Pravno gledano, djeluje da procesi protiv Trampa ne mogu naškoditi njegovim ambicijama da postane predsjednik. Ali, kako oni djeluju na njegove birače?
Neodlučne birače bi "presude protiv Trampa mogle odvratiti", kaže Kristofer Federiko, profesor politikologije i političke psihologije na Univerzitetu Minesote. Ali, "ne vjerujem da će mu bilo kakva presuda naštetiti kod njegove vjerne baze u Republikanskoj stranci“.
I Federikov kolega Hauard Levin, isto profesor politikologije i političke psihologije, smatra da tužbe protiv Trampa ne samo da neće naškoditi ugledu kod njegovih pristalica, nego će se desiti suprotno.
"Izgleda da svaka tužba podiže Trampov potencijalni udio glasova“, kaže Levin u razgovoru za DW. "On je to svojim biračima predstavio ovako: 'Oni pokušavaju da se osvete meni, a posredno se svete i vama'".
Dobro koristi strahove
I Federiko i Levin smatraju da Tramp ima dobru intuiciju za to kako najbolje da se obrati svojim biračima - prije svega bjelcima bez fakultetske diplome i konzervativnim muškarcima afričkog ili latinoameričkoga porijekla.
On se predstavlja kao autsajder, kao što su i oni, i šalje poruku da razumije njihov bijes i strah da će ih elite u Vašingtonu ostaviti na cjedilu.
Društveni razvoj kod pitanja polova i pojačana nastojanja oko veće ravnopravnosti i inkluzije dodatno su pojačali taj strah, kaže Levin.
"Više nije bolje biti heteroseksualac nego nešto drugo, muškarac više nema onaj status koji je imao nekada, udio bijelaca u stanovništvu se smanjuje, uskoro će SAD biti zemlja u kojoj su hrišćani manjina“, nabraja Levin.
"To ugrožava dominantni položaj bijelih hršćanskih muškaraca. Brojni ljudi imaju osjećaj da njihov društveni položaj opada. I izgleda da je Tramp u stanju da te strahove stavi u centar pažnje", priča Levin.
Njegove glavne pristalice, tako kažu oba stručnjaka, žele da budu predstavljani i viđeni, i vjeruju da će se Tramp boriti za to, da se vrate svojoj nekadašnjoj slavi – "to make America great again". Moguće sudske kazne za njih ne igraju nikakvu ulogu, kažu oni.
"Ne vjerujem da će Trampove pristalice da mu okrenu leđa“, kaže i Vilson. "Oni ostaju čvrsti i lojalni. I ako ne podržavaju Trampa lično, podržavaju mit koji on predstavlja".
Bonus video:
