Američki predsjednik Džo Bajden poručio je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da će ubuduće američka podrška ratu u Pojasu Gaze zavisiti od koraka koje bude preduzimala izraelska strana da zaštiti civile i humanitarne radnike.
Njih dvojica su razgovarali telefonom samo nekoliko dana nakon što je u izraelskom vazdušnom napadu u Pojasu Gaze poginulo sedmoro humanitarnih radnika, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U saopštenju Bijele Kuće navodi se da je Bajden Netanjahuu "jasno stavio do znanja potrebu da Izrael objavi i sprovede niz konkretnih i mjerljivih koraka za rješavanje pitanja stradanja civila, humanitarne patnje i bezbjednosti humanitarnih radnika".
On je poručio da će američka politika u pogledu Gaze biti određena njihovom procjenom trenutne akcije Izraela na tim koracima.
Biden je rekao da je neophodan hitan prekid vatre i pozvao Izrael da postigne dogovor bez odlaganja.
Državni sekretar Entoni Blinken rekao je novinarima u Briselu da će podrška Sjedinjenih Američkih Država (SAD) biti smanjena ako Izrael ne izvrši značajna prilagođavanja načina na koji vodi rat.
"Ako ne vidimo promjene koje treba da vidimo, biće promjena u našoj politici", kazao je Blinken.
Bijela kuća je, takođe, navela da su Bajden i Netanjahu razgovarali i o "otvorenoj iranskoj prijetnji Izraelu i izraelskom narodu".
"Bajden je jasno dao do znanja da SAD snažno podržavaju Izrael koji se suočava sa tim prijetnjama", prenijela je Bijela kuća.
(MINA)
Zvaničnik Hamasa, Osama Hamdan, rekao je da nema napretka u pregovorima o prekidu vatre u Gazi uprkos tome što je palestinska grupa pokazala fleksibilnost, prenosi Rojters.
Hamdan je rekao da izraelski premijer, Benjamin Netanjahu, postavlja prepreke koje ometaju obije strane u postizanju sporazuma i da "nije zainteresovan" za oslobađanje izraelskih talaca.
"Okupaciona vlada još uvijek izbjegava, i pregovori su zapeli u začaranom krugu", rekao je Hamdan na konferenciji za novinare održanoj u Bejrutu.
Izraelska vojska je zaustavila odlazak za sve borbene jedinice zbog zabrinutosti za moguću eskalaciju nasilja nakon što je ubistvo iranskih generala u Damasku ove nedjelje izazvalo prijetnje odmazdom, javlja Rojters.
Više od 600 britanskih pravnika, uključujući troje penzionisanih sudija Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva, pozvali su Vladu da obustavi prodaju oružja Izraelu.
U otvorenom pismu britanskom premijeru, Rišiju Sunaku, naveli su da bi Ujedinjeno Kraljevstvo, ukoliko nastavi isporuke, moglo biti saučesnik "teškog kršenja međunarodnog prava".
Velika Britanija je zakonski obavezna - ukazali su - da poštuje zaključak Međunarodnog suda pravde da postoji "osnovani rizik od genocida" u Gazi.
Među potpisnicima je i bivša predsjednica Vrhovnog suda, Brenda Hejl.
Velika Britanija je saveznica Izraela, ali odnosi su na ispitu zbog velikoj broja civilnih žrtava u šestomjesečnom ratu.
Pozivi na prekid vatre pojačani su ove nedjelje zbog pogibije sedmoro humanitarnih radnika u Gazi, od kojih su trojica bili britanski državljani.
Ta humanitarna organizacija zbog pogibije svojih članova u izraelskom bombardovanju traži nezavisnu istragu o tome.
(Beta)
Ministarstvo zdravlja Hamasa saopštilo je danas da je u Gazi poginulo 33.037 ljudi od početka rata prije gotovo šest mjeseci između Izraela i tog palestinskog islamističkog pokreta.
U posljednja 24 časa poginulo je još 62 ljudi, navelo je Ministarstvo u svom novom dnevnom bilansu nastradalih.
Kako je dodalo od početka rata 7. oktobra prošle godine ranjeno je 75.668 osoba.
(Beta)
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler izjavio je da do uspostavljanja nezavisne države Palestine treba da dođe putem direktnih pregovora, a ne u Ujedinjenim nacijama, prenosi Rojters.
''Uspostavljanje palestinske države sa bezbjednosnim garancijama za Izrael je nešto do čega treba da dođe direktnim pregovorima'', rekao je Miler.
Palestinske vlasti su u utorak zatražile ponovno razmatranje njene aplikacije iz 2011. za punopravno članstvo u UN.
Predsjednik SAD Džozef Bajden suočavao se širom zemlje s protestima zbog podrške SAD Izraelu u njegovom ratu u Gazi, ali se ove nedjelje suočio i s protestom u samoj Bijeloj kući.
Povod je bio nezvanični sastanak u utorak na kojem su Bajden, potpredsjednica Kamala Haris i šefovi službi državne bezbjednosti mogli da od Amerikanaca muslimana čuju o njihovoj zabrinutosti u vezi s ratom Izraela i palestinskog pokreta Hamasa.
Ubrzo pošto je razgovor počeo, palestinsko-američki ljekar iz Čikaga Taer Ahmad, koji je volontirao u Gazi, rekao je da napušta sastanak.
Prije odlaska, Ahmad je predsjedniku poklonio pismo i fotografiju osmogodišnje djevojčice bez roditelja u Rafi, gradu koji je sljedeći cilj Izraela.
Ahmad je rekao da je Bajdenov odgovor na taj njegov gest bio prigušen: "Rekao je samo: 'Razumijem' ".
Bajdenova podrška vojnim operacijama Izraela u Gazi, uključujući prodaju američkog oružja, razljutila je Amerikance muslimane.
Rat je počeo 7. oktobra kada je Hamas u iznenadnom napadu ubio 1.200 Izraelaca, a Izrael je od tada ubio 33.000 Palestinaca. Bajden je izrazio zabrinutost zbog civilnih žrtava, ali nije prekinuo vojnu pomoć Izraelu.
"Došlo je do promjene u riječima" - rekao je Ahmad. "Ali u djelima nismo vidjeli značajnu promjenu".
Ovonedjeljni sastanak organizovala je Bijela kuća umjesto tradicionalnije svečane večere kojom se obilježava kraj Ramazana. Nekoliko lidera muslimanske zajednice je odbilo pozive da prekine post i sastane se s predsjednikom, rekavši da bi to bilo neprikladno u vrijeme gladi u Gazi.
"Razumijemo kako se ova zajednica osjeća u duboko bolnom trenutku" - rekla je u srijedu sekretarka Bijele kuće za štampu Karin Žan Pjer.
Bila je oprezna kada su je pitali o sastanku u utorak, rekavši da je razgovor bio privatan. Pod pritiskom novinara pitanjem o Bajdenovoj reakciji na Ahmadovu odluku da napusti sastanak, ona je rekla da predsjednik "poštuje pravo na miran protest".
Ahmad je rekao da je, kada je dobio poziv da dođe na sastanak u Bijeloj kući, imao utisak da će to biti prva prilika da Bajden razgovara s nekim ko je bio u Gazi.
Kako se sastanak približavao, Ahmad je rekao da je bio sve više uznemiren nizom vijesti o prodaji američkog oružja Izraelu: "Počeo sam da se pitam šta je svrha sastanka? Šta ću postići time što ću biti tamo?".
Prije odlaska u Bijelu kuću, Ahmad je odlučio da će izaći kada sastanak počne: "Neću da vičem ni na koga. Neću ništa baciti. Samo ću mirno izaći", rekao je Ahmad i dodao: "To sam i uradio".
Ahmad planira još jedno putovanje u Gazu krajem mjeseca.
(BETA)
Član izraelskog ratnog kabineta Beni Ganc pozvao je premijera Benjamina Netanjahua da pristane na raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora za septembar.
Na konferenciji za novinare, Ganc, ministar bez portfelja, rekao je da su izbori potrebni radi obnove povjerenja javnosti u vladu.
Izraelsko društvo posljednjih mjeseci postaje sve više podijeljeno kako se rat u Pojasu Gaze produžava, a vlada nastoji da vrati u zemlju desetine talaca koje je zarobio palestinski ekstremistički Hamas.
Članovi porodica talaca pridružili su se ove nedjelje širem protestnom pokretu koji zahtijeva ostavku Netanjahua i nove izbore. Ti protesti, održani u blizini Netanjahuove rezidencije, prerasli su u nasilne sukobe demonstranata i policije.
Ganc je apelovao da se postigne dogovor o datumu izbora u septembru, dvije godine prije redovnih.
„Tako bi bilo ostavljeno vrijeme za nastavak rata protiv Hamasa dok bismo građanima omogućili da znaju da ćemo uskoro obnoviti povjerenje između nas (između vlade i naroda) i spriječiti razdor među ljudima“, kazao je Ganc.
Poslije napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra, otkada traje rat u Pojasu Gaze, Netanjahu je više puta odbio pozive da se povuče ili da održi nove izbore, uz argument da vlada mora da se fokusira na taj sukob.
Ankete pokazuju da je popularnost Netanjahua znatno opala od 7. oktobra, i da dosta zaostaje za Gancom, bivšim ministrom odbrane.
Jučerašnji poziv ne predstavlja neposrednu pretnju Netanjahuu, čija vladajuća koalicija ima parlamentarnu većinu i bez podrške Ganca.
Netanjahuova partija Likud optužila je Ganca za politikantstvo, navodeći da bi predizborna kampanja paralizovala zemlju i naštetila ratnim aktivnostima Izraela.
(BETA)
Sedam humanitaraca "Svjetske centralne kuhinje" (World Central Kitchen) bilo je na meti vojske Izraela "sistematski: automobil, po automobil", rekao je osnivač i direktor te organizacije, španski kuvar Hose Andres.
Oni su ubijeni kada je izraelska vojska gađala njihov konvoj dok su se vraćali s mesta gdje su nadgledali istovar 100 tona hrane koja je u Gazu stigla morem s Kipra. Poginuli su državljani Poljske, Australije, SAD, Velike Britanije i Palestine.
Andres je za Rojters rekao da je njegova organizacija bila u kontaktu s izraelskom vojskom koja je znala kuda se kreću humanitarni radnici.
"Ovo nije bio samo nesrećni momenat: 'Uuups, bacili smo bombu na pogrešno mjesto...'. Čak i da nismo u koordinaciji sa Izraelskim odbrambenim snagama, nijedna demokratska zemlja i nijedna vojska ne smiju da gađaju civile i humanitarce", rekao je on.
Izraelska vojska izrazila je da "duboko žali" zbog tog slučaja, a premijer Benjamin Netanjahu ga je nazvao "nenamjernim".
Andres je rekao da je bilo više od tri napada na konvoj.
On je juče razgovarao sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom i prenio da "SAD moraju da urade više i kažu premijeru (Izraela Benjaminu) Netanjahuu da ovaj rat mora da se zaustavi sada".
Andres je rekao da njegova organizacija razmatra stanje bezbjednosti u Gazi i isporuke humanitarne pomoći.
(BETA)
Rat Izraela i Hamasa – 181. dan.
Iz bolnice Al Šifa u Gazi će zbog razaranja morati da se evakuišu pacijenti, a ako se to brzo ne sprovede, biće mnogo umrlih.
To je juče izjavio generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus pošto je izraelska vojska uništila tu bolnicu koju je napustila poslije dvonedjeljne okupacije.
"Broj ljudi kojima je potrebna medicinska evakuacija će se povećati, a medicinska evakuacija je već spora. Ljudi će umirati jer neće biti adekvatno liječeni u Al Šifi ili jer zbog sporosti ne mogu ni biti evakuisani", rekao Adhanom Gebrejesus, prenosi Rojters.
Izrael je saopštio da je u toj bolnici ubio više stotina boraca Hamasa, što Hamas i medicinsko osoblje negiraju.
Predstavnik SZO za Zapadnu obalu i Gazu Ričard Piperkorn je rekao da se moraubrzati evakuacija.
"U suprotnom ćemo izgubiti mnogo ljudi. Izgubićemo mnogo života", rekao je on i dodao da će i hiljade ljudi ostati bez zdravstvene zaštite.
(BETA)
Bonus video:
