Izraelski premijer Benjamin Netanjahu htio je da održi Hamas u životu kako bi spriječio jedinstvenu palestinsku državu. Od terorističkih udara 7. oktobra Izrael svjedoči slabostima tog plana.
U sukobu Izraela i Palestinaca premijer Benjamin Netanjahu po svaku cijenu pokušava da očuva status kvo – i to uprkos svom poznatom govoru na Univerzitetu Bar Ilan iz 2009. godine kada se načelno saglasio sa osnivanjem palestinske države.
Netanjahuovi potezi pak pokazuju da su on i njegove vlade više zainteresovani da održe unutrašnji palestinski konflikt između Hamasa i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), čak i po cijenu da Hamas opstane.
Hamas je militantna islamistička grupa koju država Izrael želi da ukloni. Njemačka, EU, SAD i neke arapske države svrstavaju Hamas u terorističke organizacije.
Prema desničarskom vebsajtu Mida, Netanjahu je predstavnicima svoje partije 2019. rekao da se mora dopustiti da Hamas dobija novac iz Katara, jer je to ključni način da se spriječi palestinska država.
"To je dio naše strategije: podsticanje podjele između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali", rekao je.
Posljednjih godina je veći dio izraelskog društva bio ravnodušan prema toj taktici svog premijera. Ali, sve se promijenilo 7. oktobra.
Promjena koncepta: potrebna su razna rješenja
Jedan od najčešćih izraza koji se koristi od Hamasovih terorističkih napada jeste "shinui konsepzia", promjena koncepta. Ljudi očekuju drukčija rješenja od onih koja nude političari sa obje strane spektra. A Netanjahu do sada novo rješenje nije ponudio.
Uz to se mora reći da veliki dio izraelskog društva ne vjeruje da uopšte postoji rješenje, kako je primijetio i američki ministar spoljnih poslova Entoni Blinken.
Liberalni i lijevo orijentisani Izraelci traže izbore – žele smjenu Netanjahua. Njegova Vlada u kojoj ima krajnjih desničara pokušava pak da iskoristi rat kako bi se ponovo uspostavila izraelska naselja iz kojih su ljudi evakuisani kada se Izrael 2005. godine povlačio iz Pojasa Gaze.
Sam Netanjahu je više puta rekao da Izrael nema namjeru da obnovi ta naselja. Ali, njegovi koalicioni partneri, koje predvodi desničarski ekstremista, ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir, idu po televizijskim studijima i traže takozvano "dobrovoljno iseljenje" Palestinaca iz Pojasa Gaze.
Netanjahu ne kontroliše sopstvenu Vladu
Uspon Ben Gvira pokazuje i da je Netanjahu izgubio kontrolu nad sopstvenim kabinetom. Ranije su sve političke partije – uključujući Netanjahuov Likud – jasno odbijale radikalne elemente s izraelske desnice.
A onda je Netanjahu javno podržao Ben Gvira, najpoznatijeg krajnjeg desničara, kako bi osigurao sopstveno političko preživljavanje. Tako je dao politički legitimitet čovjeku koji je pravosnažno osuđen zbog podrške jednoj terorističkoj grupi.
Ankete kažu da opada podrška Netanjahuu, dok ekstremna stranka Jevrejska snaga koju vodi Ben Gvir vjerovatno može osvojiti još više mandata u parlamentu, od sadašnjih šest.
Šta god da se desi – izraelsko društvo poslije 7. oktobra postaje veoma drukčije nego što je bilo u političkom i svakom drugom smislu. U tom kontekstu će ocijeniti i Netanjahuove posljednje najave da Izrael mora da vrši bezbjednosnu kontrolu nad Gazom kad se završi rat.
Netanjahuovo mjesto u istoriji odrediće odgovori na dva pitanja: da li je Hamas i dalje opasnost za Izrael, i hoće li se taoci, koji su još u rukama Hamasa, vratiti kućama živi i zdravi?
Netanjahu je čovjek s najdužim stažom na čelu Izraela i često je govorio da želi da bude zapamćen kao "branilac Izraela". Ali, ako njegova Vlada ne ostvari ciljeve koje javno zagovara, njegova zaostavština će biti da je započeo prvi rat koji je zemlja izgubila.
Ovaj članak je originalno objavljen na engleskom jeziku.
Bonus video:
