Posvađane palestinske grupe sastaju se ove sedmice na razgovorima u Moskvi. Rusija želi da pomogne da se oni okupe i potencijalno da se oslobodi više talaca. Ali, čak i da do toga ne dođe, Moskva ima koristi.
Ove sedmice predstavnici različitih palestinskih grupa putuju u Moskvu na razgovore o ratu Izraela i Hamasa, ali i o drugim bliskoistočnim temama u okviru "internog palestinskog dijaloga".
Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, Mihail Bogdanov, rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da će na konferenciji, koja počinje 29. februara i trajaće dva ili tri dana, učestvovati 12 do 14 palestinskih organizacija.
To uključuje i predstavnike političkog krila Hamasa, palestinskog Islamskog džihada, zatim Fataha (političke organizacije koja upravlja okupiranom Zapadnom obalom) i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koja je krovna organizacija za palestinske grupe.
Različite grupe imaju različite stavove o temama kao što je npr. treba li Izrael priznati kao državu. PLO, koju vodi Fatah, 1993. je priznao Izrael – djelimično i u zamjenu za moguću palestinsku državu. Hamas, koji nije dio PLO, to odbacuje već godinama, iako je njihova retorika odnedavno umekšana.
U prošlosti je bilo i nasilja među palestinskim grupama. Nakon što je Hamas pobijedio na izborima u Gazi 2006. godine, nije postignut sporazum o podjeli vlasti s umjerenijim Fatahom i – počeli su sukobi. Fatah je na kraju napustio Pojas Gaze, ostavljajući Hamas na vlasti, a on sada upravlja Zapadnom obalom. Vlasti Fataha tamo se nazivaju palestinske vlasti ili palestinske autonomne vlasti (PA).
"Dijalog samo radi dijaloga"
Ovo nije prvi put da se razmatra formiranje jedinstvenog palestinskog fronta. Ruslan Sulejmanov, nezavisni ruski stručnjak za Bliski Istok sa sjedištem u Bakuu, podseća za "DW" da se i ranije pokušavalo da se posreduje između različitih grupa, ali ti sastanci "nikada nisu donijeli rezultat".
Sulejmanov kaže da "Rusija nema nikakvu mapu puta" i da bi, "posebno za Pojas Gaze bilo neophodno uspostaviti posredovanje i održavati dobre kontakte i sa Izraelom i sa paravojnim krilom Hamasa u Gazi".
On misli da su glavni ciljevi Moskve pokazati da Kremlj ima određeni uticaj na palestinske frakcije i da se koristi trenutak pred predsjedničke izbore u Rusiji da se pokaže geopolitički uticaj. Rusija bira novog predsjednika sredinom marta i nema sumnje da će aktuelni predsjednik, Vladimir Putin – da pobijedi. "Razgovori u Moskvi će zaista biti samo dijalog radi dijaloga", smatra Sulejmanov.
Takav stav dijeli i Hju Lovat, stručnjak za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u berlinskom trustu mozgova Evropski savjet za spoljnopolitičke odnose. "Samit je način da se pokaže da Rusija ima diplomatske kapacitete da odigra praktičnu ulogu u podršci palestinskom nacionalnom jedinstvu", kaže Lovat za "DW". On međutim dodaje da i prethodni pregovori o pomirenju, koji su održani u Moskvi, Alžiru i Kairu, "takođe nisu uspjeli da dovedu do trajnog sporazuma o pomirenju rivala“.
Rascjepkanost u palestinskim redovima
"Neslaganje između palestinskih grupa podrazumijeva duboke političke razlike koje se odnose na mirovni proces i strategiju nacionalnog oslobođenja, ali i na tehnička pitanja u vezi s tim kako vratiti institucije palestinske vlasti u Gazu“, objašnjava Lovat.
Hamas, koji je u Nemačkoj, EU i SAD klasifikovan kao teroristička organizacija, upravlja Gazom od 2007. Bilo kakav budući, poslijeratni scenario koji bi vratio palestinsku vlast u Gazu i politički integrisao Hamas na okupiranoj Zapadnoj obali, morao bi se temelji na nekoj vrsti razumijevanja između Hamasa i Palestinskih autonomnih vlasti, kaže Lovat.
Za palestinskog premijera Mohameda Štajeha – koji je podnio ostavku 26. februara – to je jedna mogućnost. On je ranije istog mjeseca, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao da je Hamas integralni dio palestinske političke arene. "Oni moraju da dođu na našu političku agendu. A naš stav je veoma jasan: dvije države u granicama iz 1967. godine – mirnim sredstvima. Palestinci treba da budu pod jednim krovom“, rekao je Štajeh.
S tom idejom međutim postoje izvjesni problemi. Neke države su se izjasnile da Hamas ne bi trebalo da igra ulogu u upravljanju palestinskim teritorijama nakon završetka sukoba. Izrael je posebno protiv toga. Takođe je teško prognozirati kako bi se tvrd stav Hamasa prema priznavanju Izraela uklopio sa stavom PLO koja je već priznala Izrael.
Za Rusiju, čak i ako sastanak ne donese pomak, nastavak podjele među Palestincima ne bi nužno bio negativan ishod. Samit bi pomogao u jačanju buduće uloge Rusije na Bliskom istoku.
Rusija kao posrednik na Bliskom Istoku
Godinama je Rusija uspijevala da održava bliske veze s Izraelom, i to uprkos tome što je negovala dobre odnose i s jednim od regionalnih protivnika Izraela – Iranom. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, odnosi su se pogoršali: premijer Izraela, Benjamin Netanjahu, nije dao podršku ruskoj invaziji, a i hiljade Rusa i Ukrajinaca pobjegle su u Izrael.
Međutim, analitičar Sulejmanov vjeruje da Rusija u stvari "ne može sebi da dozvoli da izgubi Izrael", s obzirom na to da je zajednica ljudi koji govore ruski najveća manjina u Izraelu, nakon što je gotovo milion ljudi jevrejskog porijekla emigriralo u tu zemlju poslije raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
Isto tako, poboljšale su se veze između Rusije i Irana. Poznato je da Iran podržava ne samo Hamas, već i Hezbolah u Libanu, ali i iračke paravojne grupe i Hute u Jemenu. A svi oni smatraju SAD i Izrael svojim neprijateljima.
Rusija već dugo održava veze s palestinskim militantnim grupama, a njeni kontakti s Hamasom već su doveli do izvjesnog uspjeha. U oktobru je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova i specijalni izaslanik predsjednika Putina za Bliski istok, Bogdanov, predao političkim predstavnicima Hamasa u Kataru spisak otetih Izraelaca ruskog porijekla ili onih sa dvojnim državljanstvom i zatražio da se puste na slobodu.
Ronija Krivoja, ruskog Izraelca, Hamas je oslobodio 26. novembra, zajedno s još 13 Izraelaca koji su pušteni na slobodu u okviru privremenog primirja oko kojeg su posredovali Katar i Sjedinjene Američke Države. Kako je tada primijetio "Vašington post", Krivoj je "postao prvi odrasli muškarac s izraelskim pasošem koji je oslobođen, iako su razmjene podrazumijevale većinom žene i djecu“.
Bonus video:
