Zvaničnik palestinske islamističke organizacije Hamas Osama Hamdan izjavio je danas da plan premijera Izraela Benjamina Netanjahua za poslijeratnu Gazu nikada neće uspjeti.
"Što se tiče dana poslije u Pojasu Gaze Netanjahu predstavlja ideje za koje vrlo dobro zna da neće nikada uspjeti", rekao je Hamdan na konferenciji za novinare u Bejrutu, prenio je Frans pres.
Plan koji je Netanjahu predstavio sinoć užem sastavu vlade zaduženom za bezbjednost, a u koji su agencije danas imale uvid, ponavljaju se ciljevi vojske u Gazi, uništenje Hamasa i Islamskog džihada i oslobađanje talaca još uvijek zatočenih na toj palestinskoj teritoriji.
Uz to se navodi da će izraelska vojska imati bezbjednosnu kontrolu nad "čitavim područjem zapadno od Jordana, uključujući Pojas Gaze" , da će "sprječavati jačanje terorističkih elemenata tamo" i zaustaviti "prijetnje protiv Izraela".
Izrael će zadržati "operativnu slobodu akcije širom Pojasa Gaze neograničeno", piše u planu.
"Taj plan neće postati realnost jer o realnosti Gaze i realnosti Palestinaca mogu da odluče samo sami Palestinci", rekao je Hamdan.
Netanjahu takođe u potpunosti odbija da prizna paletinsku državu, a to podstiče pitanje da li su on ili drugi poput njega kvalifikovani za političke diskusije sa Palestincima, ocijenio je zvaničnik Hamasa.
Rat Izraela i Hamasa izazvan je napadima bez presedana 7.oktobra na južnu izraelsku teritoriju u kojima su palestinski ekstremisti ubili oko 1.160 ljudi, većinom civila.
U osvetničkoj ofanzivi Izraela do sada je ubijeno više od 29.500 ljudi, takođe većinom civila, u Gazi.
(BETA)
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je poslije najave Izraela da će izgraditi oko 3.300 novih stanova na okupiranoj Zapadnoj obali da Vašington smatra da su ta jevrejska naselja u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
Blinken je time opvrgao takozvanu Pompeo doktrinu na osnovu koje se jevrejska naselja ne smatraju suprotnim međunarodnom pravu.
Takva politika iz 2019. godine koju je primijenio tadašnji američki državni sekretar Majk Pompeo je opovrgla memorandum iz 1978. godine pravnog savjetnika Stejt deprtmenta SAD Herberta Hansela u kojem su jevrejska naselja označena kao nelegalna.
Bajdenova administracija je do sada izbjegavala da se suprotstavlja takvom stavu.
"Nova naselja su kontraproduktivna za postizanje održivog mira", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Buenos Ajresu.
"Ona su takođe u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Naša administracija se čvrsto protivi širenju naselja. Po našem mišljenju to samo slabi, a ne jača bezbjednost Izraela", ocijenio je američki državni sekretar, prenijeli su izraelski mediji.
Najavljujući planove o novoj izgradnji stanova u jevrejskim naseljima izraelski ministar finansija Becalel Smotrič je ocijenio da je to "odgovarajući cionistički odgovor" na jučerašnji oružani napad na Zapadnoj obali.
Veći dio međunarodne zajednice smatra jevrejska naselja nelegalnim po međunarodnom pravu i velikom preprekom rješenju sukoba dva naroda po modelu dvije države, kojim se predviđa stvaranje palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze
(BETA)
Eksperti Ujedinjenih nacija upozorili su danas da svaki transfer oružja ili municije Izraelu, koje će biti upotrijebljeno u Gazi, vjerovatno krši međunarodno humanitarno pravo i mora odmah prestati.
"Sve države moraju ’osigurati poštovanje’ humanitarnog prava, kako se zahtijeva Ženevskim konvencijama iz 1949. i običajnim međunarodnim pravom", ocijenili su eksperti.
"Države moraju u skladu s tim da se uzdrže od transfera svakog oružja i municije, ili djelova za njih, ako se očekuje, imajući u vidu činjenice ili ranije ponašanje, da bi se mogli koristiti u kršenju međunarodnog prava", dodaje je se u postu na platformi X.
Navodi se takođe da su takvi transferi zabranjeni čak i ako država izvoznik nema namjeru da se oružje koristi u kršenju prava ili ne zna pouzdano da će biti upotrijebljeno na takav način, sve dok postoji jasan rizik.
Eksperti smatraju da zemlje potpisnice Sporazuma o trgovini naoružanjem imaju dodatnu odgovornost da se usprotive izvozu oružja ako znaju da će se koristiti da se počine međunarodni zločini ili ako postoji rizik da transferisano oružje može biti korišćeno da se počine ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
"Potreba za embargom na oružje prema Izraelu je pojačana odlukom Međunarodnog suda pravde 26. januara da postoji vjerovatni rizik za genocid u Gazi i nastavak ozbiljne štete po civile od tada", naveli su eksperti UN.
Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. zahtijeva da zemlje potpisnice iskoriste sva sredstva na raspolaganju da ga spriječe u drugoj državi koliko god je moguće, a to zahtijeva zaustavljanje izvoza oružja u sadašnjim uslovima.
Eksperti UN su pohvalii suspenziju izvoza oružja Izraelu iz Belgije, Italije, Španije, Norveške i jedne japanske kompanije.
Države umiješane u izvoz oružja mogle bi biti pojedinačno krivično gonjene za pomaganje u ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i aktima genocida.
Takođe je navedeno da su isporuke oružja Hamasu i drugim naoružanim grupama takođe zabranjene međunarodnim pravom imajući u vidu ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava 7.oktobra prošle godine, kada su "hamasovci" napali jug Izrael.
Ti napadi su izazvali rat u Gazi koji traje već više od četiri mjeseca.
(BETA)
Visoki komesarijat UN za ljudska prava osudio je danas "flagrantno kršenje" ljudskih prava svih strana u Izraelu, Gazi i Zapadnoj obali i traži da se zadovolji pravda i da odgovaraju svi koji to čine.
"Pravda je preduslov za okončanje ciklusa nasilja i da bi Palestinci i Izraelci mogli da preduzmu značajne mjere ka miru", rekao je visoki komesar za ljudska prava Folker Tirk, u danas objavljenom 12-mjesečnom izvještaju o ljudskim pravima u Izraelu, Gazi i Zapadnoj obali do 31. oktobra 2023.
U izvještaju se pokreće veliki broj pitanja vezanih, za kako se navodi, ubijanje, otimanje ljudi, uništavanje civilne imovine, kolektivno kažnjavanje i uskraćivanje neophodnoh usluga, napade na civilnu infrastrukturu, prisilno raseljenje, podsticanje na mržnju i nasilje, seksualne napade i mučenje, što je sve zabranjeno međunarodnim propisima o ljudskim pravima ili međunarodnim humanitarnim pravom.
U izvještaju se ukazuje da su potrebne dodatne istrage da se utvrdi puni obim zločina.
Tirk je pozvao sve strane da odmah prekinu kršenje međunarodnog humanitarnog prava i sprovedu hitne, nezavisne, nepristrasne, detaljne efikasne i transparetne istrage o svim navodima o tome i da svi odgovorni za to odgovaraju na sudu.
Pozvao je sve strane da sarađuju sa svim mehanizmima za odgovornost, uključujući Međunarodni krivični sud i Međunarodni sud pravde.
U izvještaju se kaže da su oružano krilo Hamasa "Al Kasim" i druge oružane palestinske grupe 7. i 8. oktobra u napadu na jug Izraela počinile teško i obimno kršenje međunarodog prava. To su napadi na civile, namjerno ubijanje i maltretiranja civila, neselektivno uništavanje civilnih objekata i uzimanje talaca, što predstavlja ratni zločin.
Dodaje se da je potrebna dodatna istraga i puna odgovornost u skladu sa međunarodnim pravom povodom izjava da su palestinski napadači i drugi počinili silovanje, druge seksualne napade i mučenje.
Dalje se kaže da su odgovor Izraela na to i njegov izbor sredstava i metoda ratovanja doveli do masovne patnje Palestinaca, uključujući ubijanje velikog broja palestinskih civila, rasprostranjeno i ponovljenjo raseljavanje, uništavanje kuća i uskraćivanje hrane i drugog neophodnog za život.
Ukazuje se da su posebno patile žene i djeca, uz jasno kršenje međunarodnog prava.
U izvještaju piše da su teške restrikcije snabdijevanja osnovnih usluga i humanitarne pomoći koje je Izrael nametnuo Gazi, doveli do gladi, patnji od dehidratacije i širenja bolesti.
U izvještaju se ukazuje da je većina stanovništva više puta raseljavana i nagurana u skloništa.
Izraelska blokada nametnuta Gazi predstavlja kolektivno kažnjavanje i može takođe značiti upotrebu izgladnjivanja kao metodu ratovanja, što su ratni zločini, i takođe može, u zavisnosti od dalje istrage, predstavljati druge ozbiljne zločine po međunarodno pravu.
U izvještaju se citiraju tri ključna slučaja od mnogih koji izazivaju duboku zabrinutost za poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.
To su dva vojna napada na izbjeglički kamp Džabalija i jedan na Al Jarmuk u gradu Gazi, uz upotrebu "eksplozivnog oružja sa širokim dejstvom" u gusto naseljenoj oblasti. Time je izazvano ogromno razaranje, a da prije napada nije bilo nikakvog upozorenje da predstoji, niti je pokušana evakuacija stambenih zgrada.
Kancelarija UN za ljudska prava je utvrdila da je u tim napadima ukupno poginulo između 153 i 243 ljudi.
"Pokretanje neselektivnih napada koji imaju za rezultat smrt ili povredu civila, ili napad sa znanjem da će izazvati prekomjerne civilne gubitke, povrede ili štetu, predstavljaju ratni zločin", rekao je Tirk.
U izvještaju se osuđuju i napadi u kojima su oštećena ili uništen veliki broj bolnica širom Gaze i ukazuje da su medicinske ustanove zaštićena infrastruktura po međunarodnom humanitarnom pravu.
U izvještaju se poziva na odgovornost zbog izraelske prakse na drugoj palestinskoj tertitoriji - okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući i Istočni Jerusalim. Tamo je od 7. oktobra znatno porastao broj slučajeva nezakonitog ubijanja, masovnih hapšenja, maltretiranja i nesrazmjerne restrikcije kretanja.
(BETA)
Izrael teži neograničenoj bezbjednosnoj i civilnoj kontroli u Pojasu Gaze, sudeći po planu premijera Benjamina Netanjahua za "dan poslije", prvom zvaničnom predlogu za palestinsku teritoriju po završatku rata protiv Hamasa.
Taj plan su odmah danas odbacili palestinski lideri, a i protivan je viziji Vašingtona, navodi Asošiejted pres.
Netanjahu je plan na dvije strane predstavio kasno sinoć užem sastavu vlade zaduženom za bezbjednost.
Na osnovu plana, u koji je danas uvid imao Rojters, Izrael bi zadržao bezbjednosnu kontrolu nad teritorijom zapadno od Jordana, uključujući okupiranu Zapadnu obalu i Gazu, na kojima Palestinci žele da osnuju nezavisnu državu.
U navedenim dugoročnim ciljevima Netanjahu odbacuje "unilateralno priznanje" palestinske države.
On kaže da će se sporazum sa Palestincima postići samo direktnim pregovorima između dvije strane, ali nije imenovao palestinsku.
U Gazi je predvidio demilitarizaciju i deradikalizaciju kao srednjoročne ciljeve, ali ne pominje kada bi ta faza počela i kada bi se završila.
Međutim uslovi za rehabilitaciju Gaze zavise od potpune demilitarizacije.
Netanjahu predlaže prisustvo Izraela na granici Gaze i Egipta na jugu enklave i saradnju s Egiptom i SAD kako bi se spriječilo krijumčarenje oružja, uključujući prelaz Rafa.
Da bi se smijenila vlast Hamasa uz održanje javnog reda Netanjahu predlaže saradnju sa lokalnim predstavnicima "koji nisu povezani s terorističkim državama ili grupama i one ih ne pomažu finansijski".
Izraelski lider takođe poziva na zatvaranje UN Agencije pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) i da je zamijene druge međunarodne agencije za pomoć.
Portparol palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa Nabil Abu Rudejne je izjavio da je Netanjahuov predlog osuđen na propast, kao i svi izraelski planovi da se izmijeni geografska i demografska stvarnost u Gazi.
Rudejne je ocijenio da se mora okončati izraelska okupacija palestinske zemlje i prizanati palestinska država sa Jerusalimom kao glavnim gradom ako je svijet istinski zainteresovan za bezbjednost i stabilnost u regionu.
Duboka neslaganja oko budućnosti Gaze dovela su do sve češćih javnih nesporazuma između Izraela i SAD.
Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena teži da na kraju Palestinci upravljaju u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali i da to bude preteča palestinskoj državi, čemu se Netanjahu protivi.
Netanjahuov plan, iako se u njemu ne navode pojedinosti, predstavlja prvu zvaničnu poslijeratnu viziju.
U njemu se ponavlja da je Izrael odlučan da uništi Hamas, koji vlada Gazom od 2007. godine.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina Palestinaca ne podržava Hamas.
Kritičari, uključujući neke u Izraelu kažu da cilj eliminisanja Hamasa nije dostižan.
(BETA)
Više od 100 Palestinaca je poginulo u izraelskim napadima na pojas Gaze za 24 sata, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas.
U izraelskim napadima iz vazduha u centralnoj i južnoj Gazi poginulo je najmanje 68 Palestinaca, rekli su zdravstveni zvaničnici i novinar Asošiejted presa, a još 24 tijela su pod ruševinama.
Udari su prijavljeni u južnom gradu Rafa, centralnom gradu Deir al-Balah i izbegličkom kampu Nuseirat.
Danas su u izbjegličkom kampu Dženin, na drugoj palestinskoj teritoriji, Zapadnoj obali, gdje ima manje žrtava, sahranjena dvojica čija su tijjela bila umotana u zastave borbene grupe "Islamski džihad".
Ukupan broj poginulih u Gazi od početka rata 7. oktobra porastao je na 29.514. Iako ukupan broj obuhvata i poginule civile i boraca, Ministarstvo je saopštilo da žene i djeca čine oko dvije trećine ubijenih.
Politički lider Hamasa Ismail Hanije razgovarao je sa egipatskim zvaničnicima o mogućem prekidu vatre u Gazi uz razmjenu talaca koje drži Hamas, za Palestince u zatvorima Izraela, navodi se u današnjem saopštenju Hamasa.
(BETA)
Humanitarne agencije se nadaju da će evakuisati oko 140 pacijenata blokiranih u bolnici Naser u Gazi, izjavio je zvaničnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), piše Rojters dok su palestinske vlasti izvijestile da su se izraelske trupe povukle iz kompleksa i potom ponovo upale u njega.
Medicinski timovi pokopali su u krugu bolnice 13 pacijenata koji su umrli jer objekat nije imao struju i kiseonik, saopštilo je ministarstvo zdravstva Gaze.
SZO tvrdi da je bolnica u Kan Junisu, koja je druga po veličini u Gazi i ključna je za zdravstvene usluge teritorije, prestala raditi prošle sedmice zbog izraelske opsade nakon koje je uslijedio napad.
SZO i partneri do sada su izveli tri evakuacije iz bolnice, posljednju u srijedu, prebacujući ukupno 51 pacijenta u južnu Gazu, saopštio je Ajadil Saparbekov iz agencije UN-a na brifingu za novinare.
"SZO će nastaviti pokušavati evakuaciju kritično bolesnih i teško povrijeđenih pacijenata iz bolnice Naser u druge bolnice na jugu, uključujući terenske bolnice koje su uspostavljene u Rafi. To je, međutim, veoma teška i rizična misija", rekao je Saparbekov.
Izraelske snage povukle su se iz bolnice, pozicionirajući se u blizini i sprječavajući kretanje do nje i iz nje, prije nego što su ponovo upali, saopštilo je ministarstvo zdravstva Gaze. Iz Izraela nije bilo komentara.
Broj pacijenata koji su ostali u bolnici Naser mijenjao se iz sata u sat jer su neki ljudi tu došli kako bi pobjegli od borbi, a drugi su podlegli ranama, kaže Saparbekov.
Ministarstvo zdravstva Gaze je u ranijem saopštenju navelo da 110 pacijenata čeka na evakuaciju. Rečeno je da je osam pacijenata u Naseru umrlo zbog nedostatka struje i kiseonika četiri dana ranije i da su njihova tijela počela da se razgrađuju, što predstavlja opasnost za druge pacijente.
Kada je SZO izvršila dosadašnje evakuacije, uočila je četiri doktora i medicinske sestre u bolnici Naser zajedno s desetak volontera koji pomažu medicinskom osoblju da održi pacijente u životu, rekao je Saparbekov. Osoblje još nije uspjelo ponovo priključiti glavni generator.
Ministarstvo zdravstva Gaze saopštilo je da u kompleksu nedostaje hrane, vode za piće i medicinskih potrepština, te da su prizemlja poplavljena kanalizacijskom vodom.
Četiri i po mjeseca nakon što je Izrael započeo svoju kampanju u Gazi kao odmazdu za veliki napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra, samo 13 od 34 bolnice u palestinskoj enklavi funkcioniše na djelimičnom ili minimalnom nivou.
Stanovništvo Gaze od 2,3 miliona ljudi suočava se s akutnom glađu i širenjem bolesti u humanitarnoj krizi koju službenici pomoći opisuju kao neviđenu.
Većina stanovnika Gaze je raseljena i nagurana na jugu Pojasa oko Rafe, blizu granice s Egiptom.
Izrael kaže da Hamas, palestinska grupa koja vlada Gazom od 2007. godine, koristi bolnice za zaklon. Hamas to negira i kaže da izraelske tvrdnje služe kao izgovor za uništavanje zdravstvenog sistema.
(Radio Slobodna Evropa)
Izraelska delegacija koju predvodi šef Mosada danas odlazi u Pariz u nadi da će se "deblokirati" pregovori za novo primirje sa palestinskim islamističkim Hamasom u pojasu Gaze, objavili su mediji u Izraelu.
Šef Mosada (izraelske spoljne bezbjednosne službe) David Barnea i šef Šin Beta (untrašnje bezbjednosne službe) Ronen Bar danas idu u Pariz, javili su mediji.
Prvo primirje koje je trajalo nedjelju dana omogućilo je, krajem novembra prošle godine, oslobađanje više od 100 talaca koji su u rukama Hamasa i 240 Palestinaca zatvorenih u Izraelu.
Krajem januara šef Mosada sastao se u Parizu sa svojim američkim i egipatskim kolegama i premijerom Katara da razgovaraju o novom sporazumu o primirju u Gazi.
Izvor Hamasa rekao je da je plan razmatran u Parizu predviđao pauzu od šest nedjelja u borbama i oslobađanje 200 do 300 palestinskih zatvorenika u zamjenu za 35 do 40 talaca koje drži Hamas.
Od tada su se takođe vodili pregovori u Egiptu, gdje je bio i vođa Hamasa Ismail Hanijeh, a posjeta je završena u četvrtak uveče, prema navodima tog palestinskog islamističkog pokreta.
Razgovori su vođeni posebno o "okončanju agresije" Izraela, "vraćanju raseljenih u svoje domove" i o "razmjeni zatvorenika".
Hamas je tražio "potpuni prekid vatre" i povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, a te zahtjeve je izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao "ludim". Netnjahuova vlada je otvorena za pauzu u borbama ali je navela i da želi da nastavi do kraja svoju vojnu operaciju da bi "uništila" Hamas.
Netanjahu je takođe protiv oslobađanja zatvorenika koji su učestvovali u anti-izraelskim napadima, a čije oslobađanje takođe traži Hamas.
Dok je vođa Hamasa u četvrtak bio u Kairu, američki izaslanik Bret MakGurk posjetio je Izrael gdje je razgovarao o "produženoj pauzi da bi se oslobodili svi taoci", prema navodima Bele kuće.
Poslije tog sastanka, odnosno uoči odlaska šefa Mosada u Pariz, izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao da da će povećati zahtjeve vezane za pregovore oko talaca.
Rat je počeo 7. oktobra poslije napada Hamasa na Izrael iz Gaze, kada je poginulo više od 1.160 ljudi, prema izraelskim zvaničnim podacima. Kao odgovor na to Izrael je obećao da će uništiti Hamas, koji je na vlasti u Gazi od 2007. godine i počeo ofanzivu u kojoj je do sada poginulo više od 29.000 ljudi, prema podacima ministarstva zdravlja Hamasa.
Od 7. oktobra je i skoro svakodnevna razmjena vatre između izraelske vojske i libanskog Hezbolaha, koji je saveznik palestinskog Hamasa, na granici između Libana i Izraela.
Tokom nedavne posjete Izraelu i Libanu šef francuske diplomatije Stefan Sežurne predložio je da se izbjegava otvoreni sukob na izraelsko-libanskoj granici.
Taj plan predviđa, prema diplomatskim izvorima, prekid nasilja dvije strane i iznad svega povlačenje boraca Hezbolaha sa deset kilometara na 12 kilometara sjeverno od granice.
Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac napisao je na mreži X da neće još dugo čekati diplomatsko rješenje na sjeveru zemlje, na granici sa Libanom, i dodao da "neće oklijevati da djeluju" ukoliko se ništa ne promijeni.
(BETA)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu predstavio je plan "dan poslije" za Gazu, njegov prvi zvanični predlog kada se rat na palestinskoj teritoriji pod kontrolom Hamasa okonča, prenosi agencija Rojters.
Najmanje 29.514 Palestinaca je ubijeno, a 69.616 povrijeđeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze u petak, prenosi Rojters.
Izraelska vojska je danas saopštila da je u napadu dronom ubijen pripadnik Islamskog džihada, umiješan u više terorističkih napada na Izrael.
Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da ogromna većina Palestinaca ne podržava Hamas i da ta organizacija ne predstavlja palestinski narod.
Rat Izraela i Hamasa ušao je u 140. dan. Pogledajte šta se dešavalo juče:
Bonus video:
