Sukobi, progoni i klimatska kriza dovode do porasta prisilnog raseljavanja širom svijeta

Navodeći da je "veoma zainteresovan" da govori o Sudanu, šef UN-a za izbjeglice Filipo Grandi ga je nazvao "veoma zaboravljenom krizom iako je jedna od najkatastrofalnijih - ne samo u smislu raseljavanja, već i u smislu gladi, nedostatka pristupa, kršenja ljudska prava i tako dalje"

5632 pregleda 0 komentar(a)
Palestinci na mjestu izraelskog udara, Foto: Reuters
Palestinci na mjestu izraelskog udara, Foto: Reuters

Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) saopštila je da je prisilno raseljavanje širom svijeta prošle godine poraslo na istorijske visine, podstaknuto sukobima, progonom, kršenjem ljudskih prava, klimatskim krizama i drugim uznemirujućim događajima.

U svom Izvještaju o globalnim trendovima za 2024. UNHCR navodi da je 117,3 miliona ljudi bilo prisilno raseljeno širom svijeta do kraja 2023. Oko 68 miliona je protjerano iz svojih domova zbog sukoba i ostalo je raseljeno u svojim zemljama. Još 31 milion bili su izbjeglice, dok su desetine miliona bili tražioci azila, povratnici ili osobe bez državljanstva.

U izvještaju objavljenom u četvrtak navodi se da je broj prisilno raseljenih nastavio rasti ove godine i da trenutna brojka sada iznosi 120 miliona.

"Nažalost, ovo je 12. godina zaredom u kojoj se ova brojka povećava", rekao je šef UN-a za izbjeglice Filipo Grandi u ponedjeljak u Ženevi prije objavljivanja izvještaja. "Konflikt ostaje veoma veliki pokretač raseljavanja."

Grandi
Grandifoto: Reuters

Grandi je dodao da je UNHCR "proglasio 43 vanredne situacije u 29 zemalja" u 2023. "Ova brojka je do prije dvije, tri godine bila u prosjeku osam, maksimalno 10 puta godišnje."

Grandi je osudio promjene u vođenju ratova, ističući da zaraćene strane danas gotovo posvuda "zanemaruju zakone ratovanja, međunarodnog humanitarnog prava i često sa specifičnom svrhom terorisanja ljudi, ulijevanja straha ljudima".

"Ovo je, naravno, snažan doprinos većoj količini raseljavanja nego u prošlosti", rekao je on.

U izvještaju se sukob u Sudanu navodi kao ključni faktor koji pokreće trenutni porast prisilnog raseljavanja. Do kraja 2023. godine, ukupno 10,8 miliona Sudanaca je raseljeno iz svojih domova - trostruko više u odnosu na prije početka rata u aprilu te godine. Većina protjeranih Sudanaca - 9,1 milion - su interno raseljeni, dok su još 1,7 miliona izbjeglice.

Ljudi drže lonce dok volonteri dijele hranu u Omdurmanu u Sudanu
Ljudi drže lonce dok volonteri dijele hranu u Omdurmanu u Sudanufoto: Reuters

Navodeći da je "veoma zainteresovan" da govori o Sudanu, Grandi ga je nazvao "veoma zaboravljenom krizom iako je jedna od najkatastrofalnijih - ne samo u smislu raseljavanja, već i u smislu gladi, nedostatka pristupa, kršenja ljudska prava i tako dalje."

Druge krize koje su dovele do porasta novih prisilnih raseljavanja su sukobi u Gazi, Mjanmaru i Demokratskoj Republici Kongo. Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć i rad koja pomaže palestinskim izbjeglicama (UNRWA), procjenjuje da je do 1,7 miliona ljudi - preko 75 odsto stanovništva - "raseljeno unutar pojasa Gaze, a neki su bili prisiljeni bježati više puta".

U izvještaju se navodi da je više od 1,3 miliona ljudi raseljeno unutar Mjanmara 2023. "eskalacijom nasilja nakon vojnog preuzimanja vlasti u februaru 2021." i da je ponovno oživljavanje borbi u istočnom dijelu Demokratske republike Kongo protjeralo 3,8 miliona ljudi koji su postali interno raseljene osobe tokom godine.

Izvještaj UN-a se takođe dotiče onoga što se naziva beskonačnim sukobima koji nastavljaju da raseljavaju ljude u zemljama među kojima su Avganistan, Sirija, Jemen, Somalija, Venecuela i Nikaragva.

Od složene mješavine različitih faktora koji raseljavaju populacije širom svijeta, Grandi je opisao klimatske promjene kao posebno opasnog pokretača sukoba i raseljavanja, pri čemu jedno ponekad pokreće drugo.

"To može biti pokretač sukoba, a time i raseljavanja, posebno kada vrlo oskudni resursi vrlo siromašnih zajednica postanu još oskudniji zbog klimatskih promjena", rekao je. "To dovodi do sukoba. Vidjeli smo to u mnogim djelovima Afrike - u Sahelu, na primjer".

Suva zemlja u Senegalu
Suva zemlja u Senegalufoto: Reuters

Izvještaj razotkriva uobičajenu pogrešnu percepciju da mnoge izbjeglice odlaze u bogate zemlje.

"Ogromna većina izbjeglica smještena je u susjednim zemljama, a 75 odsto njih živi u zemljama niskog i srednjeg dohotka koje zajedno proizvode manje od 20 odsto svjetskog prihoda", kaže se u izvještaju, u kojem se dodaje da iako su djeca 30 odsto svjetske populacije, ona čine 40 odsto svih prisilno raseljenih ljudi.

Sirija je i dalje najveća svjetska kriza u kontekstu raseljavanja, navodi UNHCR "sa 13,8 miliona prisilno raseljenih unutar i izvan zemlje".

Sjedinjene Države su identifikovane kao najveći svjetski primalac novih zahtjeva za azil, sa 1,2 miliona zahtjeva za azil u 2023. godini, a slijede Njemačka, Egipat, Španija i Kanada.

Autori izvještaja navode da su rješenja za prisilno raseljavanje vrlo rijetka. Napominju da se samo oko pet miliona interno raseljenih lica i milion izbjeglica vratilo kućama 2023.

Uprkos ovoj mračnoj ocjeni, visoki komesar Grandi rekao je da rješenja postoje, navodeći primjer Kenije koja je donijela takozvani plan Širika, kako bi riješila svoj problem sa izbjeglicama:

“Predsjednik je odlučio, a institucije zemlje su odobrile, da će se za 600.000 izbjeglica u Keniji, uglavnom Somalijaca i Južnosudanaca, postepeno preduzimati mjere za uključivanje u zajednice u kojima žive".

“Smatram to pozitivnim trendom”, rekao je Grandi. "A Kenija je važna zemlja u istočnoj Africi. Nadam se da će to imati pozitivan uticaj i na druge zemlje."

Bonus video: