NAJOŠTRIJE SANKCIJE OD IZBIJANJA KONFLIKTA U UKRAJINI

Novi Hladni rat Rusije i SAD: Potreba za osvetom i ko "neće bacati bisere pred svinje"

"Zapečaćen je status Rusije kao neprijatelja", kaže novinar i publicista Konstantin Egert
143 pregleda 24 komentar(a)
Rusija, SAD, Foto: Shutterstock
Rusija, SAD, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.02.2019. 09:29h

Ako je još i tinjala, ovih dana je definitivno zgasnula ruska nada u novi početak u odnosima sa SAD. Odluka Kongresa da pooštri sankcije Moskvi je izazvala mješavinu otrežnjenja, nevjerice i potrebe za osvetom.

Brojni ruski političari i eksperti čak govore o povratku Hladnog rata.

"Vašington je Moskvi zvanično objavio hladni rat", kaže novinar i publicista Konstantin Egert za Dojče vele (DW).

On ukazuje na simboliku kojom je Kongres praktično stavio Rusiju u istu liniju sa Sjevernom Korejom. Jer u izglasanom zakonu o sankcijama je i paket protiv Pjongjanga i Teherana.

"Zapečaćen je status Rusije kao neprijatelja", kaže Egert.

Rusija je, kako on kaže, za američki establišment postala dio metaforičke "osovine zla" koju je uspostavio bivši predsjednik Džordž Buš mlađi.

Egert smatra da je moguća eskalacija u Siriji ili na istoku Ukrajine – kao vid ruske reakcije.

Odgovor na hakerske napade

Riječ je o najoštrijim sankcijama SAD protiv Rusije od početka rusko-ukrajinskog konflikta 2014. godine. Predstavnički dom je nove mjere obrazložio pokušajem Moskve da se hakerskim napadima umiješa u predizbornu kampanju za američke predsjedničke izbore, što Moskva negira. Nova ograničenja pogađaju između ostalog energetski sektor, ključnu branšu ruske privrede. Prije nego što predlog zakona bude proslijeđen predsjedniku na potpis o njemu mora glasati Senat.

Još početkom jula, nakon prvog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na marginama Samita G20 u Hamburgu, Vladimir Putin je izrazio tihu nadu u "ponovno uspostavljanje saradnje".

"U najmanju ruku djelimično", rekao je šef Kremlja.

Da li je nada sada umrla? Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, u srijedu nije konkretno odgovorio.

"Odluka Kongresa o novim sankcijama je u svakom slučaju prilično tužna", rekao je on. Kremlj će se uzdržati od reakcija sve dok zakon ne bude zaista usvojen.

Nove sankcije čine normalizaciju u dogledno vrijeme prilično nemogućom, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

"Mi više nećemo bacati bisere", rekao je Rjabkov.

Ta se rečenica u medijima tumači kao aluzija na "Besjedu na Gori" u kojoj Hristos upozorava da ne treba bacati bisere "pred svinje". Ovaj citat iz Biblije je jedna od najoštrijih izjava Moskve prema Vašingtonu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Nakon Trampove izborne pobjede Rusija je u diplomatskom smislu bila suzdržana i izbjegavala je kritike na račun SAD. Osim toga Moskva je odustala od kontramjera kada je odlazeći predsjednik Barak Obama prošle godine kao reakciju na navodne hakerske napade protjerao više od 30 ruskih diplomata iz zemlje i praktično oduzeo dva diplomatska odmarališta Rusiji.

"Bolno za Ameriku"

Mihail Taratuta, renomirani ruski ekspert za SAD i bivši dopisnik iz Vašingtona, smatra da je Vladimir Putin sada pred dilemom. Slaba reakcija Kremlja bi bila interpretirana kao slabost, napisao je Taratuta u blogu za radio Eho Moskve.

"Žestoka reakcija bi značila kraj najvećeg sna Kremlja, naime da se postigne saglasnost sa Trampom i da se odnos sa Amerikom jednom poboljša. Žestoka reakcija je najvjerovatnija", smatra Taratuta.

Ukoliko stupe na snagu nove sankcije, što se u Moskvi smatra gotovom stvari, mnogi u Rusiji očekuju protjerivanje američkih diplomata.

Konstantin Kosačov, predsjednik Komiteta za međunarodne poslove Savjeta Federacije, zalaže se za "asimetričnu" reakciju koja bi bila "bolna za Amerikance".

Kako bi se to moglo odvijati Rusija je već pokazala 2012. godine kada je Moskva zabranila Amerikancima da usvajaju rusku djecu. Govori se o predstojećoj "spirali sankcija". Neki stručnjaci su zaprepašćeni. "U datim okolnostima uopšte nije jasno šta Rusija treba da urad", kaže Fjodor Lukjanov, šef trusta mozgova Savjeta za spoljnu i odbrambenu politiku koji je blizak ruskoj vladi.

Prikriveni ekonomski interesi

Na državnoj ruskoj televiziji američke sankcije su predstavljene kao evropski problem. Dio mjera je usmjeren protiv preduzeća koja sarađuju sa Rusijom u energetskom sektoru. Eksplicitno se pominje projekat gasovod Sjeverni tok 2, koji treba da isporučiti više gasa iz Rusije preko Baltičkog mora direktno u Njemačku. Njemačka i Austrija su moguće posljedice američkih sankcija već kritikovale. I Brisel je pokazao zabrinutost.

Ruski ministar ekonomije Maksim Oreškin kaže da su sankcije udarac "protiv energetske sigurnosti Evrope".

Ruski eksperti američke sankcije stavljaju na stub srama kao ekonomske mjere kako bi se Rusiji na evropskom energetskom tržištu napravila konkurencija. U tom kontekstu političar Kosačov traži dogovor Moskve i Brisela. Moguća je moćna alijansa, tako glasi njegova nada.